Zaštita digitalnih sadržaja na internetu i neovlašteno kopiranje
U današnje internetsko doba, kada se svakodnevno koriste i dijele digitalne sadržaji preuzeti s interneta te sa raznih društvenih mreža, često se javlja pitanje neovlaštenog kopiranja tuđeg sadržaja. Kopiranje podrazumijeva i preuzimanje fotografija kao i tekstove raznih autora bez njihovog dopuštenja. Ne mali broj puta ste se upitali kako koristiti vanjski sadržaj na internetu bez povrede tuđih prava.
Naime, upravo zbog lakoće dostupnosti i preuzimanja internetskih sadržaja, a sve kako ne bismo neovlaštenim kopiranjem oštetili autora i/ili nositelja autorskog prava i stvorili si nepotrebne probleme, dobro je znati koja prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima pripadaju autorima i tvorcima digitalnih sadržaja, odnosno kako takva prava možete zaštititi ako ste Vi stvaratelj takvih sadržaja.
Vanjski sadržaj na internetu: Što se štiti pravom intelektualnog vlasništva?
Pravom intelektualnog vlasništva (objašnjeno u prijašnjem članku) štite se nematerijalna dobra. Primjerice slike, dijagrami, sadržaji objavljeni na internetu čija se vrijednost ne nalazi u materijalu na kojem je ispisan, nego u sadržaju teksta odnosno u njegovoj uporabnoj vrijednosti. Budući da je digitalna nematerijalna dobra moguće umnožiti i/ili objaviti na internetu pomoću nekoliko klikova miša, otežana je njihova zaštita od neovlaštenog korištenja.
Zaštita autorskog djela
Fotografije i tekstovi preuzeti sa društvenih mreža od određenih autora spadaju u kategoriju autorskih djela. Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03), autorsko djelo je originalna, intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter.
Autorsko djelo postoji bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu kao primjerice, jezična, glazbena, dramska djela, djela likovne umjetnosti. Autor stječe autorsko pravo samim činom ostvarenja djela. Za razliku od drugih oblika intelektualnog vlasništva, primjerice patenata, ne traži se nikakav formalan postupak registracije autorskog djela.
Autorsko djelo može se koristiti samo uz odobrenje autora u pisanom obliku. U tom slučaju, nije dovoljno da se prilikom preuzimanja fotografije ili teksta sa društvenih mreža navede samo ime autora, već je potrebno osobno kontaktirati i zamoliti autora za ovlašteno preuzimanje fotografije ili teksta.
Neovlašteno korištenje i kopiranje tuđeg sadržaja
Ako netko bez navođenja imena ili pseudonima autora objavi, prikaže, izvede, prenese ili na drugi način priopći javnosti tuđe djelo na kojemu je označeno ime ili pseudonim autora ili na nedozvoljen način unese dijelove tuđeg djela u svoje autorsko djelo ili dozvoli da se to učini, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Zaštita žiga, imena ili logotipa
Za razliku od autorskog djela, zaštita žiga, primjerice imena, logotipa, amblema, etikete stječe se registracijom na temelju ispitivanja koje obavlja Državni zavod za intelektualno vlasništvo.
Prema Zakonu o žigu (NN 14/19), žig osigurava vlasniku isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obilježenih njime. Žig vrijedi 10 godina od datuma podnošenja prijave i omogućuje stvaranje branda u virtualnom svijetu.
U slučaju da bi druga osoba preko društvenih mreža isticala znak istovjetan sa žigom u odnosu na svoje proizvode ili usluge, te bi time postojala vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu. Tada nositelj žiga može tužbom zahtijevati protiv osobe koja je povrijedila žig, utvrđenje te povrede, prestanak povrede odnosno zabranu takve i slične povrede ubuduće.
Fotografije na društvenim mrežama i njihovo kopiranje
Na društvenim mrežama kao što je instagram, da bi zaštitili fotografiju koju želite objaviti, dovoljno je da se poslužite vodenim žigom, tzv. watermarkom. Tada će vaši inicijali, postavljeni u nekom dijelu fotografije, bez da se naruši njen sadržaj, poslužit kao sigurnost da bude čak i ukoliko vam uzmu fotografiju bez pitanja, jasno tko je naznačen autor.
Uz navedenu zaštitu intelektualnog vlasništva prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima te Zakonu o žigu i ostalim zakonima iz područja intelektualnog vlasništva, ponekad je sama rečenica na društvenim mrežama „svaka krađa ili zloupotreba teksta biti će prijavljena institutu za zaštitu intelektualnog vlasništva“, dovoljna da spriječi neovlašteno korištenje tuđeg sadržaja, dijela ili slika.
Trebate li pomoć radi zaštite intelektualnog vlasništva, obratite nam se s povjerenjem.
