Radno pravo – odvjetnik : Sukladno Zakonu o odvjetništvu, odvjetnik može zahtijevati da mu se prizna specijalnost u određenom području prava. Ako se učestalo bavi pitanjima sklapanjem i prestankom ugovora o radu, zaštitom prava radnika i poslodavaca i njihovim međusobnim odnosima, na njegov zahtjev, Hrvatska odvjetnička komora može mu priznati specijalnost u području radnog i socijalnog prava.
U praksi, najbolji odvjetnik za radno pravo rješava strankama nedoumice vezane za sklapanje ugovora o radu i aneksa ugovora o radu kojim se mijenjaju bitne odredbe glavnog ugovora o radu te čija je pravna priroda dvojbena. Osim toga, zastupa stranku u slučaju nezakonitog otkaza, te neisplate plaće ili otpremnine.
Radni odnos uređen je Zakonom o radu, a zasniva se ugovorom o radu. Sklopljenim ugovorom o radu poslodavac je obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje mu poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada osobno obavljati preuzeti posao.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku te se smatra da je sklopljen na neodređeno vrijeme ako u njemu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen.
Ugovor o radu mora sadržavati podatke o:
1) strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu
2) mjestu rada
3) naziv i opis posla, odnosno naravi ili vrsti rada na koje se radnik zapošljava
4) danu početka rada
5) trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo
6) otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac
7) osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo
8) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna
Ugovorom o radu posebno dobro mora biti riješeno pitanje plaće te poslova koji će radnik obavljati jer to može izazvati radne sporove te potrebno angažirati odvjetnika za radno pravo.
Osim što je poslodavac obvezan radniku konkretno odrediti mjesto i način obavljanja rada koji mu ne ugrožavaju zdravlje te štite njegovo dostojanstvo, većinu radnika najviše zanima plaća koju bi dobili za obavljeni rad, te radno vrijeme koje bi proveli na radnom mjestu.
Prema Zakonu o radu, radnik ima pravo na plaću za obavljeni rad, pravo na dodatke plaći za rad u dane blagdana i rad nedjeljom, za rad noću, za prekovremeni rad, za rad u drugim posebnim i otežanim radnim uvjetima, te pravo na naknadu plaće za vrijeme kad ne radi zbog opravdanih razloga.
je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću nakon obavljenog rada, najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu u novcu u bruto iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.
Osim prava na plaću, radnik je dužan određeno vrijeme provesti na radu i biti na raspolaganju poslodavcu.
Prema Zakonom o radu, razlikuje se puno radno vrijeme koje ne može biti duže od četrdeset sati tjedno, nepuno koje je kraće od punog, dok skraćeno radno vrijeme primjenjuje se na poslovima na kojima nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja pa se radno vrijeme skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
Prekovremeni rad koji je duži od punog, poslodavac pisano određuje radniku u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i u drugim slučajevima prijeke potrebe, te njegovo trajanje ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.
Prema razdoblju obavljanja rada, Zakon o radu uz dnevni rad navodi i noćni rad koji se obavlja u
vremenu između 22 sata do 6 sati ujutro sljedećeg dana, a u poljoprivredi između 22 sata uvečer do 5 sati ujutro idućeg dana. Iznimka su maloljetnici kojima je zabranjen noćni rad, osim ako je takav rad prijeko potreban zbog razloga izazvanih višom silom.
Neovisno obavlja li radnik dnevni ili noćni rad, ako radi najmanje šest sati dnevno ima pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta. Osim toga, radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, a za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor od najmanje četiri tjedana.
Ako sumnjate da Vaš poslodavac ne poštuje obvezu na isplatu plaće za rad koji ste obavili te Vas ostavlja na poslu duže od ugovorenog bez da Vam plati takav prekovremeni rad, potražite pravnu zaštitu kod osobe od povjerenja, odvjetnika za radno pravo.
Zakonom o radu propisano je da poslodavac odgovara za lakši, teži i najteži prekršaj odredba Zakona o radu.
Lakši prekršaj postoji ako poslodavac sklopi ugovor o radu u kojemu je probni rad ugovoren u trajanju dužem od šest mjeseci te ako je pripravnički staž ugovoren u radoblju dužem od godine dana. U tom se slučaju poslodavac pravna osoba može kazniti novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00, a fizička osoba u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna.
Teži prekršaj poslodavca postoji ako prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i slično) i sklapanja ugovora o radu, od radnika traži podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom ili ako s istim radnikom sklopi uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog. Za navedeni teži prekršaj poslodavac pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna, a fizička osoba novčanom kaznom od 4000,00 do 6000,00 kuna.
Najteži prekršaj poslodavca postoji primjerice ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu. Za najteži prekršaj kaznit će se poslodavac pravna osoba novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna, a fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 7.000,00 do 10.000,00 kuna.
Treba li Vam odvjetnik za radno pravo, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
