Postali ste nasljednik, a ostavitelj je iza sebe ostavio dugove? Suvlasnik ste kuće i želite podijeliti imovinu? Vlasnik ste nekretnine, a susjed Vas smeta imisijama? Neka osoba vrijeđa Vaše pravo vlasništva na stvari te se pitate koje tužbe možete podnijeti radi zaštite? Očigledno Vam je potreban odvjetnik za imovinsko pravne odnose. U ovome članku ćemo Vam približiti osnovnu problematiku imovinsko-pravnih odnosa s kojima se odvjetnik susreće u dnevnoj praksi.
Danas se često u običnom govoru posjed i vlasništvo poistovjećuju, iako među njima postoje razlike. Primjerice, kupnjom stana i upisom u zemljišne knjige stekli ste pravo vlasništva nad stanom, ali ako ste ga drugoj osobi dali u najam, onda taj stan više nije u Vašem posjedu iako ste vlasnik stana, već je u posjedu te druge osobe na temelju sklopljenog ugovora o najmu stana.
Stoga, potrebno je objasniti da je posjed pravno relevantna faktična vlast koju neka osoba ima glede određene stvari. Ono nije subjektivno pravo kao pravo vlasništva, već socijalna činjenica da postoji privatna vlast neke osobe nad nekom stvari.
S druge strane, prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 52/25), pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja, te da svakog drugog od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima i zakonskim ograničenjima. U tom smislu, vlasnik ima pravo da posjeduje, uporabi, koristi i raspolaže svojom stvari.
Važno je napomenuti da više osoba može imati neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari. U tom su slučaju sve osobe suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi. Svaki suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće suvlasništva u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih.
Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nikome nije dopušteno samovlasno smetati posjed te u tom slučaju posjednik ima pravo na zaštitu.
Smetanje posjeda smatra se svako onemogućavanje posjednika u izvršavanju faktične vlasti na stvari ili oduzimanje posjeda u cijelosti, primjerice ako za vrijeme trajanja ugovora o najmu vlasnik stana samovoljno promijeni bravu, posjednik više ne bi mogao ući u stan i izvršavati vlast na posjedu. U tom slučaju posjednik pravo na zaštitu posjeda može ostvariti na dva načina putem suda u posebnom postupku zbog smetanja posjeda ili putem samopomoći.
Prema Zakonu o parničnom postupku, posjednik može zbog samovlasnog smetanja posjeda podnijeti sudu tužbu zbog smetanja posjeda, u subjektivnom roku od trideset dana od dana kada je saznao za smetanje i osobu koja izvršava smetanje njegova posjeda, a najkasnije u objektivnom roku od godine dana od kada je smetanje nastalo. Navedenom tužbom može zahtijevati da se utvrdi čin smetanja tužiteljevog posjeda, da se tuženom naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja i da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.
Drugi vid zaštite posjeda je dopuštena samopomoć a koja je prirodna reakcija osobe
čije je pravo napadnuto da ga brani ili ako ga je već izgubila da ga pokušava vratiti. Pravo na
zaštitu posjeda na taj način posjednik nastoji ostvariti uporabom vlastite snage ili drugim privatnim sredstvima, bez posredovanja javne vlasti.
U slučaju da treća osoba ugrožava ovlasti vlasnika i time vrijeđa njegovo pravo vlasništva, vlasnik može podnijeti vlasnički zahtjev (tužbu). Sadržaj vlasničkog zahtjeva ovisi o tome kakva je bila povreda vlasništva, tako da se razlikuje vlasnički zahtjev za povrat stvari (vindikacijski zahtjev) i vlasnički zahtjev za prestanak uznemiravanja (negatorijski zahtjev).
Reivindikacija je tužba vlasnika protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar kojom on, pozivajući se na svoje pravo vlasništva koje može dokazati, traži od nje da mu preda stvar u posjed. Ukoliko sud utvrdi da je zahtjev osnovan donijeti će kondemnatornu presudu kojom će narediti tuženiku da preda posjed stvari vlasniku u određenom roku i time će se vratiti vlasnikova faktična vlast na stvari.
Negatornom tužbom vlasnik zahtijeva od osobe koja ga u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti bespravno uznemirava na neki drugi način, a ne oduzimanjem stvari da to uznemiravanje prestane. Ukoliko sud utvrdi da je zahtjev osnovan, naredit će tuženiku da izvrši onu činidbu ili više njih koje je vlasnik tražio radi uspostave stanja kakvo je bilo prije uznemiravanja i zabraniti ponavljanje istog ili sličnog uznemiravanja.
Ovim člankom opisali smo najčešće situacije sa kojima se odvjetnik za imovinsko pravne odnose susreće, odnosno sa radnjama koje odvjetnik poduzima radi zaštite posjeda i vlasništva. Ukoliko ste suvlasnik i želite razvrgnuti suvlasništvo ili ukoliko imate drugih imovinsko pravnih problema, primjerice susjed Vas smeta imisijama, odnosno sa susjedne nekretnine na Vašu nekretninu dolaze dim, neugodni mirisi, buka i slično te Vam ometaju služenje ili korištenje nekretnine, radi razrješenja navedenih problema obratite se odvjetniku za imovinsko pravne odnose.
Treba Vam odvjetnik za imovinsko pravne odnose, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
