Suvlasnik ili suvlasnica ste određene stvari ili nekretnine te vas zanima kako izaći iz te suvlasničke zajednice? Zanima Vas kako vam pritom odvjetnik za diobu suvlasništva može pomoći? U ovom kratkom članku vam donosimo objašnjenje što je suvlasništvo te kojim postupkom ga možete razvrgnuti?
Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15, 94/17), suvlasništvo je zajednica suvlasnika u kojoj više osoba ima određenu istu stvar u vlasništvu na način da svakoj od njih pripada dio tog suvlasništva, odnosno određeni razmjerni dio. Kada razmjerni dijelovi nisu matematički određeni, smatra se da imaju jednake dijelove, tzv. idealne dijelove, čija je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova.
Uvijek kada se radi o suvlasništvu, stvar koja je predmet istoga je pravno podijeljena na sadržajne dijelove – idealne dijelove čija je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova. Idealni se dio stvari u pravnom prometu uzima kao samostalna stvar, tzv. netjelesni entitet. Svaki suvlasnik je vlasnik svoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu.
Idealni dio je sadržajno jednaki dio neke stvari koja je predmet suvlasništva i neodvojiv je od suvlasničkog djela koji ga određuje. Idealni dio se najbolje da prikazati na primjeru. Ako uzmemo da je automobil predmet suvlasništva troje osoba; i svaki je suvlasnik u omjeru od jedne trećine: to ne znači da je jedan od njih vlasnik kotača i prozora, drugi je vlasnik motora itd… idealni dio znači da je svaki suvlasnik svakog djela tog automobila u razmjeru od jedne trećine, tj. svaki je suvlasnik kotača, prozora, motora itd., i ti u omjeru od jedne trećine. U pravnom prometu se idealni dio smatra samostalnom stvari, a to znači da se on može prodati, darovati itd.
U svako doba, svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice, ako je moguće i dopušteno. Jedino ne može zahtijevati razvrgnuće kada bi to bilo na štetu ostalih suvlasnika. Prava na razvrgnuće suvlasničke zajednice se suvlasnik ne može odreći, ali može valjano ugovoriti ograničenje tog prava, i to ugovorom. Ugovor o ograničenju prava na razvrgnuće sklapa se između suvlasnika, a u pravilu ne obvezuje i nasljednike. Nasljednike će jedino obvezivati ako je to ograničenje zabilježeno u zemljišnim knjigama. Tada će obvezivati svakoga.
Razvrgnuće suvlasničke zajednice može se zahtijevati potpuno ili pak samo djelomično. Potpuno razvrgnuće suvlasništva postoji u odnosu na sve suvlasnike s kojima se stvar dijeli i tada suvlasništvo nad nekom stvari u potpunosti prestaje. Djelomično razvrgnuće suvlasničke zajednice pak se odnosi na stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava i tada suvlasništvo prestaje samo u odnosu na suvlasnika koji je zahtijevao razvrgnuće. Razvrgnuće suvlasničke zajednice može biti dobrovoljno ili sudsko razvrgnuće. Dobrovoljno razvrgnuće vrši se u sporazumu sa svim suvlasnicima, a sudsko razvrgnuće putem suda.
Kao što je već napomenuto, dobrovoljno razvrgnuće suvlasnici određuju sporazumno i mogu odabrati osobu koja će umjesto njih odlučivati o razvrgnuću. U tom slučaju nije loša ideja da se angažira odvjetnik za diobu suvlasništva koji će na najbolju način, poznajući pravna pravila, odlučiti o načinu razvrgnuća. Kada se suvlasnici ne mogu dogovoriti oko razvrgnuća, svatko od njih može zahtijevati od suda da odluči o razvrgnuću.
Kada sud provodi razvrgnuće suvlasničke zajednice, on je vezan zakonskim odredbama, kao i podredno sporazumom stranaka ako je takav moguć i valjan. Sud je vezan i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju zakon ili pravnog posla. Nadalje, ako sud nije vezan navedenim načina, on će djeljivu pokretninu podijeliti fizički, a nekretninu geometrijski. Kada ni takva dioba nije moguća, sud će odlučiti da se stvar koja je predmet suvlasništva proda na javnoj dražbi ili na neki drugi prikladan način, a dobiveni iznos će podijeliti na jednake načine između suvlasnika.
Vrste razvrgnuća jesu:
1) Razvrgnuće isplatom (civilna dioba) – suvlasnik ima pravo na nju kada je to određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerojatnim da postoji osobito ozbiljan razlog za to. Tada će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a on mora ostalim suvlasnicima isplatiti vrijednost njihovih dijelova.
2) Razvrgnuće na nekoliko stvari (fizička dioba) – sud određuje da svakom suvlasniku pripadne određena stvar ili skupina stvari, ovisno o tome koliko je njegov suvlasnički dio. Naravno, mora se raditi o djeljivoj pokretnoj stvari ili geometrijski djeljivoj nekretnini.
3) Razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva – kada suvlasnici odluče da će umjesto diobe nekretnine suvlasništvo ograničiti tako da će s određenim idealnim djelom povezati vlasništvo posebnog djela nekretnine u suvlasništvu, odnosno uspostaviti etažno vlasništvo nekretnine.
Zajedničko vlasništvo je vlasništvo dviju ili više osoba nad nepodijeljenom stvari, a koje osobe se nazivaju zajedničari i imaju udio u vlasništvu. Bitno je napomenuti da je taj udio neodređen iako je odrediv. Zajedničko vlasništvo postoji samo na temelju zakona. Zajedničari imaju pravo na diobu zajedničkog vlasništva, ako je dioba stvari moguća ili dopuštena. Veličina udjela može se odrediti sporazumom, a ako se zajedničari ne sporazume, o tome odlučuje sud. Diobom predmeta zajedničkog vlasništva predmet postaje suvlasništvo suvlasnika koje su do tada bili zajedničari. Dakle, zajedničko vlasništvo postaje suvlasništvo gdje su suvlasnički dijelovi određeni omjerom u odnosu na cijelo vlasništvo.
Odvjetnik za diobu suvlasništva, kao stručna osoba koja poznaje pravo, može vam pomoči prilikom diobe suvlasništva. Ako postupak diobe ide sporazumnim putem odvjetnik za diobu suvlasništva znati će vas najbolje savjetovati kako izvršiti predmetnu diobu. Angažman odvjetnika za diobu suvlasništva i njegovo posredovanje omogućiti će daleko brže provođenje postupka sporazumnog razvrgnuća suvlasničke zajednice. Isto ta, ako razvrgnuće nije sporazumno, odvjetnik za diobu suvlasništva može za vas podnijeti zahtjev sudu za razvrgnuće suvlasničke zajednice i zastupati vas tokom sudskog postupka gdje će na najbolji način štititi vaša prava i interese.
Ako vam treba odvjetnik za diobu suvlasništva, slobodno nam se obratite s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
