Sudski raskid radnog odnosa i izvori prava

izvori radnog prava sudski raskid
Radno pravo tra 22, 2020

Ustav Republike Hrvatske kao izvor radnog prava

Ustav Republike Hrvatske je najvažniji domaći pravni izvor jer utvrđuje u članku 1. Ustava da je Republika Hrvatska jedinstvena  i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Ljudska i socijalna prava su definirana člankom 3. Ustava pa su za naše razmatranje važna slijedeća prava: sloboda, jednakost, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka i vladavina prava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Sudski raskid radnog odnosa i izvori prava predstavljaju temu koja zahtijeva proučavanje ne samo domaćih pravnih izvora već i izvora prava izvan Republike Hrvatske.

Pravo na radi i sloboda rada su utvrđeni člankom 54. Ustava RH prema kojem svatko ima pravo na rad i slobodu rada te svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Člankom 56. Ustava RH određuje se određuje da se pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje zakonom i kolektivnim ugovorom. To bi u stvari značilo da socijalna sigurnost, koja je ujedno i sigurnost radnog mjesta nije ustavna kategorija, već je prepušteno zakonodavcu da isto uredi zakonima odnosno kolektivnim ugovorima.

sudski raskid radnog odnosa izvori prava

Sudski raskid radnog odnosa i izvori prava – Zakon o radu

Zakon o radu (NN 93/2014127/201798/2019) cjelovito uređuje pitanje sudskog raskida ugovora o radu, te niže slijedi citat izvornog zakonskog teksta (članak 125. Zakona o radu):

(1) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od najmanje tri, a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća toga radnika, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka sud može donijeti i na zahtjev poslodavca, ako postoje okolnosti koje opravdano upućuju na to da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć.

(3) Poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu, na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, podnijeti do zaključenja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja.

Ostali izvori prava

Nadalje, kao izvori prava vrijede kolektivni ugovori i opći akti poslodavca. Naime, u smislu odredbe st. 2. čl. 125. Zakona o radu ugovorne strane bi mogle u kolektivnom ugovoru, općem aktu poslodavca, pa čak i u ugovoru o radu definirati koje su to okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog odnosa uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nije moguć.

U svakom slučaju to ne bi mogle biti neke okolnosti koje su diskriminirajuće za radnika. Na primjer ugovorne strane bi mogle ugovoriti način određivanja štete koju je poslodavac dužan isplatiti radniku, međutim, sud ne bi bio vezan takvim ugovorom, međutim ne bi ga mogao niti zanemariti.

Međunarodni pravni izvori

Vrlo bogatu zbirku pravnih izvora i propisa je sačinila Međunarodna organizacija rada (skraćeno MOR na engleskom International Labour Organization ILO ) koji su sklapanjem međunarodnih ugovora, sporazuma i pristupanjima konvencijama postali dio unutrašnjeg pravnog poretka pojedinih država. Republika Hrvatska je potpisnik većeg broja konvencija i sporazuma.

Dobar prikaz konvencija Međunarodne organizacije rada dali su autori Marinko D. Učur i Sandra Laleta u djelu „Konvencije Međunarodne organizacije rada s komentarima“ , u nakladi TIM PRES d.o.o. i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci , 2007. godina, gdje je Konvencija br. 158 navedena u cijelosti na engleskom jeziku.

Konvencija o prestanku radnog odnosa na inicijativu poslodavca

Republika Hrvatska nije potpisnik Konvencije br.158 – Konvencija o prestanku radnog odnosa na inicijativu poslodavca (1982.) Status zemalja koje su ratificirale Konvenciju br. 158. (The Termination of Employment Convention), se može vidjeti u dokumentu  „Note on Convention No. 158 and Recommendation No. 166 concerning termination of employment” koji je izdala Međunarodna organizacija rada, popis objavljen u Appendix I na strani 27.  na dan 20.01.2009. godine , Republika Hrvatska nije na tome popisu.

Interesantno je da autori Marinko D. Učur i Sandra Laleta u djelu „Konvencije Međunarodne organizacije rada s komentarima“ , u nakladi TIM PRES d.o.o. i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci , 2007. godina na strani 100. navode da je navedenu Konvenciju Republika Hrvatska uvela u svoj pravni sustav temeljem Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora NN 53/91.

Uz navedenu konvenciju, postoji i preporuka Međunarodne organizacije rada broj 166, u originalu R166 Termination of Employment Recommendation iz  1982 godine koje isto nije potpisnik Republika Hrvatska.

sudski raskid ugovora o radu izvori

Prekida ugovora o radu na inicijativu poslodavca

Međutim niti Konvencija br. 158, niti pak Preporuka 166 ne obrađuju direktno pitanje sudskog raskida ugovora o radu, već se bave problematikom prekida ugovora o radu na inicijativu poslodavca.

Konvencija br. 158 u članku 10. navodi da ukoliko tijelo koje rješava po tužbi radnika utvrdi kako je prestanak radnog odnosa neopravdan  i da nije praktično da radnik nastavi daljnji rad,  odnosno nije naložilo vraćanje radnika na rad, naložiti poslodavcu da radniku plati odgovarajuću naknadu ili neku drugo davanje u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, a koje se može smatrati prikladnim. Analizirajući ostale odredbe Konvencije br. 158, nalazim da te odredbe nisu u koliziji sa našim radnim zakonodavstvom, pa stoga nije jasno zašto Konvencija br.158 nije postala dio našeg pravnog sustava.

Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda  je važan izvor prava u odnosu na sudski raskid ugovora o radu, s obzirom da se u članku 4. određuje da se nitko se ne smije siliti na prisilan ili obvezatan rad, dok pak se u članak 13. utvrđuje pravo na djelotvoran pravni lijek.   Inače, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, (NN, MU,  6/99), sastavljena u Rimu 4. studenoga 1950. godine, stupila na snagu u RH 1. studenoga 1998.

Sudski raskid radnog odnosa i izvori prava u Europi: Europska socijalna povelja

Svakako jedan od važnih izvora i općenito radnog prava je Europska socijalna povelja. Europska socijalna povelja je u naš pravni sustav implementirana Zakonom o potvrđivanju europske socijalne povelje, dodatnog protokola europskoj socijalnoj povelji, protokola o izmjenama europske socijalne povelje i dodatnog protokola europskoj socijalnoj povelji kojim se uspostavlja sustav kolektivnih žalbi (NN 15/02), te odlukom Ministarstvo vanjskih poslova RH , a na temelju Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (NN, MU, 28/96).

ESP je stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 28. ožujka 2003., a Dodatni protokol ESP kojim se uspostavlja sustav kolektivnih žalbi je stupio na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. travnja 2003.; Europska socijalna povelja je sastavljena u Torinu 18. listopada 1961., Dodatni protokol Europskoj socijalnoj povelji je sastavljen u Strasbourgu 5. svibnja 1988. dok pak je Dodatni protokol Europskoj socijalnoj povelji kojim se uspostavlja sustav kolektivnih žalbi sastavljen u Strasbourgu 9. studenoga 1995. godine.

Sloboda odabra rada i pravo na pravične uvjete rada

Uvodni dio Europske socijalne povelje utvrđuje da svatko treba imati mogućnost zarađivati za svoj život slobodno izabranim radom te da svi radnici imaju pravo na pravične radne uvjete.

Radi osigura­nja učinkovitog ostvariva­nja prava na rad, ugovorne stranke ESP-a se obvezuju da će između ostalog  djelotvorno štititi pravo radnika da zarađuju za svoj život slobodno izabranim radom. U Dodatnom protokolu ESP-a u drugom dijelu, članak 1. se određuje da radi osigura­nja učinkovitog ostvariva­nja prava na jednake mogućnosti i uvjete u pogledu zaposle­nja i profesije bez diskriminacije prema spolu, stranke se obvezuju priznati to pravo te poduzeti prikladne mjere da se ono osigura ili promiče i u području pristupa zaposle­nju, zaštiti od otkaza i profesionalnoj reinte­graciji.

Ukoliko trebate pravni savjet i pomoć, javite nam se s povjerenjem!

  • raskid ugovora o radu
  • sudski prekid radnog odnosa
  • sudski raskid radnog odnosa
  • zakon o radu raskid
Odvjetnik - kontaktirajte nas

KONTAKTIRAJTE NAS

Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.

Javite nam se