Potpuno neočekivano, u siječnju 2020. godine, svijetom se proširio opasni korona virus poznati kao COVID 19 i uzrokovao globalne ekonomske posljedice koje se osjetite u gotovo svima granama gospodarstva.
U kratkom roku, ubrzano širenje korona virusa utjecalo je na tijek proizvodnje, privremeno su zatvoreni ugostiteljski objekti i trgovački centri te je došlo do oštrog pada prihoda od turizma.
Takva negativna situacija utjecala je na suočavanje domaćih poduzeća s gubitkom prihoda, poteškoćama u izvršavanju svojih ugovornih obveza prema svojim zaposlenicima i drugim ugovornim stranama (npr. dobavljačima).
Da takva situacija ne bi prouzrokovala bankrot i stečaj mnogih poduzeća, a naročito malih i srednjih, nužna je komunikacija između vlasti, javnosti, poslodavaca i radnika da se utvrdi tko bi mogao poduprijeti sve korona virusom pogođene dionike, a posebno u situaciji kada prijeti odnosno postoji nemogućnost ispunjena obveza iz ugovora uslijed korona virusa.
Izvanredne okolnosti uslijed epidemije korona virusa
U normalnim okolnostima, svaka strana ugovora dužna je ispuniti svoju obvezu iz ugovora jer ih ugovor na to obvezuje.
U slučaju neispunjenja ugovora, strana koja je ispunila svoju obvezu mogla bi od druge strane zahtijevati ispunjenje svoje obveze ili jednostrano raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete zbog neispunjenja obveze iz ugovora.
Međutim, nemogućnost ili poteškoće u ispunjenju obveza iz ugovora uzrokovane pandemijom COVID-a 19 spadaju u izvanredne okolnosti, kada je to neispunjenje otežano zbog više sile, nepredvidljivog događaja koji se nalazio izvan kontrole ugovornih strana te one na njega nisu mogle utjecati.
Zato se često prilikom sklapanja u ugovor unese klauzula više sile koja uređuje obveze strana u situacijama koje strane ugovora smatraju višom silom.
Klauzula “viša sila” – ugovorne odredbe o odgovornosti u izvanrednim situacijama
Strane ugovora mogu precizirati događaje koji će se smatrati višom silom poput prirodnih događaja i katastrofe, rata, epidemije, pandemije, bolesti i slično.
Ako je ugovorom reguliran korona virus kao viša sila, nastupom takve vanjske, izvanredne okolnosti ona strana ugovora koja iz opravdanih razloga ne ispuni svoju obvezu iz ugovora, oslobađa se odgovornosti te se suspendiraju odredbe ugovora za slučaj ugovorenih penala i neispunjenja u zadanim rokovima.
Međutim, bitno je naglasiti da oštećena strana i dalje ima pravo sudskim putem dokazivati da se nastala šteta mogla otkloniti i da izvanredno stanje nije moglo utjecati na ispunjenje ugovorne obveze, odnosno da se radilo o slučaju te da je strana koja nije ispunila svoju obvezu mogla određene stvari predvidjeti i postupiti drukčije radi ispunjenja svoje obveze.
U tom slučaju, odluka je na sudskoj vlasti, slobodnom procjenom, a na ugovornim stranama mogućnost iznošenja svih relevantnih činjenica.
Zakonske odredbe o odgovornosti u izvanrednim situacijama
S druge strane, ako strane ugovora nisu regulirale pojam više sile, a poduzeće gubi prihod zbog okolnosti vezane uz COVID 19, oštećena strana najprije treba dokazati da se radi o tom događaju koji je izvanredan, nepredvidljiv, izvan kontrole stranaka te da je nastao nakon sklapanja ugovora, a prije dospjelosti obveze.
Upravo su se na te okolnosti pozivali mali i srednji poduzetnici ako im je zbog toga ispunjenje obveze postalo pretjerano otežano ili im je nanijelo pretjerano veliki gubitak.
U situacijama smanjenog opsega poslovanja uzrokovan COVID-om 19, a radi očuvanja djelatnosti, poslodavci očekivano nude radnicima izmjenu postojećih ugovora o radu.
U skladu sa Zakonom o radu, poslodavci imaju na raspolaganju nekoliko mogućnosti:
– organizirati rad na izdvojenom mjestu (rad od kuće),
– preraspodijeliti,
– promijeniti odnosno skratiti radno vrijeme,
– ponuditi mogućnost korištenja godišnjeg odmora i neplaćenog dopusta ili dogovoriti slobodne dane,
– a samo u težim slučajevima prekinut rad radnika ili otkazat ugovor o radu.
Rad od kuće i prava radnika
Ukoliko postoji daljnja potreba za radom, poslodavci će najprije, u svrhu održanja radnog odnosa te zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, ponuditi radnicima aneks ugovora o radu na način da kao mjesto rada odrede kuću radnika.
U tim situacijama poslodavac je bio dužan radniku osigurati uvjete i opremu za rad te voditi brigu o organizaciji posla i sigurnosti radnika, radnom vremenu i odmorima radnika, a radnik je bio dužan da zadatke koje dobiva po nalogu poslodavca, obavlja s dužnom pažnjom.
U toj situaciji radnik ima pravo na svoju redovnu plaću s obzirom da je jedino što se promijenilo mjesto obavljanja rada.
Aneks ugovora kojim se skraćuje radno vrijeme
Međutim, isključivo u svrhu očuvanja radnog mjesta radnika, moguće je da poslodavac sa radnikom dogovori skraćivanje radnog vremena, s punog na nepuno, izmijeniti postojeći raspored radnog vremena, uvesti smjenski rad, preraspodijeliti radno vrijeme, organizirati rad u manjim skupinama i slično.
U takvim situacijama moguće je da poslodavac i radnik sklope aneks ugovora o radu kojim sporazumno (privremeno) ugovaraju nižu plaću od dosadašnje.
Ako bi radnik odbio potpisati Aneks ugovora o radu kojim mu se određuje smanjena plaća, poslodavac bi mu bio dužan isplatiti prvotno ugovorenu plaću propisanu ugovorom o radu.
Ako to ne bi učinio, radnik bi imao pravo od poslodavca tražiti isplatu razlike plaće.
Korištenje godišnjih odmora zbog korone virusa
Ostale mogućnosti koje stoje poslodavcu na raspolaganju su upućivanje radnika na korištenje godišnjeg odmora, te plaćeni odnosno neplaćeni dopust.
Poslodavac može donijeti odluku o korištenju godišnjih odmora temeljem koje će radnike privremeno udaljiti s radnog mjesta te im time omogućiti povećanu zaštitu od zaraze korona virusom (primjerice, za one radnike koji su zbog poslova svog radnog mjesta u kontaktu s većim brojem ljudi ili rade na terenu).
Unatoč toj izvanrednoj situaciji ipak je obvezan obavijestiti radnika o godišnjem odmoru najmanje 15 dana prije korištenja istog.
S druge strane, poslodavac ima pravo, u dogovoru s radnikom, iskoristiti mogućnost radnika na plaćani dopust samo ako je pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određeno da radnik ima pravo na plaćeni dopust u slučaju kakvih izvanrednih nepredviđenih okolnosti.
Neplaćeni dopust je razdoblje u kojem je radnik oslobođen obveze rada, te za vrijeme takvog dopusta radnik ne ostvaruje pravo na plaću ili naknadu plaće te je odjavljen s obveznih osiguranja (evidentira se mirovanje radnog odnosa).
Kad je riječ o neplaćenom dopustu, poslodavac ga može odobriti samo na zahtjev radnika, odnosno ne može, unatoč trenutnim posebnim okolnostima poslovanja, radniku naložiti da umjesto dolaska na rad koristi neplaćeni dopust.
Prekid rada uslijed izvanrednih okolnosti
U djelatnostima za koje rad od kuće nije moguć, moguće je da poslodavac donese odluku o privremenom prekidu rada uslijed izvanrednih okolnosti.
Prema odredbama Zakona o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije odgovoran.
Također, Zakon o radu propisuje i da radnik koji odbije raditi zbog neprovedenih propisanih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ima pravo na naknadu plaće za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajuće poslove.
Za vrijeme prekida rada, radnik ima pravo na naknadu plaće koja se određuje u iznosu visine prosječne plaće koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.
Ako bi do prekida rada došlo u slučaju privremene nesposobnosti za rad zbog izolacije, naknada plaće isplaćuje se na teret sredstava Hrvatskog Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Dakle, s obzirom na trenutnu situaciju, poslodavac može donijeti ovu odluku za kraće razdoblje, ako očekuje da pomanjkanje posla neće dugo trajati ili je radnika samoinicijativno uputio u izolaciju, jer sumnja da radnik koji je upućen u izolaciju (zbog svoje prethodne izloženosti rizičnim mjestima, kontaktima i slično.) može predstavljati opasnost za njega i ostale zaposlene, a za kojeg se očekuje da će se vratiti na posao nakon vremena izolacije.
Otkaz ugovora o radu uslijed korona virusa
U slučaju da poslodavac, unatoč primjeni gore navedenih mjera ipak ne može zadržati određeni broj radnika, na raspolaganju mu je mogućnost otkazivanja ugovora o radu.
Poslodavac može radniku otkazati ugovor o radu poslovno uvjetovanim otkazom ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga.
Otkaz zbog COVID-a 19 dopušten je kao gospodarski razlog jer je zbog smanjenja tržišta, neprofitabilnosti djelatnosti, smanjenja opsega posla, poslodavac primoran otkazati jedan ili više ugovora o radu kako bi mogao nastaviti poslovanje.
Prilikom donošenja takve odluke, Zakonom o radu je propisano da je poslodavac dužan voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Poslodavac koji bi poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci, od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti drugog radnika.
Ako u roku od šest mjeseci nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.
U slučaju poslovno uvjetovanog otkaza, poslodavci je, unatoč izvanrednoj situaciji i okolnostima u kojoj se našao, obvezan pridržavati se svih odredbi Zakona o radu kojima se uređuje prestanak radnog odnosa uslijed otkaza (vrsta otkaza, opravdani razlozi za otkaz, otkazni rokovi, otpremnina i slično).
Sigurnosne i zdravstvene mjere radi sprječavanja zaraze korona virusom
Potrebno je još navesti da se radnik dužan pridržavati svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o zaštiti na radu te drugim zakonima i propisima (npr. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti).
Radnik je tijekom trajanja radnog odnosa dužan u svakom trenutku obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u obavljanju ugovorenih poslova radnik dolazi u dodir.
Stoga, sukladno situaciji vezanoj uz epidemiju korona virusa, radnik je svakako dužan poslodavca odmah obavijestiti o bilo kakvoj promjeni njegovog zdravstvenog stanja koja bi mogla ukazivati na postojanje simptoma korona virusa.
U slučaju da radniku zaposlenom u privatnom sektoru bude određena obavezna samoizolacija, isti je dužan pridržavati se takvog naloga nadležnog tijela, jednako kao i njegov poslodavac.
U periodu dok se nalazi u samoizolaciji, radniku pripada pravo na naknadu plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a od prvoga dana privremene nesposobnosti za rad ako nije u mogućnosti obavljati poslove svog radnog mjesta, odnosno pripada mu pravo na plaću ako je u mogućnosti raditi od kuće i o tome je postigao dogovor s poslodavcem.
Nenazočnost radnika na poslu zbog određene samoizolacije ili zbog bolesti nije opravdan razlog za otkaz.
Obavijest o namjeri raskida ugovora
Bitno je napomenuti da u slučaju da se poslodavac i radnik nisu sporazumjeli o izmjeni ugovora o radu, prema Zakonu o obveznim odnosima, ako bi poslodavcu zbog izvanredne okolnosti uzrokovane korona virusom, a koja se nije mogla predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze postalo pretjerano otežano ili bi mu nanijelo veliki gubitak, može od suda tražiti da se ugovor raskine.
O namjeri raskida ugovora zbog promijenjenih okolnosti poslodavac je dužan radnika obavijestiti čim sazna da su takve okolnosti nastupile, a ako to ne učini, odgovara za štetu koju bi radnik pretrpio zbog toga što mu zahtjev nije bio na vrijeme priopćen.
Pri odlučivanju o raskidu ugovora, sud će se rukovoditi načelom savjesnosti i poštenja, vodeći računa osobito o svrsi ugovora, o podjeli rizika koja proizlazi iz ugovora ili zakona, o trajanju i djelovanju izvanrednih okolnosti te o interesima obiju stranaka.
U situaciji izvanrednog stanja, da bi se spriječilo širenje korone virusa i osigurao kontinuitet poslovanja, nužna je suradnja i dogovor između poslodavaca i radnika.
Korona kriza – pravna pomoć
Konačno, praksa će pokazati hoće li poslodavci i radnici pokazati međusobno razumijevanje jedni prema drugima ili će prepustiti da o njihovim odnosima odlučuje sud. Ukoliko trebate pravni savjet i pomoć, javite nam se s povjerenjem!
