Javni bilježnici su u Republici Hrvatskoj nadležni za sastavljanje isprava koje uživaju javnu vjeru te na taj način oni pridonose sigurnosti pravnog prometa. Ovjera potpisa kod javnog bilježnika predstavlja najveći dio poslova koje obavlja javni bilježnik.
U ovome članku bavimo se utvrđivanjem razlike dokaznih snaga između javnobilježničkih isprava i javnobilježnički potvrđenih privatnih isprava s jedne strane te s druge strane privatnih isprava na kojima se ovjerava potpis ili rukoznak njihovih davatelja.
Vrste isprava te njihova dokazna snaga
Prema Zakonu o javnom bilježništvu (NN 16/07), javnobilježnički akt ima punu dokaznu snagu javne isprave ako ga je sastavio javni bilježnik u propisanoj formi i u granicama svoje nadležnosti.
Prema definiciji, javna isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenom na zakonu dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.
U postupku sastavljanja javnobilježničkog akta, odnosno isprave o pravnim poslovima i izjavama, javni bilježnik ispituje da li su stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje i sklapanje tog posla, objašnjava istima smisao i posljedice pravnog posla te se mora uvjeriti u njihovu pravu i ozbiljnu volju. Takve isprave kojima je potvrđen sadržaj i u materijalnom i formalnom smislu imaju cjelovitu dokaznu snagu.
S druge strane, dokazna snaga se kod isprava na kojima je ovjeren potpis ili rukoznak ograničava samo na dio isprave u kojem javni bilježnik potvrđuje da je određena osoba potpisala ispravu pred njim ili priznala potpis, odnosno rukoznak na ispravi kao svoj.
Dakle, u slučaju ako je ovjerovljen potpis, dokaznu snagu javne isprave ima samo konstatacija nadležnog tijela ili osobe o tome tko je potpisnik, ako je ovjerovljen rukopis time se potvrđuje tko je autor teksta, no ne i istinitost sadržaja tog teksta.
Ovjera potpisa kod javnog bilježnika
Postupak ovjere potpisa kod javnog bilježnika uređuju Zakon o javnom bilježništvu i Zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa.
Kod ovjere potpisa, javni bilježnik samo potvrđuje da je stranka u njegovoj nazočnosti svojeručno potpisala ispravu ili stavila svoj rukoznak na njega, odnosno da je potpis ili rukoznak, koji je već na pismenu, pred javnim bilježnikom priznala kao svoj.
Da bi javni bilježnik ovjerio potpis, rukoznak ili rukopis potrebno je da prethodno utvrdi identitet podnositelja pomoću osobne iskaznice ili putovnice. Ako to nije moguće, njihovu istovjetnost mora posvjedočiti koji drugi javni bilježnik ili dva svjedoka istovjetnosti.
Međutim, ako je sudionik slijep ili ako ne zna čitati, javni će mu bilježnik pročitati pismeno prije nego što ovjeri potpis ili rukoznak, a kad se ovjerava potpis ili rukopis gluhih osoba koje ne znaju čitati, podnositelju se mora pomoću odgovarajućeg tumača pročitati isprava na kojoj se ovjerava potpis ili rukoznak.
Ovjera potpisa kod javnog bilježnika ne znači da je javni bilježnik upoznat sa sadržajem isprave
Važno je napomenuti da kod ovjeravanja potpisa ili rukopisa, javni bilježnik potvrđuje njihovu autentičnost, odnosno da je određena osoba pred njim potpisala ispravu ili priznala potpis ili rukoznak na pismenu, ali ne ispituje sadržajnu valjanost isprave, te ne ispituju da li su sudionici ovlašteni na dotični pravni posao.
Dakle, u slučaju da stranka želi da javni bilježnik provjeri sadržajnu valjanost isprave, primjerice ugovora o kupoprodaji, mora zahtijevati od javnog bilježnika da sastavi ispravu u obliku javnobilježničkog akta ili da privatnu ispravu koju je stranka predočila potvrdi, odnosno solemnizira.
Ovjera potpisa kod javnog bilježnika – cijena
Vezano za cijenu ovjere potpisa kod javnog bilježnika, prema Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, za ovjeru jednog potpisa ili rukoznaka na ispravi javni bilježnik ima pravo na nagradu u visini od 3 boda, odnosno 30 kuna. Predmetni iznos se uvećava za PDV i pripadajuće pristojbe, pa je tako cijena ovjere potpisa kod javnog bilježnika 47,50 kn.
Je li dopušten upis u zemljišne knjige na temelju isprave u kojoj je samo potpis ovjeren?
Isprava na kojoj se samo ovjerava potpis ili rukoznak osobe čije se pravo prenosi, ograničava, opterećuje ili ukida po svojoj se pravnoj snazi i učincima nikad ne može svrstati u red onih isprava koje sastavlja javni bilježnik te potvrđuje njihov sadržaj.
Potrebno je napomenuti kako će zemljišnoknjižni sud, prema Zakonu o zemljišnim knjigama, dopustiti uknjižbu na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena, odnosno bit će dovoljan samo potpis osobe čije se pravo ograničuje, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu.
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
