Budući da zabilježbe različito utječu na sadržaj knjižnog prava, ovim člankom obraditi ćemo bitne karakteristike zabilježbe, pretpostavke određivanja pojedine zabilježbe, te kada i u kojim slučajevima postoji brisanje zabilježbe, sa posebnim osvrtom na zabilježbu spora.
U zemljišnoknjižnim postupcima svakodnevno se susrećemo s različitim vrstama zabilježbi koje imaju iznimnu važnost zbog svojih pravnih učinaka i zbog publiciteta koji se njima ostvaruje.
Općenito o zabilježbi
Zabilježba je jedan od zemljišnoknjižnih upisa kojim se ne upisuju u zemljišnu knjigu knjižna prava, odnosno pravo vlasništva i druga stvarna prava, te obvezna prava koja se inače upisuju u zemljišnu knjigu, već se zabilježbom u zemljišnu knjigu upisuju relevantne okolnosti – osobni odnosi i pravne činjenice koje su bitne za pravni promet nekretnina i njegovu sigurnost.
Zabilježbom se u prvom redu čine vidljivim, odnosno publiciraju određeni osobni odnosi nositelja knjižnih prava i ograničenja koji su važni za pravni promet nekretnina, za upravljanje i raspolaganje nekretninama i knjižnim pravima.
Potrebno je naglasiti da se zabilježbe osobnih odnosa, a i pravnih činjenica mogu odrediti samo kada je to predviđenom Zakonom o zemljišnim knjigama (NN 63/19) ili nekim drugim zakonima. Tako se prema Obiteljskom zakonu u zemljišne knjige upisuje zabilježba o stavljanju pod skrbništvo, zabilježba o ostvarivanju roditeljske skrbi nakon punoljetnosti, zabilježba o upravi i raspolaganju bračnom stečevinom.
Osim toga, Stečajni zakon poznaje zabilježbu otvaranja stečajnog postupka.
S druge strane, zabilježbom se upisuju i različite pravne činjenice koje ukazuju na posebni pravni status određene nekretnine poput zabilježbe prvenstvenog reda, otpisa zemljišta, zajedničke hipoteke, zabilježbe spora, zabilježbe otuđenja ili opterećenja i druge pravno relevantne činjenice predviđene Zakonom o zemljišnim knjigama.
Prema Zakonu o zemljišnim knjigama, kad zakon predviđa mogućnost zabilježbe, nju na prijedlog ovlaštene osobe, suda ili drugoga nadležnog tijela rješenjem određuje zemljišnoknjižni sud, ako nije što posebno određeno.
Zabilježba spora
Budući da se u sudskoj praksi najčešće pojavljuje zabilježba spora potrebno je ponajprije objasniti pretpostavke za njeno određivanje da bi se razumjelo kada i u kojim slučajevima se ona briše.
Prema Zakonu o zemljišnim knjigama, zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava.
Dakle, dopušteno je da se u zemljišne knjige zabilježi svaki spor koji se odnosi na nekretninu ili već upisano knjižno pravo.
Primjerice, u sudskoj praksi je donesen veći broj odluka kojima je dopušteno da se u zemljišne knjige zabilježi da se vodi spor o valjanosti ili ništetnosti pravnog posla na temelju kojega je provedena uknjižba prava vlasništva nekretnine.
Tko može zahtijevati zabilježbu spora
Važno je naglasiti da zabilježbu spora može zahtijevati svaka stranka u postupku između kojih se vodi spor, kao i svaka druga osoba koja je sudionik postupka a koja ima pravni interes da se takav postupak zabilježi.
Dakle, ako se navedena osoba obratila sudu sa prijedlogom za upis zabilježbe i dokazom da je u tijeku postupak o knjižnom pravu, zemljišnoknjižni sud će rješenjem dopustiti zabilježbu spora.
S druge strane, po službenoj dužnosti zabilježbu spora može odrediti i tijelo pred kojim se vodi postupak, primjerice parnični sud.
Brisanje zabilježbe spora po službenoj dužnosti
Prema Zakonu o zemljišnim knjigama, zabilježbu će po službenoj dužnosti po proteku roka od 10 godine od kad je dopuštena odnosno od časa kad se zahtijevao njezin upis, izbrisati zemljišnoknjižni sud ako se u međuvremenu ne ostvare pretpostavke za njezino brisanje.
Prije isteka roka od 10 godina zabilježba se na prijedlog osobe u čiju je korist provedena može obnoviti s istim prvenstvenim redom ako se dokaže da zabilježeni spor nije pravomoćno odnosno konačno dovršen.
Ako se zabilježba nakon isteka desetogodišnjeg roka izbriše, moguće je zahtijevati samo novu zabilježbu, ali će se njezino mjesto u redu prvenstva ravnati prema času kad je podnesen novi prijedlog za upis zabilježbe spora.
Brisanje zabilježbe spora na prijedlog stranke
Ako nakon provedene zabilježbe spora tužitelj odustane od tužbe ili je njegov tužbeni zahtjev odbijen ili je odbačen pravomoćnom odlukom, odnosno ako je prijedlog konačno odbijen ili je obustavljen postupak zbog kojeg je zabilježba bila određena, na prijedlog osoba koja za to ima interes će se odrediti brisanje zabilježbe.
Međutim, i prije navedenih uvjeta podnositelj prijedloga za zabilježbu spora može zahtijevati brisanje zabilježbe spora te će se prijedlogu udovoljiti ako je na prijedlogu za brisanje zabilježbe istinitost potpisa ovjerovljena na propisan način.
Dakle, na takvom prijedlogu mora biti ovjera potpisa podnositelja prijedloga.
Da bi zemljišnoknjižni sud izbrisao zabilježbu spora iz zemljišne knjige, osoba koja za to ima pravni interes mora mu podnijeti prijedlog za brisanje zabilježbe spora u dva primjerka te uplatiti pristojbu u iznosu od 50,00 kuna.
Sadržaj prijedloga za brisanje zabilježbe
Prijedlog za brisanje zabilježbe osim podataka o predlagatelju i protivniku predlaganja, mora sadržavati podatke o nekretnini glede koje je vođen spor, podatke da je pravomoćnom odlukom okončan spor te prijedlog sudu da donese rješenje o upisu brisanje zabilježbe spora. Prilikom popunjavanja prijedloga, podnositelju mogu pomoći oblik i sadržaj obrazaca predviđenih u Pravilniku o obrascima u zemljišnoknjižnom postupku.
Na temelju podnesenog prijedloga, zemljišnoknjižni sud kojemu je podnesen prijedlog donijet će rješenje kojim se zemljišnoknjižnom odjelu tog suda nalaže brisanje zabilježbe spora.
Treba li Vam odvjetnik za zemljišne knjige, obratite nam se s povjerenjem.
