Zaštita privatnosti radnika jedno je od temeljnih prava radnika , a sama zaštita privatnosti jedno je od temeljnih ljudskih prava i sloboda. Ukoliko Vas zanima što je zaštita privatnosti radnika, u kojim postupcima se javlja, na koji način se može ostvariti i zaštititi, nastavite čitati članak koji slijedi u nastavku.
Pravo na privatnost i zaštita privatnosti radnika
Zaštita privatnosti radnika kao pojam u svakodnevnom životu postaje sve važniji. Sredstva i mogućnosti praćenja kretanja i rada radnika sve su raznovrsniji i pristupačniji.
Sama zaštita privatnosti jedno je od temeljnih ljudskih prava i sloboda. Jamči se najvišim univerzalnim i nacionalnim pravnim normama. To je pravo na privatni život, pa je potrebno jamčiti da informacije iz privatnog života neće biti dostupne trećim osobama, što bi moglo prouzrokovati duševnu bol osobama na koje se te informacije odnose. Još od ranije u osobne podatke ubrajaju se: ime i prezime, prebivalište i boravište, radni status, plaća, podaci o zdravlju, podaci o obrazovanju i drugi.
Pravni izvori koji uređuju materiju zaštite privatnosti radnika, prije svega treba uzeti u obzir Ustav Republike Hrvatske, Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda, Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu. Ima i drugih pravnih izvora koji uređuju zaštitu privatnosti, ali o njima neće biti govora u ovom članku.
Temeljna prava iz radnog odnosa
Prema Zakonu o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19), temeljne obveze i prava iz radnog odnosa jesu da poslodavac radniku da posao te mu za obavljeni rad isplati plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje, u skladu s prirodom i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. Pri tome poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući prava i dostojanstvo radnika. Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s tim Zakonom i posebnim zakonima.
Prije stupanja radnika na rad, poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna s propisima u svezi s radnim odnosima te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.
Zaštita privatnosti radnika prema zakonu o radu
Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19 sadržava više odredaba koje govore o zaštiti privatnosti radnika.
Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno samim Zakonom o radu, nekim drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
Ako je osobne podatke potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama.
Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći poslodavac.
Pogrešno evidentirani osobni podaci moraju se odmah ispraviti.
Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti.
Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, dužan je imenovati osobu koja mora uživati povjerenje radnika i koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom.
Poslodavac ili druga osoba koja u obavljanju svojih poslova sazna osobne podatke radnika, te podatke trajno mora čuvati kao povjerljive.
Što poslodavac smije odnosno ne smije tražiti od radnika prema zakonu o radu
Podaci koje poslodavac smije zatražiti u svrhu zasnivanja radnog odnosa, tj. podatke koji su nužni za ispunjenje uvjeta iz natječaja su ime i prezime, dokaz o stručnoj spremi koja se traži u natječajnom postupku za određeno radno mjesto, podaci o radnom stažu, podaci o nekažnjavanju odnosno drugi podaci koji ukazuju na kompetencije osobe koja se javlja na određeni natječaj, podaci su koji su u konkretnom slučaju obavezni.
U svrhu zaštite (potencijalnog) radnika, Zakon o radu propisuje podatke koje poslodavac ne smije tražiti. Tako prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i slično) i sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom trajanja radnog odnosa, poslodavac ne smije tražiti podatke od radnika koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom, a na nedopuštena pitanja ne mora se odgovoriti.
Dakle, pitanja poput podataka o bračnom statusu, broju djece, namjeravanoj trudnoći i slično.
Kako poslodavac ne smije postupati prema zakonu o zaštiti na radu
Zakon o zaštiti na radu uređuje područje korištenja nadzornih uređaja kao sredstva zaštite na radu.
Prema toj odredbi, dopušteno je korištenje nadzornih uređaja radi:
– kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te
– radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u svezi s radom.
Zabranjeno je postavljanje nadzornih uređaja u sljedećim prostorijama:
– za osobnu higijenu
– za presvlačenje radnika.
Poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje isključivo na temelju prethodne suglasnosti radničkog vijeća ako nadzorni uređaji:
– čitavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja poslova
– postavljeni su tako da su radnici čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju nadzornih uređaja.
Poslodavac ne smije koristiti snimljene materijale u svrhe koje nisu propisane Zakonom o zaštiti na radu. Također ne smije snimljene materijale emitirati u javnosti niti pred osobama koje nemaju ovlasti na nadzor opće sigurnosti i zaštite na radu. Poslodavac je obvezan osigurati da snimljeni materijali ne budu dostupni neovlaštenim osobama.
Poslodavac je obvezan prilikom zapošljavanja pisanim putem obavijestiti radnika da će biti nadziran nadzornim audio odnosno video uređajima.
Što može učiniti radnik ako mu je povrijeđeno njegovo pravo
Zakon propisuje da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo privatnosti iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava, odnosno podnijeti zahtjev za zaštitu.
Nakon što radnik podnese zahtjev, poslodavac nije dužan donijeti odluku o zahtjevu za zaštitu prava.
Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Propuštanje podnošenja zahtjeva za zaštitu prava može imati teške posljedice za radnika. Naime, kod zaštite radničkih prava izuzetno je važno napomenuti da je rok od petnaest dana prekluzivan, što znači da zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojom se pravo povrijedilo.
Dakle, ako je poslodavac svojom odlukom ili na drugi način povrijedio ili onemogućio ostvarenje nekog prava iz radnog odnosa, ostvarenje tog prava radnik najprije treba tražiti od poslodavca.
Vrlo je čest slučaj u praksi da radnici svoja prava iz radnog odnosa ne uspiju ostvariti i zaštititi zbog neznanja i neupućenosti u relevantne propise. To je dijelom i posljedica odsutnosti teme radničkih prava, kako u medijima tako i u obrazovnom sustavu – stoga je vrlo važno upoznati ih s njihovim pravima i načinima kojima bi ih mogli zaštiti.
Treba li Vam odvjetnik za radno pravo ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
