Zanima Vas zaštita žiga u Hrvatskoj i kako najlakše doći do iste? Kako je regulirana zaštite žiga u Hrvatskoj i koja su prava nositelja žiga? U ovome članku ćete naći više informacija o tome.
Što je žig?
Zakonom o žigu (NN 14/2019) propisano je da se žig može sastojati od bilo kakvih znakova, osobito riječi, uključujući osobna imena, ili od crteža, slova, brojki, boja, oblika proizvoda ili pakiranja proizvoda, ili zvukova, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzeća od proizvoda ili usluga drugih poduzeća i prikazivanje u registru na način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da odrede točan i jasan predmet zaštite koju žig pruža nositelju žiga.
Tko može biti nositelj žiga?
Nositelj žiga može biti svaka fizička ili pravna osoba. Nositelj žiga mogu biti u strane fizičke i pravne osobe u Republici Hrvatskoj uživaju jednaka prava kao i domaće fizičke i pravne osobe, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora ili iz načela uzajamnosti.
Postupak zaštite žiga
Zaštita žiga u Hrvatskoj provodi se u upravnom postupku koji provodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Po primitku prijave za registraciju žiga, Državni zavod za intelektualno vlasništvo prijavu ispituje, i ukoliko prijava ispunjava sve zakonom propisane uvjete, donosi rješenje o usvajanju prijave žiga i žig se upisuje u registar žigova.
Zaštita žiga u Hrvatskoj – apsolutni razlozi za odbijanje registracije žiga
Zakonom su propisani apsolutni razlozi zbog kojih se znak koji je prijavljen za registraciju žiga neće registrirati. To su:
1) znakovi koji nisu prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzeća od proizvoda ili usluga drugih poduzeća i nisu prikladni za prikazivanje u registru na način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da odrede točan i jasan predmet zaštite koju žig pruža nositelju žiga.
2) žigovi koji nemaju nikakav razlikovni karakter
3) žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u trgovini mogu služiti za označivanje vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnoga podrijetla ili vremena proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge, ili za označivanje drugih karakteristika proizvoda i usluga
4) žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u svakodnevnom govoru ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi
5) znakovi koji se sastoje isključivo od:
– oblika, ili drugog obilježja, koji proizlazi iz vrste samih proizvoda
– oblika, ili drugog obilježja, proizvoda potrebnoga za postizanje nekoga tehničkog rezultata
– oblika, ili drugog obilježja, koji proizvodima daje bitnu vrijednost
6) žigovi koji su protivni javnom poretku ili prihvaćenim moralnim načelima
7) žigovi koji su takve naravi da javnost mogu dovesti u zabludu, primjerice u odnosu na vrstu, kakvoću ili zemljopisno podrijetlo proizvoda ili usluga
8) žigovi koji nemaju odobrenje nadležnih tijela i koji moraju biti odbijeni prema članku 6.ter. Pariške konvencije
9) znakovi koji nisu obuhvaćeni člankom 6.ter. Pariške konvencije, a sadržavaju naziv ili kraticu, državni grb, amblem, zastavu ili drugi službeni znak Republike Hrvatske ili nekoga njezina dijela te njihovo oponašanje, osim uz odobrenje nadležnoga tijela Republike Hrvatske
10) žigovi koji su isključeni iz registracije na temelju zakonodavstva Europske unije ili pravnih propisa Republike Hrvatske ili međunarodnih sporazuma kojih je Europska unija ili Republika Hrvatska stranka, kojima se osigurava zaštita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla
11) žigovi koji su isključeni iz registracije u skladu sa zakonodavstvom Europske unije ili međunarodnim sporazumima kojih je Europska unija stranka, kojima se osigurava zaštita tradicionalnih izraza za vina
12) žigovi koji su isključeni iz registracije u skladu sa zakonodavstvom Europske unije ili međunarodnim sporazumima kojih je Europska unija stranka, kojima se osigurava zaštita zajamčeno tradicionalnih specijaliteta
13) žigovi koji se sastoje od ranije denominacije biljne sorte, ili je reproduciraju u svojim bitnim elementima, koja je registrirana u skladu sa zakonodavstvom Europske unije ili pravnim propisima Republike Hrvatske ili međunarodnim sporazumima kojih je Europska unija ili Republika Hrvatska stranka, koji pružaju zaštitu prava na biljnu sortu i koji se odnose na biljne sorte iste ili blisko srodne vrste
14) žigovi čija uporaba može biti zabranjena u javnom interesu u skladu s odredbama drugih pravnih propisa koji imaju učinak u Republici Hrvatskoj.
Zaštita žiga u Hrvatskoj – relativni razlozi za odbijanje registracije žiga
Relativni razlozi za odbijanje registracije žiga nalaze se na temelju prigovora nositelja ranijeg žiga. Dakle, nositelj ranijeg žiga može podnijeti prigovor protiv podnesene prijave žiga ako:
1) je istovjetan s ranijim žigom i ako su proizvodi ili usluge za koje je podnesena prijava za registraciju istovjetni s proizvodima ili uslugama za koje je raniji žig zaštićen
2) ako zbog njegove istovjetnosti ili sličnosti s ranijim žigom i istovjetnosti ili sličnosti proizvoda ili usluga obuhvaćenih žigovima postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu u Republici Hrvatskoj; vjerojatnost dovođenja u zabludu uključuje vjerojatnost dovođenja u vezu s ranijim žigom
3) ako je istovjetan ili sličan ranijem žigu, neovisno o tome jesu li proizvodi ili usluge iz prijave istovjetni, slični ili nisu slični onima za koje je registriran raniji žig, ako raniji žig ima ugled u Republici Hrvatskoj, a uporaba kasnijeg žiga bez opravdanog razloga nepošteno bi iskoristila razlikovni karakter ili ugled ranijeg žiga ili im naštetila.
Zaštita žiga u Hrvatskoj – učinci registriranog žiga
Učinak registriranog žiga za nositelja prvenstveno se nalazi u tome što on ima pravo zahtijevati da se svim trećim stranama koje nemaju njegovu suglasnost spriječi uporaba u trgovačkom prometu, u vezi s proizvodima ili uslugama, bilo koji znak koji vrijeđa pravo žiga tako da je taj znak:
a) istovjetan sa žigom i rabi se u odnosu na proizvode ili usluge koji su istovjetni s onima za koje je žig registriran
b) istovjetan sa žigom ili sličan žigu te se rabi u odnosu na proizvode ili usluge koji su istovjetni ili slični proizvodima ili uslugama za koje je žig registriran, ako postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu u Republici Hrvatskoj; vjerojatnost dovođenja u zabludu uključuje vjerojatnost dovođenja u vezu toga znaka i žiga
c) istovjetan sa žigom ili sličan žigu, neovisno o tome jesu li proizvodi ili usluge za koje se žig rabi istovjetni, slični, ili nisu slični, onima za koje je registriran žig te ako taj žig ima ugled u Republici Hrvatskoj i uporaba toga znaka bez opravdanog razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled takvog žiga ili im šteti.
Sukladno tome, nositelj registriranog žiga ima pravo zahtijevati da se spriječi isticanje znaka na proizvodima ili na njihovim pakiranjima, nuđenje proizvoda ili njihovo stavljanje na tržište ili skladištenje u te svrhe pod tim znakom, ili nuđenje ili pružanje usluga pod tim znakom, uvoz ili izvoz proizvoda pod tim znakom, uporaba znaka kao trgovačkog naziva ili naziva trgovačkog društva ili dijela trgovačkog naziva odnosno dijela naziva trgovačkog društva, uporaba toga znaka na poslovnim dokumentima i u oglašavanju te uporaba takvog znaka u komparativnom oglašavanju na način koji je protivan propisima Europske unije ili propisima Republike Hrvatske o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju.
Pravo uporabe žiga
Zakonom o žigu propisano je kako nositelj žiga ima pravo rabiti svoj žig u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran te ukoliko pozivanje na prava ili održavanje prava iz registriranog žiga ovise o uporabi žiga, takav žig mora biti u stvarnoj uporabi od strane nositelja žiga na teritoriju Republike Hrvatske, osim ako postoje opravdani razlozi za neuporabu. Posljedice neuporabe žiga su ograničenja i sankcijame na štetu nositelja žiga u postupcima koje bi on inicirao zbog povrede žiga.
Ukoliko Vas zanima nešto više o zaštiti drugih oblika intelektualnog vlasništva, pročitajte ovaj članak.
Ako trebate zaštititi žig u Republici Hrvatskoj, obratite nam se s povjerenjem.
