U posljednje vrijeme protiv Republike Hrvatske postoji veliki broj sporova, a posebno radnih sporova i tužbi čija sporna potraživanja najprije treba razriješiti mirnim putem, primjerice kada državni službenik namjerava tužiti državu povodom zahtjeva za naknadu štete vezanu uz radni odnos. Tužba protiv države ima svoje specifičnosti, te ih je potrebno poštivati, obzirom da se podnositelj tužbe u protivnom izlaže riziku da tužba bude odbačena radi proceduralnih razloga.
Stoga, da bi se mogla podnijeti tužba protiv države u parničnom postupku, ovim člankom potrebno je objasniti bitan sadržaj zahtjeva za mirno rješenje spora, postupanje državnog odvjetništva po zahtjevu te odluke koje ono donosi.
Tužba protiv države i Zakon o parničnom postupku
Sukladno odredbi Zakona o parničnom postupku (NN 148/11, 25/13, 70/19) osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim se namjerava podnijeti tužba protiv države, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe.
Da bi nadležno državno odvjetništvo moglo postupati po podnesenom zahtjevu za mirno rješenje spora, podnositelj zahtjeva trebao bi obratiti veću pažnju kod sastava i preciziranja zahtjeva, odnosno nastojati iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoj zahtjev i sve dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
Bitan sadržaj i posljedice nepodnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora
Zahtjev za mirno rješenje spora podnosi se prije negoli pravna ili fizička osoba podnese tužbu protiv Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o parničnom postupku, zahtjev mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba, odnosno određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, oznaku suda, ime, prebivalište, odnosno boravište, osobni identifikacijski broj stranke koja podnosi zahtjev, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja.
Podnošenje zahtjeva za mirno rješenje spora je procesna pretpostavka da bi se podnijela tužba protiv države, te stoga, nepodnošenje zahtjeva dovodi do odbacivanje tužbe protiv države.
Ako unatoč tome što nije podnesen taj zahtjev, a morao je biti podnesen, sud ne odbaci tužbu, time čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka koja postoji jer nije proveden zakonom predviđen postupak mirnog rješavanja spora.
Kome se podnosi zahtjev za mirno rješenje spora
Zahtjev za mirno rješenje spora podnosi se nadležnom državnom odvjetništvu.
Prema Zakonu o državnom odvjetništvu, fizička osoba podnosi zahtjev Općinskom državnom odvjetništvu mjesno nadležnom prema njegovom prebivalištu, a pravna osoba i obrtnik podnose zahtjev Županijskom državnom odvjetništvu mjesno nadležnom prema njihovom sjedištu.
Postupanje državnog odvjetništva po podnesenom zahtjevu za mirno rješenje spora
Po primitku zahtjeva, državno će odvjetništvo provjeriti je li nadležno za postupanje po zahtjevu, je li zahtjev pravilno sastavljen te sadrži li sve što mora sadržavati tužba.
Valja napomenuti da ako je zahtjev podnesen nenadležnom državnom odvjetništvu, ono će ga bez odgode dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu i o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva. Međutim, ako zahtjev ne sadrži sve što mora sadržavati tužba ili je nerazumljiv, državno će odvjetništvo pozvati podnositelja na ispravak odnosno dopunu zahtjeva te mu ostaviti rok od 15 dana za ispravak i dopunu. Ako podnositelj zahtjeva u roku od 15 dana ne vrati državnom odvjetništvu ispravljeni zahtjev ili ga vrati bez ispravka ili dopune, smatrat će se da zahtjev za mirno rješenje spora nije bio niti podnesen.
Zakonski rok za donošenje državnoodvjetničke odluke povodom podnesenog zahtjeva za mirno rješenje spora jest tri mjeseca od dana njegova podnošenja, odnosno dopune.
Tužba protiv države i sklapanje nagodbe
Ukoliko je zahtjev za mirno rješenje spora u osnovi opravdan, o tome će se izvijestiti podnositelj zahtjeva te će se predložiti određeni iznos naknade štete u novcu (ako se radi o novčanom zahtjevu) za koji se predlaže sklopiti s podnositeljem zahtjeva nagodba.
Nagodba postignuta između podnositelja zahtjeva i državnog odvjetništva ima svojstvo ovršne isprave. Izvršenje takve izvansudske nagodbe može se provesti u ovršnom postupku primjenom pravila Ovršnog zakona.
Važno je naglasiti da ako zahtjev za mirno rješenje spora ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu.
Treba Vam pravni savjet, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
