Odvjetnik za radni spor

Poslodavac Vam nije isplatio plaću te bi Vam duže kašnjenje plaće moglo ugroziti podmirenje osnovnih egzistencijalnih potreba? Poslodavac Vam je usmeno dao do znanja da je radni odnos prestao, a ne znate da Vam je dužan otkazati ugovor o radu u pisanom obliku? Smatrate da Vam poslodavac krši prava iz radnog odnosa – ako je tako, onda Vam treba treba odvjetnik za radni spor.

Kako dolazi do radnog spora?

Poslodavac i radnik su se dužni pridržavati propisa o pravima i obvezama iz radnih odnosa. Ako poslodavac ne ispunjava obveze prema radniku, odnosno sprječava ostvarenje prava koja propisuje Zakono o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor i ugovor o radu, dolazi do povrede prava radnika.

Prema Zakonu o radu, o povredi prava radnika radi se u slučajevima:

– ako se radniku ne omogućava da koristi stanku (odmor) od najmanje trideset minuta, a radi najmanje šest sati dnevno

– ako se radniku ne omogućava korištenje tjednog odmora nedjeljom, odnosno nekim drugim danom u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset i četiri sata

– ako se radniku neopravdano ne omogućava korištenje godišnjeg odmora, odnosno ako mu se za kalendarsku godinu odredi pravo na korištenje godišnjeg odmora u trajanju kraćem od minimuma određenog Zakonom o radu, odnosno od najmanje četiri tjedana

– ako se radniku zabrani korištenje plaćenog dopusta na kojeg ima pravo za važne osobne potrebe, osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, smrću člana uže obitelji

– ako poslodavac otkaže ugovor o radu radnici za vrijeme trudnoće, korištenja porodiljnog dopusta, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta i dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju te petnaest dana nakon prestanka trudnoće, odnosno prestanka korištenja tih prava.

Ostali slučajevi povrede prava radnika

Povreda prava radnika postoji i u slučaju:

– ako je radnik pretrpio ozljedu na radu, odnosno ako je obolio od profesionalne bolesti, a nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad te mu se ne odredi i ne isplati otpremnina u dvostrukom iznosu

– ako se radniku za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, ne isplati povećana plaća

– ako poslodavac svoje potraživanje prema radniku naplati uskratom dijela isplate plaće odnosno naknade plaće bez suglasnosti radnika

Osim navedenih slučajeva, u praksi najčešće do povrede prava radnika dolazi kada je poslodavac prava iz radnog odnosa povrijedio nekom radnjom, primjerice kada nije dao radniku pisanu odluku o otkazu već mu je usmeno dao do znanja da mu je radni odnos prestao ili kada je radniku redovito ili izvanredno otkazao ugovor o radu a za to nisu postojali opravdani razlozi.

Ako radnik smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, ima pravo najprije zahtijevati od poslodavca da ostvari to pravo. U slučaju ogluhe ili negativnog odgovora poslodavaca, radnik bi svoje pravo mogao zahtijevati sudskim putem.

Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa – odvjetnik za radni spor

Sukladno Zakonom o radu, prvi korak kojeg radnik treba poduzeti ako mu je poslodavac svojom odlukom ili na neki drugi način povrijedio ili onemogućio ostvarenje prava iz radnog odnosa je podnijeti poslodavcu zahtjev za zaštitu prava.

Zahtjevom radnik zahtijeva od poslodavaca da mu ostvari povrijeđeno ili onemogućeno pravo, a mora ga podnijeti u roku od petnaest dana od kad mu je dostavljena odluka kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od kad je saznao za povredu tog prava, primjerice usmenom odlukom o preraspodjeli radnog vremena iznad 48 sati bez suglasnosti radnika.

U najčešćim slučajevima, ako poslodavac radniku usmeno stavi na znanje da mu je radni odnos prestao, od trenutka saznanja radniku teče rok od petnaest dana da traži pisanu zaštitu povrijeđenog prava. Predmetno pravo proizlazi iz Zakona o radu (NN 93/2014) koji propisuje da otkaz ugovora o radu mora biti u pisanom obliku, obrazložen i mora se dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Nakon što radnik podnese zahtjev, poslodavac se u roku od petnaest dana može negativno očitovati o zahtjevu, primjerice da odbije zahtjev i potvrdi svoju odluku ili uopće ne mora odgovoriti na zahtjev. U tim slučajevima radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa i odvjetnik za radni spor

Pravo na pokretanje radnog spora pred sudom za zaštitu prava radnika ne može zahtijevati radnik ako prethodno nije podnio poslodavcu zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava u roku od petnaest dana od dana dostave odluke odnosno saznanja o povredi prava.

Ograničenje ne vrijedi u slučajevima zahtjeva za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa (npr. neisplaćene plaće, dodatak na plaću, razlika plaće i otpremnine), kada radnik svoje potraživanje može ostvariti neposredno putem suda, bez prethodnog podnošenje zahtjeva poslodavcu.

Koji sud je nadležan za ostvarivanje prava iz radnog odnosa?

Za radni spor između poslodavaca i radnika radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa nadležan je sud za radne sporove. Prema Zakonu o parničnom postupku, ako je u sporu iz radnog odnosa tužitelj radnik, za suđenje je nadležan, pored suda koji je općemjesno nadležan za tuženika i sud na čijem se području rad obavlja ili se obavljao, te sud na čujem je području zasnovan radni odnos.

Nadležan sud odlučuje o tužbenom zahtjevu u granicama postavljenog zahtjeva. Primjerice, ako radnik smatra da mu je poslodavac dostavio nedopuštenu odluku o otkazu ugovora o radu, a poslodavac se na njegov zahtjev za zaštitu prava nije očitovao ili se negativno očitovao, tužbenim zahtjevom može zatražiti da se utvrdi da mu je uskraćeno pravo na rad i da se naloži poslodavcu da ga vrati na rad.

Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao, naredit će vraćanje radnika na posao. Teret dokazivanja (iznošenje tvrdnji o činjenicama i predlaganje dokaza kojim će se potkrijepit takve tvrdnje) da postoji opravdani razlog za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je taj ugovor otkazao poslodavac.

U ostalim sporovima iz radnog odnosa, teret dokazivanja je na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor (najčešće radnik). Iznimka postoji u slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika jer je zbog sumnji na korupciju u dobroj vjeri podnio prijave o korupciji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti (Uskoku, Državnom odvjetništvu), te u slučaju spora u vezi s radnim vremenom, teret dokazivanja prelazi na poslodavca.

Odvjetnik za radni spor rješava radne sporove arbitražom ili mirenjem

Važno je napomenuti da rješavanje radnog spora strane ugovora mogu sporazumno povjeriti arbitraži, odnosno mirenju. Radi rasterećenja rada sudova, poslodavac i radnik često pravilnikom o radu ili ugovorom o radu predviđaju postupak mirnog rješavanja radnih sporova koji u slučaju radnog spora mora biti proveden.

Na taj način radni spor može biti okončan sporazumom koji ima pravnu snagu i učinak nagodbe kao kompromis prihvatljiv objema strankama.

U slučaju neuspješnog postupka mirnog rješavanja spora, radnik bi imao pravo ostvariti zaštitu povrijeđenog prava podnošenjem pisanog zahtjeva za zaštitu prava, odnosno podnošenjem tužbe nadležnom sudu, u rokovima koja su prethodno navedena a koja teku od dana donošenja odluke miritelja o obustavi postupka mirenja.

Zaštita radnika u slučaju neisplate plaće i otpremnine

Sudski postupci iz područja radnog odnosa su dugotrajni, te iziskuju određene troškove za radnika, pa je u određenim postupcima, poput neisplate plaće, radnika trebalo još bolje zaštititi te maksimalno ubrzati proces prisilne naplate neisplaćene plaće.

Zakonom o radu propisano je da u slučaju neisplate plaće za izvršeni rad ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa, radnik nije obvezan da najprije zahtijeva od poslodavca da mu isplati plaću, već svoje potraživanje može neposredno ostvariti putem suda u roku od pet godina od dana dospijeća obveze.

Prema Zakonu o parničnom postupku, kad radnik utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, dužan ih je utužiti upravo u tom bruto iznosu. Upravo vam u tome može pomoći odvjetnik za radni spor. Iznimno, ako su mu plaćeni porezi, prirezi i doprinosi, uključujući i doprinos za individualiziranu kapitaliziranu štednju, radnik je dužan izrijekom navesti da zahtijeva neto iznos.

Obračun neisplaćene plaće kao ovršna isprava

Obračun neisplaćene plaće je ovršna isprave temeljem koje sud, bez provođenja parničnog postupka, donošenjem rješenja o ovrsi određuje ovrhu čime radnik ostvaruje svoju plaću. Ovrha na temelju obračuna neisplaćene plaće ima prioritet pri naplati te se provodi prije naplate svih drugih tražbina po računu poslodavca, osim u slučaju zakonskog uzdržavanja djeteta.

Budući da je provođenje sudskog postupka radi isplate plaće radniku dugotrajno, te bi mu moglo stvoriti financijske probleme u svakodnevnom životu, Ovršni je zakon najprije omogućio radniku da obračun neisplaćene plaće podnese izravno na naplatu Financijskoj agenciji. Međutim, vrlo često u praksi radnici zbog straha od otkaza nisu predavali Financijskoj agenciji obračune neisplaćenih plaća, te je inicijativa podnošenja takvih obračuna prebačena na poslodavca.

Isplata plaće ovrhom preko Financijske agencije

Propisano je da poslodavac koji do zadnjeg dana u mjesecu ne isplati plaću radnicima za prethodni mjesec dužan je za svakog radnika prvog sljedećeg radnog dana Financijskoj agenciji dostaviti zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće.

Financijska agencija na temelju dostavljenog zahtjeva i obračuna neisplaćene plaće po računima poslodavca provodi ovrhu. I u tom slučaju će zahtjev za prisilnu naplatu novčane tražbine imati prednost pred svim ranije zaprimljenim ovrhama, osim ranije zaprimljenih obračuna neisplaćene plaće te ovrhe radi naplate uzdržavanja djeteta.

Na taj način predviđena je maksimalna zaštita radnika jer da bi se osiguralo da poslodavac uistinu podnosi zahtjev za prisilnu naplatu, Porezna uprava svaki mjesec obavještava Inspektorat rada o svim poslodavcima koji nisu isplatili plaću radnicima u prethodnom mjesecu.

Ako Inspektorat rada temeljem dostavljenih podataka utvrdi da poslodavac nije podnio zahtjev za isplatu neisplaćene plaće, donosi rješenje o privremenom osiguranju naplate utvrđene obveze i dostavlja ga Financijskoj agenciji radi zapljene sredstava na računima poslodavca.

Ako na računima nema dovoljno sredstva za provedbu rješenja u cijelosti, Financijska agencija daje nalog bankama poslodavca za blokadu svih njegovih računa.

Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu

Što se tiče otpremnine, Zakonom o radu propisano je da ako poslodavac otkazuje ugovor o radu radniku nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, radnik ima pravo na otpremninu, odnosno novčanu tražbinu iz radnog odnosa s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

Otpremnina se ne smije odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, a ukupan iznos ne smije biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, osim ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije određeno. Odluku poslodavca o visini otpremnine radnik može pobijati izravno tužbom kod nadležnog suda, bez prethodnog podnošenja zahtjeva za zaštitu prava.

Primjerice u slučaju kada je poslodavac radniku obračunao manji iznos novčane tražbine iz radnog odnosa jer nije priznao kontinuitet radnog staža. U tom slučaju će radnik sudu podnijeti tužbu kojom će zahtijevati da se prizna kontinuitet radnog staža i isplati razlika u otpremnini.

Kako Vam odvjetnik za radni spor može pomoći?

Uvijek postoji mogućnost da neka od strana koja je ugovor potpisala ne realizira ono što je ugovorom dogovoreno, primjerice da poslodavac ne isplati plaću radniku za izvršeni rad u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.

U takvim se slučajevima u praksi često događa da radnici svoja prava iz radnog odnosa zbog neznanja ili neupućenosti u propise ne uspiju ostvariti.

Stoga će ih odvjetnik za radni spor upoznati sa njihovim pravima, uputiti ih na relevantne propise i informirati ih na koji način mogu svoja prava ostvariti u praksi.

Trebate li Vam odvjetnik za radni spor, obratite nam se s povjerenjem.