Kome prijaviti prijevaru?

Kazneno pravo ruj 23, 2021

Informaciju kome prijaviti prijevaru možete pronaći u Kaznenom zakonu (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21) prema kojem ako osoba s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Nadalje, ako je kaznenim djelom prijevare pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, a ako je navedenim kaznenim djelom pribavljena mala imovinska korist, a počinitelj je išao za pribavljanjem takve koristi, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

Pošto se radi o kaznenom djelu protiv imovine, važno je znati kako se radi o kaznenom djelu protiv imovine za koje se protiv počinitelja navedenog kaznenog djela podnosi kaznena prijava.

Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima se tako povređuju ili ugrožavaju osobne slobode i prava čovjeka te druga prava i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim pravom da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez odgovarajuće kaznenopravne prisile.

Kome prijaviti prijevaru – Kazneno djelo prijevare

Gotovo svakoga dana u medijima i društvenim mrežama mogu se pronaći vijesti o počinjenim prijevarama te o novim metodama počinjenja navedenog kaznenog djela koje su se prilično razvile u odnosu na prošla razdoblja. Tehnološki napredak, a posebno masovno korištenje interneta, povećavaju mogućnosti za počinjenje prijevara, stoga se sredstva počinjenja, prijevare kao i način počinjenja prijevare, razlikuju od slučaja do slučaja.

Uz tehnološki napredak, na razvoj načina na koje se može počiniti kazneno djelo prijevare, primjerice, utječe i porast tehnološke osviještenosti ljudi i urbanizacija stanovništva. Sukladno navedenom, ako ste žrtva kaznenog djela prijevare najbolje je da se obratite odvjetniku za kazneno pravo kako bi za vas podnio kaznenu prijavu.

Valja napomenuti kako kazneno djelo prijevare ponekad karakterizira i doprinos žrtve odnosno oštećenika koji radi svoje naivnosti ili pohlepe i sam djelomično snosi odgovornost s jedne strane, te inteligencija i maštovitost počinitelja s druge strane koji se služi raznim trikovima kako bi prevario osobu.

Kome prijaviti prijevaru i kada započinje kazneni postupak?

Kazneni postupak počinje na sljedeći način:

– pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage;

– potvrđivanjem optužnice ako istraga nije provedena;

– određivanjem rasprave na temelju privatne tužbe;

– donošenjem presude o izdavanju kaznenog naloga.

Važno je znati kako nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna ili druga kaznenopravna sankcija koja nije bila određena zakonom.

Kome prijaviti prijevaru?

U slučaju da ne znate kome prijaviti prijevaru odvjetnik za kazneno pravo, kao stručnjak u poznavanju prava, može vam pomoći prilikom sastava i podnošenja kaznene prijave. Angažman odvjetnika omogućiti će znatno brže okončanje kaznenog postupka povodom Vaše kaznene prijave.

Također, odvjetnik za kazneno pravo Vas može zastupati pred sudom tijekom trajanja kaznenog postupka te će na najbolji i najbrži način zaštititi Vaša prava i interese. Vrlo važno je da kaznenu prijavu sastavi stručna osoba poput odvjetnika za kazneno pravo kako ne bi došlo do odbačaja kaznene prijave.

Odvjetnik za kazneno pravo zagreb

Sadržaj kaznene prijave za prijevaru

Ako imate problema prilikom sastava kaznene prijave za prijevaru jer ne znate što sve treba sadržavati, odnosno ne znate kome prijaviti prijevaru, najbolje je da se obratite odvjetniku za kazneno pravo. Kaznena prijava je zapravo podnesak kojim podnositelj kaznene prijave obavještava državno odvjetništvo, koje je nadležno za progon kaznenih djela po službenoj dužnosti, da postoji osnovana sumnja da je počinjeno neko kazneno djelo te o tome da ga je počinila određena osoba.

Kaznenu prijavu može podnijeti svaka osoba kojoj su poznate činjenice o počinjenju kaznenog djela i kojoj je u interesu da počinitelji kaznenih djela budu kažnjeni. Može se podnijeti usmeno na zapisnik ili u pisanom obliku, a nakon što ju državni odvjetnik zaprimi, on mora po njoj postupati i utvrditi njezinu osnovanost, a ako ju ne utvrdi, odbaciti će kaznenu prijavu.

Stoga je potrebno da kaznena prijava sadržava bar ono što je potrebno kako bi državni odvjetnik postupao po njoj, a čemu uvelike može doprinjeti da je sastavi odvjetnik koji ima stručna znanja.

Najčešći oblici prijevare

Kao najčešće oblike prijevare treba spomenuti dovođenje osobe u zabludu u pogledu službenog ili društvenog položaja, gdje se počinitelj kaznenog djela prijevare najčešće predstavlja kao dostavljač pošiljki, pripadnik inspekcijskih službi, inkasator, trgovački putnik, pripadnik vjerske zajednice, eminentni stručnjak ili policijski službenik.

Nadalje, dovođenje osobe u zabludu u pogledu tjelesnog ili materijalnog stanja ili stradavanja, a što uključuje prikazivanje tjelesnih nedostataka koji u stvarnosti ne postoje npr. nepokretnost, sljepoća, gluhonijemost i sl. i prikazivanje materijalnog stradavanja u požarima, poplavama, potresima i dr.

Također, kao vrlo česti način prijevare pojavljuje se dovođenje u zabludu osobe u pogledu marke i kvalitete proizvoda, prodajom bižuterije pod zlato kojeg su počinitelj i žrtva navodno slučajno zajedno pronašli, odnosno prodaja plagijata pod imenima poznatih, renomiranih trgovačkih marki po znatno nižim cijenama.

Završetak kaznenog postupka

Do završetka kaznenog postupka može doći obustavom istrage, odnosno donošenjem rješenje o obustavi istrage kojeg donosi državni odvjetnik. Rješenje o obustavi istrage donosi se:

– ako djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti;

– ako postoje okolnosti koje isključuju krivnju okrivljenika

– ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon;

– ako ne postoje dokazi da je okrivljenik počinio kazneno djelo.

Kazneni postupak također može završiti i povlačenjem optužnice, a najčešće završava donošenjem sudske presude, a koja nakon proteka propisanih rokova postaje pravomoćna. Pritom se uvijek treba voditi načelom kako nitko ne može biti kažnjen ako nije kriv za počinjeno kazneno djelo.

 

Treba Vam odvjetnik za kazneno pravo ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.

  • Kazneni postupak
  • Oblici prijevare
Odvjetnik - kontaktirajte nas

KONTAKTIRAJTE NAS

Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.

Javite nam se