Zakon o autorskom pravu i drugim srodnim pravima i njegova posljednja izmjena NN (96/18) uređuje:
1) autorsko pravo kao pravo autora na njihovim djelima iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja,
2) srodna prava:
– prava umjetnika izvođača na njihovim izvedbama,
– prava proizvođača fonograma na njihovim fonogramima,
– prava filmskih producenata (proizvođača videograma) na njihovim videogramima,
– prava organizacija za radiodifuziju na njihovim emitiranjima,
– prava nakladnika na njihovim izdanjima,
– prava proizvođača baza podataka na njihovim bazama podataka,
3) ostvarivanje (individualno i kolektivno) autorskog prava i srodnih prava,
4) zaštitu autorskog prava i srodnih prava u slučaju povrede,
5) prekršajne odredbe
6) područje primjene Zakona,
7) prijelazne i završne odredbe.
Zakon o autorskom pravu i drugim srodnim pravima stupio je na snagu 08. studenog 2018. godine.
Smatra se da autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo, pravo umjetnika izvođača fizičkoj osobi koja izvede djelo iz književnog ili umjetničkog područja ili izražaje folklora, a nositelji drugih srodnih prava mogu biti svaka fizička i pravna osoba, ako zakonom nije drukčije određeno.
Zakon o autorskom pravu i drugim srodnim pravima sastoji se od 208 članaka i podijeljen je na navedenih osam dijelova čije ćemo najbitnije dijelove objasniti ovim člankom.
Autorsko djelo je originalno, intelektualno ostvarenje iz književnog, umjetničkog i znanstvenog područja, koje ima individualni karakter i koje je na neki način izraženo.
Prema drugom dijelu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, autorska djela su jezična, glazbena, dramska, koreografska, pantomimska, djela likovne umjetnosti, arhitekture, djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska, audiovizualna i kartografska djela.
S druge strane, autorskopravnu zaštitu ne uživaju zakoni, podzakonski akti i drugi propisi iz područja zakonodavstva, sudstva i uprave, kao i njihove zbirke koje su objavljene radi službenog informiranja javnosti, te dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter obične medijske informacije.
Dakle, za autorsku zaštitu traži se da je djelo subjektivno originalno (izvorno), odnosno do tad javnosti nepoznato, te da autor ne oponaša drugo njemu poznato djelo.
Autor djela je fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila te mu pripada autorsko pravo na autorskom djelu činom samog stvaranja autorskog djela.
Međutim, ako dva ili više autora sastavi svoja stvorena autorska djela radi njihova zajedničkog korištenja, svaki od autora zadržava autorsko pravo na svojemu autorskom djelu.
Dakle, autorom se smatra osoba čije je ime, pseudonim, umjetnički znak ili kod na uobičajen način označen na primjercima autorskog djela ili pri objavi autorskog djela, dok se ne dokaže suprotno.
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima određuje da autorsko pravo priznaje autoru imovinsku i moralnu ovlast u okviru autorskog prava.
Autorska moralna prava su:
– prava autora da bude priznat kao tvorac književnog, znanstvenog ili umjetničkog djela,
– pravo da svoje djelo predstavi javnosti,
– pravo da se usprotivi deformiranju, sakaćenju i drugim izmjenama svog djela,
– pravo opozvati pravo na iskorištavanje njegova djela i spriječiti njegovo daljnje korištenje uz popravljanje štete korisniku toga prava, ako bi daljnje korištenje štetilo njegovoj časti ili ugledu.
S druge strane, imovinska prava su isključiva prava autora, jer autor može odobriti ili zabraniti korištenje svog djela na bilo koji način, te ona obuhvaćaju:
– pravo izrade autorskog djela u jednom ili više primjeraka (pravo reproduciranja),
– isključivo pravo stavljanja u promet izvornika ili primjeraka autorskog djela prodajom ili na koji drugi način (pravo distribucije),
– pravo priopćavanja autorskog djela javnosti (pravo javnog izvođenja, pravo javnog prikazivanja scenskih djela, pravo javnog prenošenja),
– pravo da prevodi, prilagodi, glazbeni obradi ili učini bilo koju drugu preinaku autorskog djela.
Zakonom o autorskom pravu i drugim srodnim pravima je propisano da autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Tijekom trajanja zaštite autor ima pravo da, od osobe koja njegova navedena prava vrijeđa, traži zaštitu.
Na taj način autor ima pravo da od osobe koja je njegovo pravo povrijedila, ili njezinog sveopćeg slijednika, zahtijeva:
– prestanak radnje koja to pravo vrijeđa i propuštanje takvih ili sličnih radnji ubuduće (prestanak uznemiravanja),
-popravljanje nanesene štete (naknada štete),
– plaćanje naknade za neovlašteno korištenje,
– plaćanje zakonom određenog penala,
– vraćanje ili naknađivanje svih koristi koje je bez osnove stekla od povrijeđenog prava (vraćanje stečenog bez osnove),
– utvrđenje učinjene povrede,
– objavu pravomoćne presude kojom je sud, makar i djelomično, udovoljio zahtjevu usmjerenom na zaštitu prava iz ovoga Zakona.
Šesti dio pod nazivom prekršajne odredbe propisuje kazne za povredu autorskog dijela.
Tako da će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba ako:
– bez odobrenja autora prvi put objavi ili prije objave otkrije javnosti sadržaj ili opis autorskog djela, ili se bez naznačivanja autora, osim ako je autor u pisanom obliku izjavio da ne želi biti naveden ili ako način javnog korištenja onemogućava navođenje autora, koristi autorskim djelom, ili bez odobrenja autora deformira, sakati ili na bilo koji drugi način izmijeni autorsko djelo, ili se njime koristi na način koji ugrožava ili bi mogao ugroziti čast ili ugled autora,
– bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje autorskog prava reproducira autorsko djelo, distribuira ili iznajmljuje ili skladišti ili poduzima druge radnje radi distribucije autorskog djela, te na bilo koji način priopći javnosti autorsko djelo ili ga preradi.
Treba Vam odvjetnik za autorsko pravo, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
