Zahtjev za pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo koje je zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, Poveljom o temeljnim pravima Europske Unije i Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 85/15), a pritom je važno znati kako pravo na pristup informacijama podrazumijeva pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije koja je javnog karaktera, a obuhvaća i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom.
Pravo na pristup informacijama zajamčeno je pravo svih fizičkih i pravnih osoba na dobivanje informacija koje su u posjedu tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj, neovisno o svrsi u koju se informacija želi koristiti.
Što se smatra informacijom u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama?
Informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana npr. napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis. S druge strane, međunarodna informacija je ona informacija koju je Republici Hrvatskoj ustupila strana država ili međunarodna organizacija s kojom Republika Hrvatska surađuje ili joj je član.
Zahtjev za pristup informacijama – Načini ostvarivanja prava na pristup informacijama
Tijela javne vlasti obvezna su omogućiti pristup informacijama pravodobnim objavljivanjem informacija o svome radu na primjeren i dostupan način, odnosno na internetskim stranicama tijela javne vlasti ili u javnom glasilu i Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, radi informiranja javnosti, odnosno davanjem informacije korisniku koji je podnio zahtjev za pristup informacijama na jedan od sljedećih načina:
– neposrednim davanjem informacije,
– davanjem informacije pisanim putem,
– uvidom u dokumentaciju i izradom preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju,
– dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju,
– na drugi način koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji.
Također, važno je znati kako korisnik može u zahtjevu za pristup informaciji naznačiti prikladan način na koji želi dobiti informacije, a ako navedeno ne naznači informacija će se dostaviti na način na koji je podnesen zahtjev.
Zahtjev za pristup informacijama
Osoba ostvaruje pravo na pristup informacijama ako podnese usmeni ili pisani zahtjev za pristup informacijama nadležnom tijelu. U slučaju da se zahtjev za pristup informacijama podnese usmeno ili putem telefona, sastavit će se službena bilješka, a ako je podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev.
Pisani zahtjev između ostalog mora sadržavati sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište. Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Zahtjev za pristup informacijama – Povjerenik za informiranje
Povjerenik za informiranje štiti, prati i promiče Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na pristup informacijama te ne može biti pozvan na odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenju i poduzete radnje u okviru svojeg djelokruga rada, osim u slučaju ako se radi o kršenju zakona. Povjerenik za informiranje obavlja poslove drugostupanjskog tijela u rješavanju u povodu žalbe o ostvarivanju prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija, a također obavlja sljedeće dužnosti koje ćemo navesti:
– nadzire i provodi inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o pravu na pristup informacijama;
– prati provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama i propisa koji uređuju pravo na pristup informacijama te o tome obavještava javnost;
– predlaže tijelima javne vlasti poduzimanje mjera radi unapređivanja ostvarivanja prava na pristup informacijama;
– informira javnost o ostvarivanju prava korisnika na pristup informacijama;
– predlaže mjere za stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika za informiranje u tijelima javne vlasti i upoznavanje s njihovim obvezama u vezi s primjenom ovog Zakona o pravu na pristup informacijama;
– predlaže donošenje ili izmjene propisa radi provedbe i unapređenja prava na pristup informacijama;
– Hrvatskom saboru podnosi izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama i druga izvješća kad ocijeni da je to potrebno;
– sudjeluje u radu radnih tijela Hrvatskog sabora i prisustvuje sjednicama Hrvatskog sabora kad su na dnevnom redu pitanja iz njegova djelokruga;
– podnosi optužni prijedlog i izdaje prekršajni nalog za utvrđene prekršaje.
Pravo na pristup informacijama u Zakonu o općem upravnom postupku
Zakonom o općem upravnom postupku (NN 47/09) propisano je kako su javnopravna tijela dužna strankama koje podnesu zahtjev za pristup informacijama omogućiti pristup potrebnim podacima, propisanim obrascima, internetskim stranicama javnopravnog tijela i pružiti druge obavijesti, savjete i stručnu pomoć te se u tu svrhu moraju zaštititi osobni i tajni podaci, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka, tj. tajnosti podataka.
Javnopravna tijela pritom izdaju potvrde, uvjerenja, izvatke i druge javne isprave o činjenicama o kojima vode službenu evidenciju te navedeno izdaju u skladu s podacima iz službene evidencije.
Potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se stranci u povodu njezina zahtjev za pristup informacijama, u pravilu istoga dana kad je stranka zatražila izdavanje potvrde, a najkasnije u roku od petnaest dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za izdavanje, osim ako propisom kojim je ustanovljena takva službena evidencija nije drukčije propisano.
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
