Zakon o radu propisuje da je poslodavac dužan u roku od osam dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa koja se uobičajeno naziva potvrda o radnom odnosu.
Nadalje, poslodavac je dužan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. Poslodavac u potvrdi ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.
O svemu navedenom detaljno ćemo se baviti u nastavku ovog članka, stoga je vrlo korisno da isti pročitaju i radnici i poslodavci.
Provedba inspekcijskog nadzora radi neizdavanja potvrde o radnom odnosu
Potvrda o radnom odnosu kao razlog za provedbu inspekcijskog nadzora? Kao što je ranije objašnjeno, sukladno odredbi članka 130. stavka 2. Zakona o radu poslodavac je dužan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
Temeljem članka 226. stavka 1. točke 21. Zakona o radu, predviđena je ovlast inspektora rada da prilikom provedbe inspekcijskog nadzora usmenim rješenjem u zapisnik poslodavcu naredi da u ostavljenom roku vrati radniku nakon prestanka radnog odnosa sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, ili mu izda potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. Također, radnik povrat isprava od poslodavca može zatražiti i sudskim putem ako povrat nije moguće ostvariti ni na koji drugi način.
Dakle, ukoliko vam poslodavac ne želi izdati potvrdu o radnom odnosu ili vratiti van vašu dokumentaciju, radi provođenja inspekcijskog nadzora nad radom poslodavca možete se izravno obratiti Državnom inspektoratu, Inspekciji rada na adresu Šubićeva 29, Zagreb ili putem kontakt obrasca objavljenog na mrežnim stranicama Državnog inspektorata. Inspektorat rada će po zaprimljenoj prijavi obaviti inspekcijski nadzor, utvrditi činjenično stanje te sukladno okolnostima utvrditi postojanje prekršaja.
Potvrda o radnom odnosu i upis podataka
Od 1. srpnja 2013. godine, odnosno od dana donošenja novih provedbenih propisa koji uređuju elektronički zapis podataka iz područja radnih odnosa, radna knjižica je zamijenjena elektroničkom ispravom, a njezin je sadržaj izrijekom određen i propisan odredbama Pravilnika o elektroničkom zapisu podataka iz područja radnih odnosa i vodi se u sustavu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Stoga, radna knjižica kakva je ranije postojala (u papirnatom obliku) više nije takva javna isprava u koju bi poslodavac bio Zakonom ovlašten upisivati podatke o radniku, odnosno ista više niti ne postoji.
Aktualnim propisima je točno određen sadržaj podataka koji se o radniku vode u elektroničkom obliku, pa poslodavac nema mogućnosti temeljem svoje volje upisivati druge podatke o radniku, pa tako niti one koji bi se primjerice, odnosili na postojanje međusobnih tražbina, povrede radnih obveza i sl. Jednako tako, u dokumentu ili potvrdi koju poslodavac izdaje radniku nakon prestanka radnog odnosa, poslodavac ne smije zlonamjerno upisivati podatke koji bi radniku otežali novo zapošljavanje.
Člankom 130. Zakona o radu je propisano, da je poslodavac dužan u slučaju prestanka radnog odnosa, radniku na njegov zahtjev, izdati potvrdu o vrsti poslova koje je radnik obavljao i o trajanju radnog odnosa, u roku od osam dana od dana podnesenog zahtjeva.
Pri tome je Zakonom izričito propisano, da poslodavac u toj potvrdi ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu, a kršenje te odredbe predstavlja jedan od najtežih prekršaja poslodavca propisanih člankom 229. Zakona o radu. Stoga je malo vjerojatno da će se bilo koji poslodavac odlučiti na svoju štetu upisivati negativne navode o svojim ranijim djelatnicima jer samim time sebe izlaže prekršajnoj odgovornosti.
Kako bi trebala izgledati potvrda o radnom odnosu?
Potvrda o radnom odnosu bi svakako u zaglavlju trebala imati podatke o nazivu, adresi i OIBu poslodavca koji predmetnu potvrdu izdaje. Nakon toga bi trebala uslijediti napomena da se potvrda o vrsti poslova koje je radnik obavljao i trajanju radnog odnosa izdaje na temelju članka 130. Zakona o radu. Potom bi trebala slijediti napomena o imenu, prezimenu, adresi i oibu radnika s naznakom od kada do kad je radnik bio zaposlen kod predmetnog poslodavca, primjerice od 01. siječnja 2019. godine do 31.07.2021. godine.
Nadalje, potvrda bi trebala sadržavati naznaku koje je poslove za vrijeme trajanja radnog odnosa radnik obavljao, primjerice, obavljao je poslove odvjetničkog vježbenika koji uključuju pisanje podnesaka, odlaske na ročišta, zaprimanje pošte, odlazak u Financijsku agenciju i slično.
Prekršajna odgovornost zbog neizdavanja potvrde
Ako u potvrdi o radnom odnosu, osim podataka o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa, naznači nešto što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu (članak 130. stavak 3.) poslodavac može biti kažnjen novčanom kanom od 61.000,00 kuna do 100.000,00 kuna, dok će odgovorna osoba u pravnoj osobi za počinjeni prekršaj biti kažnjena novčanom kaznom od 7.000,00 kuna do 10.000,00 kuna, a ako pak je prekršaj učinjen u odnosu na maloljetnika kazna će se uvećati dvostruko.
U svakom slučaju nema smisla da poslodavac unosi u predmetnu potvrdu bilo kakve činjenice koje bi radnik u otežavale sklapanje novog ugovora o radu jer prvenstveno izlaže sebe mogućnosti plaćanja vrlo visokih novčanih kazni koje za manje tvrtke mogu značajno ugroziti daljnji rad i poslovanje, ali će se time ujedno profilirati na tržištu kao nepoželjni poslodavac te će potencijalno sve teže pronalaziti nove radnike, a što svakako tvrtkama nije u interesu ako se nastoje širiti i povećavati opseg svog poslovanja.
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
