Najniža mirovina je propisana Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 62/18, 115/18, 102/19) i dodjeljuje se radnicima koji temeljem godina staža i visine plaće ostvaruju manji iznos od zakonom propisane najniže mirovine te ista može biti starosna, prijevremena, invalidska ili obiteljska. Iako je najniža mirovina uvedena kao zaštitni mehanizam u borbi protiv siromaštva, te gotovo četvrtina hrvatskih umirovljenika prima zakonom zagarantiranu najnižu mirovinu, većini korisnika ni ne pokriva osnovne životne potrebe. Stoga ćemo u nastavku ovoga članka objasniti kako se općenito izračunava najniža mirovina te koliko iznosi najniža mirovina za puni radni staž.
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, mirovina (starosna, prijevremena starosna,
invalidska, privremena invalidska i obiteljska) je novčano primanje iz mirovinskog
osiguranja. Pravo na mirovinu ostvaruje se za slučaj nastanka rizika starosti, smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja, a članovi obitelji ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava. Primjerice, pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Međutim, ako je osiguranik žena, valja istaknuti kako još uvijek nisu usklađeni uvjeti te ona stječe pravo na starosnu mirovinu u 2021. godini kada navrši 62 godine i 9 mjeseci života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u 2021. stječe kada navrši 57 godina i 9 mjeseci života i 32 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža.
Sama definicija najniže mirovine proizlazi iz članka 8. Zakona o mirovinskom osiguranju. Najniža mirovina je najniže novčano primanje iz mirovinskog osiguranja koje se određuje na temelju mirovinskog staža osiguranika i aktualne vrijednosti mirovine.
Drugim riječima, najniža mirovina određuje se po službenoj dužnosti u slučaju kada bi mirovina na osnovi navršenog mirovinskog staža i ostvarenih plaća bila manja do najniže. Primjerice, ako je netko cijeli radni staž radio za minimalnu plaću, njegova mirovima bila bi prema izračunu manja od najmanje, odnosno ispod zakonom zagarantirane pa se onda u tom slučaju određuje najniža mirovina, uz uvjet da je ostvario najmanje 15 godina radnog staža.
Osnovica za izračun najniže mirovine je vrijednost mirovine po godini staža. Prema Odluci o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 01. siječnja 2021. godine, najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža od 1. siječnja 2021. iznosi 69,81 kuna. Takva najniža mirovina određuje se ovisno o ukupnom broju godina mirovinskog staža, uz primjenu polaznog faktora iz članka 85. i mirovinskog faktora iz članka 87. Zakona o mirovinskom osiguranju. Razjašnjenja radi, polazni faktor ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na mirovinu te određuje u kojem se opsegu uzimaju vrijednosni bodovi pri određivanju mirovine. Tako se vrijednosni bodovi uzimaju u punom opsegu (polazni faktor 1,0) za invalidsku mirovinu, privremenu invalidsku mirovinu, obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika te za starosnu mirovinu. S druge strane, mirovinski faktor primjerice, iznosi za starosnu mirovinu 1,0, za privremenu starosnu mirovinu 1,0 i drugo navedeno u članku 87. Zakona o mirovinskom osiguranju.
U nastavku ćemo objasniti navedene zakonske odredbe kako se izračunava najniža mirovina i najniža mirovina za puni radni staž na primjerima.
Sukladno Odluci o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 01. siječnja 2021. godine, proizlazi da godina dana rada u Hrvatskoj, kada je riječ o određivanju mirovine, vrijedi svega 69,81 kune. Dakle, najniža mirovina izračunava se tako da se vrijednost mirovine (69,81 kune) pomnoži s godinama staža te ispod te računice nitko u Republici Hrvatskoj ne može imati manja primanja. Na taj način, najniža mirovina za 15 godina staža iznosi 1.047 kunu, za 20 godina staža 1.396 kuna, za 25 godina staža 1.745 kuna, za 30 godina staža 2.094 kune, za 35 godina staža 2.443 kuna, a za 40 godina staža iznosi 2.792 kuna.
Dakle, najniža mirovina za puni radni staž, odnosno za 40 godina staža iznosi 2.792 kuna. Usporedbe radi, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna starosna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju s mirovinskom stažem od 40 i više godina iznosi 4.670 kuna. Nju prima oko 104 tisuće građana, no moramo biti svjesni da je do nje pomalo teško doći zbog toga što neprekidan radni staž i zdravlje neće baš svakoga poslužiti da radi 40+ godina tijekom radnoga vijeka. 
Prethodno izračunatu najnižu mirovinu prima gotovo četvrtina hrvatskih umirovljenika, njih 264 tisuće, s obzirom da isti svojim uplatama tijekom radnog staža u mirovinski sustav nisu uspjeli zaraditi primjerenu mirovinu. U prosjeku najniža mirovina iznosi samo 1.695 kuna, a da se njihova mirovina računala kao i ostale mirovine, prema stažu i visini plaće, iznosila bi tek 1.081 kunu, dakle bila bi čak 614 kuna manja.
Od ukupnog broja korisnika koji primaju najnižu mirovinu, njih 264 tisuće, valja istaknuti da je u starosnoj mirovini njih 155.505, dok je 41.257 koji su korisnici invalidskih najnižih mirovina koje iznose u prosjeku 1.639 kuna te 21.559 obiteljskih najnižih mirovina od samo 1.226 kuna. Uz navedene, u korisnike najniže mirovine spada i više od 32 tisuće poljoprivrednika s prosjekom najniže mirovine od 1.524 kune za 22 godine staža, a dobar dio najnižih mirovina čine i obrtnici, njih više od 13.000 s najnižim umirovljeničkim primanjima od 1.898 kuna za manje do 30 godina staža u prosjeku.
Sukladno svemu navedenom valja naglasiti da u slučaju da se umirovljenik zaposli na pola radnog vremena, ukida se najniža mirovina te mu se isplaćuje umanjena za navedeni prosjek od 600 kuna, odnosno samo iznos zarađen isključivo temeljem staža i plaća.
Treba Vam odvjetnik za mirovinsko pravo ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
