Tijekom obavljanja istog posla poslodavac Vas stavlja u nepovoljniji položaj od drugog radnika? Svakodnevnim uznemiravanjem poslodavac Vam je uzrokovao strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje na poslu? Tužba protiv poslodavca je možda opcija koju razmatrate?
Zabrana diskriminacije radnika
Iako odredbe Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) zabranjuju izravnu ili neizravnu diskriminaciju na području rada i uvjeta rada, te određuju da je poslodavac dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, navedeni Zakon ne definira diskriminaciju, dostojanstvo radnika ni uznemiravanje odnosno spolno uznemiravanje te postupanje radnika u navedenim slučajevima. Na navedene pojmove primjenjuju se odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije.
Što je izravna, a što neizravna diskriminacija?
Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano rasom ili etničkom pripadnosti ili boji kože, spola, jezika, vjere, imovnog stanja i slično kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.
Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj zbog navedenih osnova (rase..), u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.
Što je uznemiravanje na radnom mjestu?
S druge strane, uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od navedenih osnova koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Primjerice, različiti vicevi o pripadnicima etničkih manjina, rasističke, seksističke, homofobične i slične uvrede.
Što je spolno uznemiravanje na radnom mjestu?
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje. Primjerice, prijedlozi ili ucjene zahtijevanjem seksualnoga odnosa, vicevi i šale sa seksualnim konotacijama, dodirivanje intimnih dijelova tijela, zahtijevanje da radnica na posao dolazi izazovno obučena i slično.
Tužba protiv poslodavca za zaštitu od diskriminacije
Radnik koji tvrdi da je žrtva diskriminacije od strane poslodavca prema odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije ovlašten je tražiti:
1) Tužbom za utvrđenje diskriminacije da se utvrdi da je poslodavac povrijedio pravo radnika na jednako postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje.
Riječ je o deklaratornoj tužbi kod koje je potrebno tražiti da se utvrdi konkretno kojim radnjama ili propuštanjem poslodavca je povrijeđeno pravo radnika na jednako postupanje, odnosno koje radnje odnosno propuštanja mogu dovesti do povrede prava na jednako postupanje.
2) Tužbom za zabranu ili otklanjanje diskriminacije kojom radnik zahtijeva da se zabrani poduzimanje radnji poslodavca kojima se krši ili može prekršiti pravo radnika na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice. Takav tužbeni zahtjev je kondemnatorne prirode.
3) Tužbom za naknadu štete kojom radnik zahtijeva od poslodavca da naknadi imovinsku i neimovinsku štetu uzrokovanu povredom prava. Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta), pa ako je uznemiravanjem od strane poslodavca radniku nastupila bolest, za tako nastalu štetu radniku bi poslodavac odgovarao prema načelu objektivne odgovornosti sukladno Zakonu o zaštiti na radu.
4) da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak poslodavca objavi u medijima. U tom slučaju, zahtjev za objavu presude u medijima sud može prihvatiti ako utvrdi da je do povrede prava na jednako postupanje došlo posredstvom medija ili da je informacija o postupanju koje krši pravo na jednako postupanje bila objavljena u medijima, a objavljivanje presude je potrebno radi potpune naknade učinjene štete ili zaštite od nejednakoga postupanja u budućim slučajevima.
Tužba protiv poslodavca i pravo radnika na prekid rada
Prema odredbama Zakona o radu poslodavac je dužan zaštiti dostojanstvo radnika. Međutim, u slučaju uznemiravanja od strane poslodavca, radnik ima pravo prekinuti rad pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.
Dakle, sudska zaštita radi sprječavanja uznemiravanja ostvaruje se podnošenjem tužbe protiv poslodavca i da bi se ostvarilo pravo na prekid rada, tužba protiv poslodavca mora biti podnesena u roku od osam dana od dana kada je radnik prekinuo rad.
Tužbom bi radnik zahtijevao od suda da utvrdi da je imao pravo na prekid rada te da poslodavcu naloži poduzimanje određenih mjera radi otklanjanja uzroka uznemiravanja, odnosno mjera kojima bi se ono spriječilo u budućnosti, a mogao bi tražiti i zabranu određenih ponašanja poslodavca, trpljenje ili propuštanje.
Treba Vam odvjetnik za radno pravo, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
