Zaštita intelektualnog vlasništva

odvjetnik za intelektualno vlasništvo
Pravo intelektualnog vlasništva svi 13, 2020

Sam pojam zaštita intelektualnog vlasništva označava posebna, specifična prava koja imaju i ostvaruju autori, izumitelji i ostali nositelji intelektualnog vlasništva. U hrvatskoj pravnoj teoriji prevladava podjela prava intelektualnog vlasništva na autorsko pravo i autorskom pravu srodna prava s jedne strane, odnosno, patenti, žigovi, industrijski dizajn, oznake zemljopisnog podrijetla, kao prava industrijskog vlasništva s druge.

Intelektualno vlasništvo, znači, nije vlasništvo nad materijalnim predmetom, već pravo na nematerijalnom objektu zaštite, odnosno proizvodima intelekta poput književnih i umjetničkih djela, izuma, znakova, imena, dizajna. Da bi takav plod intelektualnog rada bio zaštićen kao pravo intelektualnog stvaratelja bio on autor, izumitelj, vlasnik žiga, mora biti novi, javnosti do tad nepoznati.

Zaštita intelektualnog vlasništva – koja se prava stječu ?

Zaštita intelektualnog vlasništva njihovim nositeljima donosi dva osnovna prava. To je u prvom redu nematerijalno, neprenosivo pravo stvaratelja da ga se prizna kao autora određenog djela, nositeljem patenta ili žiga te sa druge strane, materijalno pravo.

To podrazumijeva vremenski ograničen monopol dan autorima, izumiteljima, dizajnerima i drugim nositeljima intelektualnog vlasništva na gospodarsko iskorištavanje svog djela i isključenje svakog drugog od toga. U nastavku ćemo opisati zaštitu najpoznatijih oblika intelektualnog vlasništva, autorskog prava, patenata i žigova.

zaštita žiga odvjetnik

Zaštita autorskog prava kao vrste prava intelektualnog vlasništva

Po svojoj naravi, autorsko pravo pripada fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo. Autorsko pravo je pravo autora književnih, umjetničkih i znanstvenih djela koji su originalna intelektualna tvorevina, individualnog karaktera, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu. Primjerice; jezična, glazbena, dramska, koreografska djela, djela likovne umjetnosti itd.

Za razliku od drugih oblika intelektualnog vlasništva poput, primjerice, patenata, ne traži se nikakav formalan postupak registracije autorskog djela, već autor postaje nositeljem autorskog prava činom ostvarenjem djela i ono traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti. Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03), autorsko pravo priznaje autoru imovinsku i moralnu ovlast u okviru autorskog prava.

Autorska moralna prava

Autorska moralna prava su prava autora da bude priznat kao tvorac književnog, znanstvenog ili umjetničkog djela, pravo da svoje djelo predstavi javnosti i pravo da se usprotivi deformiranju, sakaćenju i drugim izmjenama svog djela. S druge strane, autorsko imovinsko pravo je isključivo pravo da svoje autorsko djelo koristi, reproducira, distribuira ili preradi.

Dok su moralna prava autora neprenosiva, imovinska prava autor može ustupiti drugome sa ili bez naknade posebnim autorskopravnim ugovorom. Ako ugovor ne bi bio sklopljen, a osoba bi javno koristila autorsko djelo bez da naznači autora, autor bi imao pravo zahtijevati prestanak povrede i zabranu takve ili slične povrede ubuduće.

Uz autora, pravo na suzbijanje neovlaštenog korištenja autorskog djela imale bi udruge za kolektivno ostvarivanje prava poput Hrvatskog društva skladatelja, Zaštite autorskih muzičkih prava.

intelektualno vlasništvo zaštita

Zaštita izuma patentom

Patent je isključivo pravo koje se priznaje za svaki izum iz bilo kojeg područja tehnike koji je nov, ima inventivnu razinu i koji se može industrijski primijeniti. Patent se priznaje za izume koji se odnose na proizvod, postupak ili primjenu i nude novo rješenje nekog tehničkog problema. Stječe se priznanjem od strane Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo na temelju ispitivanja sadržaja prijave patenta koja opisuje izum na Zakonom o patentu (NN 16/20) propisani način.

Prijava u osnovi sadrži zahtjev za priznanje patenta, opis izuma, patentne zahtjeve, crteže i sažetak, odnosno kratki sadržaj izuma. Nakon provedenog postupka formalnog ispitivanja prijave patenta, slijedi njezina objava u službenom glasilu Zavoda i time sadržaj izuma ulazi u stanje tehnike, postaje dostupan javnosti.

Nakon objave prijave, postupak se nastavlja samo pod uvjetom da podnositelj podnese jedan od propisanih zahtjeva za ispitivanje uvjeta za priznanje patenta. Zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunoga ispitivanja prijave patenta ili bez potpunog ispitivanja (konsenzualni patent).

Rješenje o priznanju patenta i zaštita intelektualnog vlasništva

Ako prijava ispunjava propisane uvjete, Zavod će dostaviti podnositelju prijave na suglasnost tekst patentne prijave koju namjerava priznati. Ako se podnositelj prijave složi s tekstom, Zavod će izdati rješenje o priznanju patenta, a patent će upisati u Registar patenata.

Patentna zaštita za patent na temelju rezultata potpunog ispitivanja vrijedi najviše 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta, a za konsenzualni patent najviše 10 godina. Za održavanje patenta obavezno je plaćati propisane godišnje naknade troškova održavanja inače će zaštita biti ukinuta i prije isteka navedenih rokova.

Za vrijeme zaštite, vlasnik ima isključivo pravo na izradu, korištenje, stavljanje u promet ili prodaju izuma zaštićenog patentom, te ugovorom o licenci može ta prava ustupiti drugim osobama. Ako bi bez odobrenja nositelja patenata, osoba izrađivala, stavljala u promet, upotrebljavala proizvod koji je predmet patenta, nositelj patenta može tužbom zahtijevati utvrđenje povrede, prestanak povrede odnosno zabranu takve i slične povrede ubuduće.

Zaštita intelektualnog vlasništva

Zaštita žiga

Žig je isključivo pravo priznato za znak koji služi za razlikovanje proizvoda i usluga jednog gospodarskog subjekta od ostalih u gospodarskom prometu. To znači da se ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obilježja nekog proizvoda mogu zaštititi žigom pod uvjetom da su različita od postojećih i sličnih proizvoda i usluga na tržištu.

Pod tim uvjetom mogu se kao žigovi zaštititi znakovi koji se sastoje od riječi i slikovnih prikaza. Prema Zakonu o žigu, svaki znak koji se želi štititi žigom prijavljuje se Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo zasebnom prijavom, čiji je sastavni dio popis proizvoda i/ili usluga na koje se znak odnosi, a koji mora biti sastavljen u skladu s Međunarodnom klasifikacijom proizvoda i usluga za potrebe registracije žigova (tzv. Nicanskom klasifikacijom). Ispitivanjem prijave, ako su ispunjene formalne pretpostavke,

Zavod će objaviti prijavu žiga u službenom glasniku. Od trenutka objave teče rok od tri mjeseca tijekom kojeg zainteresirane stranke mogu uložiti prigovor protiv registracije žiga. Protekom roka, ako nema prigovora, Zavod će izdati rješenje o žigu.

Koliko traje zaštita žiga?

Zaštita žiga vrijedi 10 godina računajući od datuma podnošenja prijave uz plaćanje troškova održavanja žiga. Žig osigurava vlasniku isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obilježenih njime.

Protiv osobe koja bi povrijedila pravo žiga tako da bi znak istovjetan sa žigom rabila u odnosu na svoje proizvode i usluge koji su istovjetni sa onima za koje je žig registriran, nositelj žiga može tužbom zahtijevati utvrđenje te prestanak te povrede odnosno zabranu takve ili slične povrede ubuduće.

Trebate li pomoć radi zaštite intelektualnog vlasništva, obratite nam se s povjerenjem.

  • zaštita autorskog djela
  • zaštita intelektualnog vlasništva
  • zaštita izuma patentom
Odvjetnik - kontaktirajte nas

KONTAKTIRAJTE NAS

Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.

Javite nam se