Sukladno Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/05, 29/18) ugovorna kazna je sredstvo osiguranja ispunjenja nenovčane tražbine, odnosno Vjerovnik i dužnik mogu ugovoriti da će dužnik platiti vjerovniku određeni novčani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obvezu, a važno je znati kako vjerovnik može alternativno tražiti ili ispunjenje obveze ili ugovornu kaznu, a dužnik nema pravo isplatiti ugovornu kaznu i odustati od ugovora, osim ako drukčije nisu ugovorili. Slijedom navedenog, proizlazi kako ugovorna kazna ne može biti ugovorena za novčane obveze. Radi lakšeg prepoznavanja kada je ugovornu kaznu dopušteno ugovoriti, u ovome kratkom članku biti će izložena relevantna sudska praksa te pravni pojmovi vezani uz ugovornu kaznu.
Razlika ugovorne kazne, kapare i odustatnine
Kapara je stanovit iznos novca ili stanovita količina drugih zamjenjivih stvari koji se daje kao znak da je ugovor sklopljen, a ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana. Po svojim obilježjima to je realni uglavak ugovora koji ima funkciju potvrde da je ugovor sklopljen, te stvara svojevrsnu sigurnost da će ugovorne strane ispuniti svoje obveze. U slučaju ispunjenja ugovora kapara se mora vratiti ili uračunati u ispunjenje obveze, a ako što drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne može odustati od ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može druga ugovorna strana vraćanjem dvostruke kapare.
Odustatnina je sporazum koji unaprijed daje ovlaštenje jednoj ili svakoj ugovornoj strani da odustanu od ugovora davanjem odustatnine, odnosno to je dopušteno samo ako su stranke tako unaprijed ugovorile. Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra odustatninom i svaka strana može odustati od ugovora, a ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je primila kaparu, vraća je u dvostrukom iznosu.
Valja napomenuti kako, između odustatnine i ugovorne kazne postoji bitna razlika jer kod odustatnine se daje pravo vjerovniku da odustane od ugovora uz uvjet plaćanja ugovorenog fiksnog iznosa bez dodatnih pravnih posljedica, a kod ugovorne kazne situacija je takva da uvijek predstavlja makar djelomičnu naknadu štete za slučaj neispunjenja ugovorne obveze, što može imati daljnji utjecaj na visinu onoga što dužnik treba platiti.
Vjerovnikova prava
Kao što je navedeno u uvodu ovog članka u slučaju da je ugovorna kazna ugovorena za slučaj neispunjenja obveze, vjerovnik može zahtijevati ili ispunjenje obveze ili ugovornu kaznu, a gubi pravo zahtijevati ispunjenje obveze ako je zatražio isplatu ugovorne kazne.
Kad je kazna ugovorena za slučaj neispunjenja, dužnik nema pravo isplatiti ugovornu kaznu i odustati od ugovora, osim ako je to bila namjera ugovaratelja kad su kaznu ugovorili, a kad je kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja, odnosno neurednog ispunjenja, vjerovnik ima pravo zahtijevati i ispunjenje obveze i ugovornu kaznu. Također, valja napomenuti kako vjerovnik ne može zahtijevati ugovornu kaznu zbog zakašnjenja, odnosno neurednog ispunjenja ako je primio ispunjenje obveze, a nije bez odgađanja priopćio dužniku da zadržava svoje pravo na ugovornu kaznu.
Visina ugovorne kazne
U ugovorima kojima se odnose na promet roba i usluga na tržištu, ugovorne strane slobodne su ugovoriti visinu ugovorne kazne i način njezina obračuna u slučaju neispunjenja ili zakašnjelog ispunjenja svojih ugovornih obveza. Slijedom navedenog, sukladno odredbama članka 351. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima, ugovorne strane mogu odrediti visinu ugovorne kazne po svojoj volji, u ukupnom iznosu, u postotku ili za svaki dan zakašnjenja ili na neki drugi način.
Iz navedenog proizlazi kako ugovorna kazna može biti ugovorena u paušalnom iznosu, postotku ili nekom drugom iznosu, a može biti određena za određeno razdoblje, primjerice za svaki dan zakašnjenja, a također može biti ugovorena i kao pribavljanje neke druge imovinske koristi, primjerice pružanjem dodatnih usluga ili kao isporuka robe. Valja napomenuti kako ugovorna kazna mora biti ugovorena u obliku propisanom za ugovor iz kojeg je nastala obveza na čije se ispunjenje ugovorna kazna odnosi.
Novčane obveze
Kao što je već prije spomenuto, sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima ugovorna kazna ne može biti ugovorena za novčane obveze jer se kod novčanih činidbi za slučaj neispunjenja ili zakašnjenja u ispunjenju plaćaju zatezne kamate.
Ugovorna kazna zbog potpunog neispunjenja obveze
Kada je ugovorna kazna ugovorena zbog potpunog neispunjenja obveze, tada će vjerovnik imati pravo tražiti ili ispunjenje obveze ili plaćanje ugovorne kazne, a ne može tražiti i jedno i drugo, a što je razumljivo jer ugovorna kazna u ovom slučaju zamjenjuje ispunjenje obveze u cijelosti. Pod pojmom plaćanja ugovorne kazne podrazumijevamo i pribavljanje neke druge materijalne koristi te u tom smislu zakonska pravila iz odredbi Zakon o obveznim odnosima daju mogućnost vjerovniku da se koristi jednim od navedenih prava, jer se u tom slučaju radi o alternativnoj tražbini.
Ugovorna kazna zbog neurednog ispunjenja obveze
U slučaju kada je ugovorna kazna ugovorena za slučaj neurednog ispunjenja obveze ili zakašnjenja u ispunjenju, vjerovnik ima pravo zahtijevati i ispunjenje obveze i ugovornu kaznu, a pritom valja napomenuti kako se time vjerovniku daje mogućnost kumuliranja zahtjeva, neuredno ispunjenje i zakašnjenje ipak ne slijede isti pravni režim.
Ugovorna kazna zbog zakašnjenja u ispunjenju obveze
Kada su se ugovaratelji uspjeli sporazumjeti o plaćanju ugovorne kazne za slučaj dužnikova zakašnjenja u ispunjenju obveze ili je za to ispunjena zakonska pretpostavka iz odredbe članka 350. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima, a do zakašnjenja je došlo zbog razloga za koje je dužnik odgovoran, vjerovnik će imati pravo zahtijevati ispunjenje obveze i ugovornu kaznu. Pritom je važno znati kako navedeni zahtjevi kumuliraju, odnosno vjerovnik ne mora oba zahtjeva ostvarivati pa može tražiti samo ispunjenje ugovora, a ne i ugovornu kaznu, ali suprotno tomu, vjerovnik ne može samostalno zahtijevati samo ugovornu kaznu nego ju jedino može tražiti uz zahtjev za ispunjenje obveze iz ugovora.
Ugovorna kazna prema Zakonu o radu
Sukladno odredbama Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 149/19) za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja može se ugovoriti ugovorna kazna. U slučaju da je za nepoštivanje ugovorne zabrane natjecanja predviđena samo ugovorna kazna, poslodavac može, u skladu s općim propisima obveznoga prava, tražiti samo isplatu takve ugovorne kazne, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu veće štete. Ugovorna kazna može se ugovoriti i za slučaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja, ako je u vrijeme sklapanja takvog ugovora radnik primao plaću veću od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.
Ugovorna kazna u sudskoj praksi
Presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Pž 8687/2012 od 10. veljače 2015. godine odlučeno je:
„Ugovornu kaznu nije moguće ugovoriti kod raskida i otkaza ugovora, nego samo za slučaj neispunjenja ugovorne obveze ili zakašnjenja s njezinim ispunjenjem odnosno zbog neurednog ispunjenja.“
Presudom Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj: Gž 695/2018-2 od 10. travnja 2018. godine odlučeno je:
„Ako je tužena zatečena u vlaku bez vozne karte, dužna je prijevozniku platiti dodatak propisan Tarifom za prijevoz putnika jer on ne predstavlja ugovornu kaznu.“
Presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Pž 4329/2015-2 od 18. lipnja 2018. godine odlučeno je:
„Kada je ugovorna kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja s ispunjenjem obveze, a ugovor se raskine, vjerovnik više nema pravo na ugovornu kaznu.“
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
