Niste sigurni da li ste čuli trademark ili trademarken? Trebate registrirati žig? Onda nastavite dalje čitati ovaj članak u kojem ćete naći potrebne odgovore o tome što je trademark i kako zaštititi žig.
Pravo na žig kao dio prava industrijskog vlasništva
Pravo na žig ulazi u područje industrijskog vlasništva kao dijela intelektualnog vlasništva.
Proizvođači roba nastoje privući i zadržati potrošače stavljanjem robnih znakova, odnosno imena, etiketa, amblema, logotipa, znakova, crteža, slova, brojki i slično koji će njihove proizvode i usluge učiniti prepoznatljivima te ih asocirati isključivo na njih.
Da bi se proizvodi obilježeni tim znakovima razlikovali od drugih proizvoda te stvorili svoj tržišni identitet potrebno je da ih vlasnik zaštiti u propisanom postupku.
Registracijom robnog znaka i stjecanjem prava na žig priznaje se vlasniku proizvoda isključivo pravo za znak na proizvodu koji služi za razlikovanje tog proizvoda i/ili usluga od ostalih proizvoda i/ili usluga u gospodarskom prometu.
Dakle, žigom se ne štiti određeni proizvod ili usluga nego naziv/vizualni identitet/boja/zvuk i slično pod kojim se određeni proizvod ili usluga nudi na tržištu, te je smisao žiga postizanje prepoznatljivosti i razlikovnosti proizvoda i usluga na tržištu od istih ili sličnih proizvoda i usluga drugih proizvođača.
Zaštita žiga u Republici Hrvatskoj
Prema Zakonu o žigu (NN 14/19) te Pravilnikom o žigu, zaštita znaka žigom nije obvezna, ali je ostvarivanje prava i zaštita robnog znaka moguća jedino ako se on registrira. U Republici Hrvatskoj upravni postupak priznavanja žiga provodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo.
Svaka domaća fizička ili pravna osoba može pokrenuti postupak priznavanja žiga bilo sama ili putem zastupnika u području industrijskog vlasništva podnošenjem prijave za registraciju žiga. Prijava mora sadržavati zahtjev za registraciju žiga, podatke o podnositelju, popis proizvoda i usluga za koje se traži registracija te izgled samog žiga. Prijave registracije žiga objavljuje se u službenom glasilu nakon čega u roku od 3 mjeseca postoji mogućnost prigovora trećih osoba, odnosno u pravilu su to nositelji ranijih žigova pa je zbog toga prije potrebno izvršiti pretraživanje na sličnost s već postojećim žigovima. Zavod će odbiti registrirati žig ako nije razlikovan, odnosno ako je sličan nekom ranijem žigu.
Ispitivanje prijave žiga
Nakon ispitivanja prijave i rješavanja eventualnih prigovora trećih osoba, znak se kao žig upisuje u registar žigova te se registracija žiga objavljuje u službenom glasilu. Registracija daje nositelju žiga pravo upotrebljavati svoj žig, ali i pravo da spriječi ili zabrani trećim osobama upotrebu žiga.
Nositelj žiga može dobiti ispravu o žigu koju izdaje Zavod te razdoblje zaštite žiga vrijedi 10 godina, a može se produžavati neograničeno puta na daljnja razdoblja od 10 godina nakon pravovremeno podnesenog zahtijeva za produženje registracije.
Međunarodna zaštita žiga
Zaštita žiga ostvaruje se prema teritorijalnom načelu, odnosno pravo na žig je isključivo pravo koje vrijedi samo na određenom teritoriju za koje je registrirano.
Zaštita žiga na teritoriju drugih zemalja može se ostvariti na sljedeće načine.
Prvi način je da vlasnik žiga podnošenjem zasebnu prijavu nadležnom uredu svake zemlje na čijem teritoriju traži zaštitu.
Drugi način je da vlasnik žiga zaštiti žig na cjelokupnom teritoriju Europske unije na način da podnoše prijavu za žig Europske unije (EUTM) izravno nadležnom uredu za žigove Europske unije (Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo, EUIPO) ili putem Madridskog sustava za međunarodnu registraciju žigova. Postupak registracije provodi Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo sa sjedištem u Alicanteu u Španjolskoj te registriran žig vrijedi na području svih država članica Europske unije.
Treći je način da vlasnik žiga koji je registrirao žig u Hrvatskoj podnese međunarodnu prijavu putem Madridskog sustava za međunarodnu registraciju žigova koja omogućava zaštitu žiga u preko 110 država.
Međunarodna prijava podnosi se Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo koji ju prosljeđuje Međunarodnom uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO). WIPO prijavu upisuje u Međunarodni registar, te je objavljuje u službenom glasilu i u konačnici šalje službenu obavijest o izvršenoj registraciji Zavodu.
Je li ispravno nazvati pravo na žig trademarken?
U svakodnevnici, prilikom podnošenja prijave za žig na području Europske unije ili podnošenja međunarodne prijave, vlasnici žiga čiji je proizvod ili usluga njime obilježen, pogrešno naznačuju pravo na žig kao trademarken. Važno je napomenuti da pojam trademarken nije u upotrebi već se pravo na žig pravilno na engleskom jeziku naziva trademark.
U međunarodnom prometu roba i usluga za žig se ustalila oznaka ™ odnosno ®. Simbol zaštitnog znaka ™ (što je kratica od trademark) označava da je prethodna marka zaštitni znak, ali se obično koristi za neregistrirane zaštitne znakove, za razliku od registriranog simbola zaštitnog znaka ®, koji je rezerviran za registrirane žigove.
Treba li Vam zaštita žiga, obratite nam se s povjerenjem.
