Prema Zakonu o parničnom postupku (NN 148/11, 25/13, 70/19), sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja. Na svaku takvu sudsku odluku ne moguće podnijeti žalbu, pa je tako moguća i žalba na rješenje. NU ovome članku saznati ćete na koja rješenja stranka može podnijeti žalbu, u kojem roku, iz kojih razloga te koje odluke sud donosi po žalbi.
O čemu sud odlučuje presudom?
Presudom odlučuje o tužbenom zahtjevu, odnosno rješava meritum stvari. Rješenjem, u pravilu, odlučuje o pitanjima procesne naravi, a iznimno i o osnovanosti tužbenog zahtjeva, odnosno o meritornim pitanjima. S obzirom na sadržaj pravne zaštite razlikuju se meritorna i procesna rješenja.

Meritorno rješenje
Meritorna rješenja mogu imati, analogno kao i presuda, značenje odluke kojom se dovršava postupak pred sudom određenog stupnja u povodu meritornog zahtjeva kojim je pokrenuti. U tom smislu, sud rješenjem odlučuje o osnovanosti tužbenoga zahtjeva u postupku zbog smetanja posjeda, odnosno u postupku izdavanja platnog naloga rješenje kojim se prihvaća tužbeni zahtjev donosi se u obliku platnog naloga. Isto tako, odluka o troškovima u presudi smatra se rješenjem, pa se zbog toga, kad se tužbeni zahtjev svede samo na zahtjev za naknadu parničnih troškova, odluku o tom zahtjevu donosi u obliku rješenja.
Procesno rješenje
S druge strane, procesna rješenja, odnosno rješenja o upravljanju postupkom su rješenje kojim se svjedok, vještak ili treći pozivaju da dadu iskaz, rješenje kojim se utvrđuje da je došlo do prekida, zastoja ili obustave postupka po sili zakona, rješenje o izuzeću sudaca, rješenje o određivanju i produženju sudskih rokova, rješenje o zakazivanju, otkazivanju ili odgodi ročišta te druga rješenje predviđena u Zakonu o parničnom postupku.

Oblik rješenja
U skladu sa navedenim, temeljno je pravilo da kad sud ne odlučuje presudom, odlučuje rješenjem. Rješenje mora biti doneseno u pisanom obliku te treba sadržavati uvod i izreku, a obrazloženje samo ako zakon to propisuje. Žalba na rješenje podnosi se protiv rješenja prvostupanjskog suda samo ako u Zakonu nije određeno da žalba nije dopuštena.
Protiv kojih rješenja nije dopušteno podnijeti žalbu?
Prema Zakonu o parničnom postupku, protiv rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda dopuštena je samo revizija kao izvanredni pravni lijek. Protiv rješenja suda kojim se ne prihvaća prijedlog za izdavanje platnog naloga nije dopušteno podnijeti žalbu. Međutim, odluka o troškovima sadržana u presudi može se napadati samo žalbom na rješenje ako se istovremeno ne napada i odluka o glavnoj stvari.
S druge strane, Zakonom je navedeno protiv kojih procesnih rješenja nije dopušteno podnijeti žalbu:
1) protiv rješenja o produljenju roka
2) protiv rješenja o odgodi ročišta
3) protiv rješenja koje se odnosi na rukovođenje raspravom
4) protiv rješenja o tonskom snimanju
5) protiv rješenja o isključenju javnosti
6) ostala rješenja prvostupanjskog suda protiv kojih je Zakonom određeno da žalba nije dopuštena
Rješenja protiv kojih žalba ne bi bila dopuštena postala bi pravomoćna i mogla bi se odmah izvršiti, osim ako ne bi bilo predviđeno da se strankama pismeno dostavljaju, te bi tada svojstvo ovršnosti stekla dostavom.

U kojem roku, kome se podnosi žalba na rješenje te iz kojih razloga?
Žalba na rješenje podnosi se u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, osim ako u Zakonu nije određen drugi rok.
Kome se podnosi žalba na rješenje?
Žalba na rješenje podnosi se sudu koji je izrekao prvostupanjsko rješenje u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.
Prema odredbama Zakona o parničnom postupku rješenje se može pobijati:
1) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka
2) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja
3) zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Žalba na rješenje i njezin učinak
Pravodobno podnesena žalba zadržava ovrhu rješenja, ako Zakonom nije drugačije propisano.
Koje odluke drugostupanujski sud može donijeti povodom žalbe?
Rješavajući o žalbi drugostupanjski sud može:
– odbaciti žalbu kao nepravodobnu, nepotpunu ili nedopuštenu
– odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda;
– uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti te prema potrebi predmet vratiti na ponovan postupak.
Treba li Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.