Agencija za poljoprivredno zemljište je osnovana Uredbom vlade 2009. godine, a puni je ustroj doživjela 2013. godine usvajanjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19). Tadašnje je ministarstvo tvrdilo da će Agencija efikasnije obavljati posao davanja u zakup državnih hektara te se stoga raspolaganje zemljom uzelo lokalnoj samoupravi i dalo Agenciji.
Međutim, raspolaganje državnim hektarima preko Agencije za poljoprivredno zemljište pokazalo se neučinkovitim i presporim jer je dodijeljen tek neznatan broj površina.
Stoga se izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu 2018. godine rad Agencije ukinuo te se raspolaganje državnim hektarima ponovno vratilo lokalnoj samoupravi – gradovima i općinama.
Ovim člankom saznajte ustroj i poslove Agencije prema Uredbi, te iz kojih je razloga Agencija za poljoprivredno zemljište ukinuta, a kome je preneseno obavljanje njenih poslova.
Agencija za poljoprivredno zemljište – ustroj i poslovi
Agencija za poljoprivredno zemljište koju je Vlada Republike Hrvatske osnovala radi provedbe okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u svojoj je nadležnosti imala niz djelatnosti i poslova što je bilo propisano Zakonom o poljoprivrednom zemljištu iz 2008. godine i Uredbom o osnivanju Agencije za poljoprivredno zemljište iz 2009. godine.
Tako su važniji poslovi u nadležnosti Agencije bili sljedeći:
– raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske,
– stjecanje poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu,
– gospodarenje Zemljišnim fondom,
– pružanje pomoći vlasnicima i posjednicima poljoprivrednog zemljišta u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu,
– prikupljanje i analiziranje podataka o tržištu poljoprivrednim zemljištem, te priprema stručnih podloga i izvješća,
– davanje suglasnosti na parcelaciju katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta,
– obavljanje i drugih poslova u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, ovom Uredbom, Statutom Agencije te drugih propisima.
Prema Uredbi, tijela Agencije su Upravno vijeće, ravnatelj i Stručno vijeće.
Agencija može imati i druga stručna i savjetodavna tijela čiji se djelokrug i nadležnosti utvrđuju Statutom Agencije.
Nadzor nad zakonitošću rada Agencije obavljalo je ministarstvo nadležno za poljoprivredu.
Iz kojih se razloga Agencija za poljoprivredno zemljište ukinula?
Od samog početka ustroja 2013. godine, Agencija za poljoprivredno zemljište među poljoprivrednicima izazvala je negativne reakcije i loš imidž. Čule su se kritike da je Agencija samo gomilanje i onako brojne i spore administracije, ali i da predstavlja mjesto za nova uhljebljenja, iako su se temeljem javnog natječaja zapošljavale isključivo stručne osobe, a ne politički podobne.
Kako je vrijeme prolazilo, glavni posao Agencije da raspolagaže državnim hektarima u smislu davanja u zakup, privremeno korištenje, zamjenu, prodaju i drugo, pokazalo se neučinkovitim i presporim jer je na taj način dodijeljen tek neznatan broj površina.
Iz službenih podataka proizlazi da je u razdoblju od 2013. do 2016. godine Agencija objavila javne pozive za ukupno 17.319 hektara, od čega su ugovori potpisani za samo 11.881 hektara. Samo tijekom 2016. Agencija je primila 4524 zahtjeva za zakup 81.526 hektara, od čega gotovo ništa nije riješeno. Najveći dio ugovora o zakupu koji je Agencija u tom razdoblju sklopila odnosi se na ugovore o privremenom raspolaganju (to se zemljište već koristilo) na rok do pet godina.
U evidenciji Agencije 31. prosinca 2016. bilo je 30.589 ugovora o zakupu/koncesiji. Na taj je datum isteklo (prestalo važiti) 15.968 ugovora koje su poljoprivrednici potpisivali s općinama i gradovima još 2006. godine. Po tome je ispalo da bi Agenciji trebalo više od pet godina da s ovolikim brojem ljudi koliko ih je imala u trenutku ukidanja (70 djelatnika) raspiše natječaje i sklopi nove ugovore za to zemljište. To jednostavno nije bilo moguće, jer se ljudima moralo osigurati stabilnost proizvodnje i prijava na fondove, a što bez ugovora o zakupu nije moguće.
Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo
Sukladno svemu navedenom, novi je Zakon o poljoprivrednom zemljištu iz 2018. godine radi efikasnije, brže i ekonomičnije provedbe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, te bolje kontrole i primjene Zakona propisao da se Agencija za poljoprivredno zemljište ukida te da se njezini poslovi prenose na Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo. S danom prestanka rada Agencije prestala je važiti Uredba o osnivanju Agencije za poljoprivredno zemljište iz 2009. godine.
Kako je u trenutku ukidanja, zajedno s podružnicama, Agencija brojala 70-ak djelatnika od kojih 30-ak u laboratoriju za ispitivanje kakvoće tla u Osijeku, njenim gašenjem djelatnici su preraspoređeni unutar Ministarstva poljoprivrede i pratećih službi te su postali državni službenici.
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
