U ovome članku ćete pronaći informacije kako se provodi ostavinska rasprava, te mogućnost da se stranke upute na parnicu ukoliko bi se provela ostavinska rasprava bez dogovora.
Smrtovnica
U slučaju smrti bliske osobe, za pokretanje ostavinskog postupka ne trebate poduzimati posebne aktivnosti pred ostavinskim sudom. Dovoljno je da u matičnom uredu ishodite smrtovnicu ostavitelja. Smrtovnica je isprava koja sadrži podatke o ostavitelju, njegovim srodnicima, bračnom drugu, ostavini, oporuci te druge podatke relevantne za vođenje ostavinskog postupka, te ima dokaznu snagu javne isprave samo glede podataka koji su preuzeti iz matice umrlih.
Nakon što općinski sud prema mjestu prebivališta ostavitelja od matičara zaprimi smrtovnicu, po službenoj će dužnosti pokrenuti ostavinski postupak i ostavinski predmet povjeriti javnom bilježnku.
Cilj ostavinskog postupka
Cilj ostavinskog postupka je utvrditi tko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostaviteljevu ostavinu te koja još prava glede ostavine pripadaju nasljednicima i drugim osobama.
Da bi raspravljao o navedenim pitanjima i donio odluku sud zakazuje ročište za ostavinsku raspravu. Stoga ćemo Vam ovim člankom objasniti kako se provodi ostavinska rasprava, te mogućnost da se stranke upute na parnicu ukoliko bi se provela ostavinska rasprava bez dogovora.
Provođenje ostavinske rasprave
Prema Zakonu o nasljeđivanju (NN 48/03), sud će na ostavinsku raspravu pozvati zainteresirane osobe, a to su u prvom redu potencijalni nasljednici. Međutim, ako je ostavitelj ostavio oporuku, o pokretanju ostavinskoga postupka sud će obavijestiti i na ročište pozvati i osobe koje bi po zakonu mogle polagati pravo na nasljedstvo.
Ako se ne zna ima li ostavitelj nasljednika, sud će oglasom pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave u roku od šest mjeseci od objave oglasa u Narodnim novinama.
Za provođenje ostavinske rasprave nije nužno da se svaki od nasljednika pojavi pred javnim bilježnikom koji vodi postupak. Bitno je da se poziv za ostavinsku raspravu nasljedniku uredno dostavi, a nakon toga on može i ne mora doći na ostavinsku raspravu, a ima i pravo odrediti punomoćnika koji će ga zastupati u postupku.
Nasljednička izjava
Na ostavinskoj raspravi, nasljednici mogu ali nisu dužni dati nasljedničke izjave (izjave o prihvaćanju, odnosno odricanju od nasljedstva), s obzirom da se nasljedno pravo stječe po sili zakona. Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da želi biti nasljednikom. Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća nasljedstvo, ne može se više odreći nasljedstva.
Ostavinska rasprava bez dogovora i postupanje javnog bilježnika
Ako bi se tijekom ostavinskog postupka pojavio spor među strankama, odnosno ako bi se provela ostavinska rasprava bez dogovora, javni bilježnik bi vratio spis sudu. Nakon toga bi sud prekinuo ostavinski postupak i neku od stranaka uputio na pokretanje parnice ili upravnog postupka.
Ostavinska rasprava bez dogovora – upućivanje na parnicu zbog spora
Prema Zakonu o nasljeđivanju, sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo.
Među strankama mogu biti sporne slijedeće činjenice:
1) o kojima ovisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeđuje,
2) o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio,
3) o kojima ovisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost,
4) je li se neka osoba odrekla nasljedstva.
Međutim, sud neće prekinuti ostavinski postupak ako među strankama postoji spor o činjenicama čije postojanje zakon pretpostavlja ili koje su općepoznate, te ako ih može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava. U tom će slučaju na temelju predmnjeve o postojanju tih činjenica, odnosno da je sadržaj tih isprava istinit, donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno predmnjevi uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.
Upućivanje na parnicu zbog spora o pravu na zapis ili o drugom pravu na ostavinu te zbog spora o sastavu ostavine
Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice:
– o kojima ovisi sastav ostavine,
– o kojima ovisi predmet zapisa.
Međutim, ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi pravo na oporukom određeni zapis ili drugo pravo, sud će uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom, ali neće prekinuti ostavinski postupak.
Koliko traje prekid ostavinskog postupka u slučaju da se provela ostavinska rasprava bez dogovora?
Prema Zakonu o nasljeđivanju, ukoliko sud zbog spora prekine postupak, odrediti će rok koji ne može biti dulji od 30 dana u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak.
Stoga, ako bi upućena stranka u ostavljenom roku pokrenula parnicu ili upravni postupak, prekid ostavinskog postupka trajao bi do pravomoćnog okončanja tog postupka. S druge strane, ako stranka koja je upućena na pokretanje postupka ne bi postupila po rješenju suda i pokrenula parnicu ili upravni postupak, ostavinski postupak bi se dovršio bez obzira na zahtjeve te stranke.
Treba Vam pravni savjet, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
