Zakon o upravnim pristojbama NN (115/16) uređuje upravne pristojbe koje se plaćaju za pismena i radnje pred:
– tijelima državne uprave,
– diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu,
– tijelima jedinica lokalne i područne samouprave i njihovim upravnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima.
Upravne pristojbe plaćaju se prema odredbama Zakona o upravnim pristojbama i u iznosu utvrđenom Tarifom upravnih pristojbi. Zakon o upravnim pristojbama sastoji se od 33 članaka i podijeljen je na osam dijelova čiju ćemo strukturu i dijelove objasniti ovim člankom. Zakon o upravnim pristojbama na snazi je od 01. siječnja 2017. godine.
Prvi dio Zakona o upravnim pristojbama pod nazivom uvodne odredbe uređuje pojmove pristojbeni obveznik, pristojbena obveza i pristojbena osnovica.
Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je Tarifom upravnih pristojbi propisano plaćanje pristojbe.
Pristojbena obveza nastaje u trenutku zaprimanja zahtjeva za izdavanje akta ili druge isprave, odnosno u trenutku zaprimanja svakog drugog podneska, neovisno o tome je li on zaprimljen u pisanom obliku, poštom ili elektroničkim putem ili usmeno na zapisnik.
U trenutku nastanka pristojbene obveze pristojbeni obveznik je dužan platiti upravnu pristojbu, ako za pojedine slučajeve nije propisano drugačije.
Isto tako, valja napomenuti da pri obračunavanju pristojbe propisane u postotku pristojbena osnovica će se zaokružiti na cijele stotine na način da se iznos do 50,00 kuna zaokruži na nižu stotinu, a iznos iznad 50,00 kuna na višu stotinu.
Drugi dio pod nazivom oslobođenje od plaćanja pristojbi uređuje koja tijela i koji građani su oslobođeni od plaćanja upravnih pristojbi te za koja pismena i radnje pred tijelima koja u okviru svojeg djelokruga i ovlasti vode postupak ili obavljaju upravnu radnju.
Primjerice, od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
– Republika Hrvatska, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne samouprave i njihova tijela
– ustanove iz područja odgoja i obrazovanja, znanosti, visokog obrazovanja, kulture, zaštite kulturne i prirodne baštine, zdravstva, socijalne skrbi i slično
– braniteljske zadruge, civilni invalidi Domovinskog rata i hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata
– građani čiji dohodak, uključujući i dohodak bračnog ili izvanbračnog druga, odnosno dohodak životnog ili neformalnog životnog partnera, u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i koji nemaju druge značajnije imovinu, čija ukupna vrijednost ne prelazi 30.000,00 kuna i drugi.
Navedena tijela i osobe upravne pristojbe ne plaćaju na sljedeća pismena i radnje:
– predstavke i pritužbe te prijedloge državnim i drugim javnopravnim tijelima
– zahtjeve na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti, sukladno propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama
– zahtjeve i rješenja u postupcima odobrenja pravne pomoći
– druga pismena i radnje navedena u drugom dijelu Zakona o upravnim pristojbama.
U trećem dijelu uređuje se koja osoba i u kojem roku ima pravo na povrat upravne pristojbe.
Pravo na povrat plaćene ili više plaćene upravne pristojbe ima osoba koja je platila upravnu pristojbu koju nije bila obvezna platiti ili ju je platila u većem iznosu od propisanog ili za radnju koju tijelo nije obavilo.
Na zahtjev navedene stranke pokreće se postupak za povrat upravne pristojbe u roku od 90 dana od dana kada je pristojba više ili pogrešno uplaćena, odnosno od dana saznanja da radnja nije obavljena. O zahtjevu rješenjem odlučuje tijelo za čiji je rad plaćena pristojba.
Važno je napomenuti da se zahtjev za povrat upravne pristojbe od pravnih osoba s javnim ovlastima zaprima u nadležnim ispostavama Ministarstva financija, Porezne uprave prema sjedištu pravne osobe s javnim ovlastima, a o zahtjevu odlučuje rješenjem Ministarstvo financija. Protiv tog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Četvrti, ujedno i najveći dio Zakona o upravnim pristojbama pod nazivom je plaćanje pristojbi.
Pravilo je da se upravne pristojbe plaćaju na propisani račun neovisno o iznosu pristojbe, a iznimno se pristojbe u iznosu do 100,00 kuna mogu se platiti u državnim biljezima.
Međutim, ako za pojedine slučajeve ovim Zakonom nije propisano drugačije, pristojbe se mogu plaćati i putem sustava e-Pristojbe koji vodi Financijska agencija. Sustav e-Pristojbe je središnji informacijsko-tehnološki sustav elektroničke naplate čiji način rada, te način plaćanja uređuje poseban propis.
Ako se pristojba uplaćuje izravno na propisani račun, u spisu tijela pred kojim je plaćena pristojba mora biti dokaz o obavljenoj uplati pristojbe. Dokaz može biti preslika naloga za plaćanje (uplatnica) ako je pristojba plaćena gotovinskim nalogom, potvrda iz sustava e-Pristojba ako je pristojba plaćena putem tog sustava, odnosno preslika izvatka računa ako je pristojba plaćena bezgotovinskim nalogom.
Međutim, po podnescima za koje nije plaćena pristojba u propisanom roku, ili nije plaćena u dostatnom iznosu, osim ako se ne radi o aktima koji su doneseni po službenoj dužnosti, neće se postupati dok pristojbeni obveznik ne dostavi dokaz o plaćenoj pristojbi.
Peti dio Zakona pod nazivom pripadnost prihoda od pristojbi uređuje da prihod ostvaren od maloprodaje državnih biljega zajednički je prihod državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem je području obavljena maloprodaja državnih biljega, i to u jednakim dijelovima.
Šesti dio pod nazivom maloprodaja državnih biljega uređuje da istu mogu obavljati tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihova tijela, sudovi, banke, FINA, HP ‒ Hrvatska pošta d.d. i javni bilježnici.
Fizičke i pravne osobe registrirane za trgovinu na malo, ovlaštenje za maloprodaju državnih biljega ostvaruju temeljem zahtjeva koji se podnosi Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Središnjem uredu. Ovlaštenje za maloprodaju državnih biljega daje im se rješenjem na razdoblje od tri godine, koje počinje teći danom izvršnosti rješenja protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. FINA vodi Registar ovlaštenika za maloprodaju državnih biljega.
Sedmi dio Zakona utvrđuje da nadzor nad primjenom Zakona o upravnim pristojbama i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu primjene sustava e-Pristojbe obavlja Ministarstvo uprave, a u ostalom dijelu Ministarstvo financija.
U osmom, posljednjem dijelu Zakona uređuju se prijelazne i završne odredbe.
Treba Vam odvjetnik za upravno pravo, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
