Zbog današnje lakoće dostupnosti različitih materijala na internetu, kako ne bismo oštetili autora autorskog djela i odgovarali za kršenje autorskih prava, ovim člankom saznajte koje vrste djela podliježu autorskom pravu, vremensko ograničenje autorskog prava te mogućnosti autora u slučaju kršenja njegovih autorskih prava.
Koje vrste djela podliježu autorskom pravu?
Autorsko pravo, kao dio prava intelektualnog vlasništva, pripada fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo.
Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, autorsko djelo je originalno, intelektualno ostvarenje iz književnog, umjetničkog i znanstvenog područja, koje ima individualni karakter i koje je na neki način izraženo. Na taj način mnoge vrste djela podliježu zaštiti autorskih prava, primjerice audiovizualna djela poput TV emisija, glazbe i mrežnih videozapisa, zvučne snimke i skladbe, pisana djela poput predavanja, članaka, knjiga i skladbi, vizualna djela poput slika, plakata i oglasa, dramska djela poput drama i mjuzikla, videoigre i računalni softver te slično.
Dakle, za autorsku zaštitu traži se da je djelo subjektivno originalno (izvorno), odnosno do tad javnosti nepoznato, te da autor ne oponaša drugo njemu poznato djelo.
Zbog toga, autorskopravnu zaštitu ne uživaju zakoni, podzakonski akti i drugi propisi iz područja zakonodavstva, sudstva i uprave, kao i njihove zbirke koje su objavljene radi službenog informiranja javnosti, te dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter obične medijske informacije.
Vremensko ograničenje autorskog prava
Za razliku od drugih oblika intelektualnog vlasništva poput, primjerice, patenata, ne traži se nikakav formalan postupak registracije autorskog djela, već autor postaje nositeljem autorskog prava činom
ostvarenjem djela i ono traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti.
Međutim, da bi dao drugima do znanja da je autor tog djela, svojem djelu može priložiti obavijest o autorskom pravu, primjerice tekst „Sva prava pridržana” ili simbol ©, kao kratica za izraz copyright koji se obično poprati imenom nositelja autorskog prava i navođenjem godine prvog izdanja djela.
Kršenje autorskih prava: moralna i imovinska prava autora
Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, autorsko pravo priznaje autoru imovinsku i moralnu ovlast u okviru autorskog prava.
Autorska moralna prava štite određene osobne veze između autora i njegova djela.
Tako, autor ima pravo sam odlučiti hoće li objaviti javnosti svoje djelo i ako da, kada, gdje, kako i pod kojim uvjetima. Odnosno, ima pravo biti priznat i označen kao autor djela, usprotiviti se deformiranju, sakaćenju i drugim izmjenama svog djela, te pravo opozvati pravo na iskorištavanje njegova djela i spriječiti njegovo daljnje korištenje uz popravljanje štete korisniku toga prava, ako bi daljnje korištenje štetilo njegovoj časti ili ugledu. Takva moralna prava su neprenosiva.
S druge strane, imovinska prava daju autoru pravo da umnaži svoje djela u jednom ili više primjeraka (pravo reproduciranja), isključivo pravo da stavi u promet izvornik ili primjerak autorskog djela prodajom ili na koji drugi način (pravo distribucije), pravo da priopći autorsko djelo javnosti (pravo javnog izvođenja, pravo javnog prikazivanja scenskih djela, pravo javnog prenošenja), te pravo da prevodi, prilagodi, glazbeni obradi ili učini bilo koju drugu preinaku autorskog djela.
Ovlaštenja autora djela
U skladu sa navedenim pravima valja reći da je autor ovlašten sa svojim autorskim djelom i koristima od njega činiti što ga je volja, te u konačnici profitirati od svog stvaralaštva. Isto tako, autorska prava pružaju mu određenu sigurnost da se njegova djela mogu distribuirati bez bojazni od neovlaštenog umnožavanja ili piratstva, a ukoliko do toga dođe, osigurana im je određena autorskopravna zaštita.
Kršenje autorskih prava
Tijekom trajanja zaštite autor ima pravo da, od osobe koja njegova navedena prava vrijeđa, zahtijeva prestanak radnje kojim to pravo vrijeđa i propuštanje takvih ili sličnih radnji ubuduće (prestanak uznemiravanja), te da popravi nanesenu štetu, plati naknadu za neovlašteno korištenje, plati zakonom određeni penal te vrati ili naknadi sve koristi koje je bez osnove stekla od povrijeđenog prava (vraćanje stečenog bez osnove).
Kršenje autorskih prava i kaznena odgovornost
Kaznenim zakonom (NN 110/97) je određeno da tko protivno propisima kojima se uređuje autorsko i srodna prava pod krivim imenom, svojim imenom ili imenom drugoga označi tuđe autorsko djelo ili protivno autorovoj zabrani označi djelo autorovim imenom te ga objavi ili se koristi njime ili dopusti da se to učini, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Isto tako, tko protivno propisima kojima se uređuju autorsko i srodna prava reproducira, preradi, distribuira, skladišti ili poduzima druge radnje radi distribucije ili priopći javnosti na bilo koji način tuđe autorsko djelo ili dopusti da se to učini i na taj način pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Je li moguće upotrebljavati autorsko djelo sa zaštićenim autorskim pravima bez kršenja tih prava?
Da, to je moguće u situacijama ako ste naveli tko je vlasnik autorskih prava, niste imali novčane koristi od sadržaja koji ste kopirali odnosno koristite ga isključivo u privatne svrhe.
Treba li Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
