Odvjetnik za ostavinske rasprave može umjesto Vas na temelju punomoći koje ste mu izdali pristupiti na ostavinsku raspravu i poduzeti sve radnje kao da ste ih poduzeli Vi osobno, poput davanja nasljedničke izjave odnosno izjave o prihvaćanju ili odricanju od nasljedstva. Stoga, ako se nalazite u inozemstvu ili u nekom drugom gradu odvjetnik za ostavinske rasprave može Vam biti od velike koristi.
Sukladno Zakonu o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 127/13, 33/15, 14/19) u ostavinskom postupku će se utvrditi tko sve je ostaviteljev nasljednik, što sve čini ostaviteljevu ostavinu te koja još prava glede ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobama. Važno je napomenuti kako je ostavinski postupak izvanparnični postupak, a koji se provodi pred ostavinskim sudom, odnosno mjesno nadležnim sudom na čijem području je ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište.
Za potrebe ostavinske rasprave sud će odrediti ročište, na kojem Vas kao punomoćnik može zastupati odvjetnik za ostavinske rasprave, a u pozivu na ročište obavijestiti će zainteresirane osobe o tome da je ostavinski postupak pokrenut, o tome je li sud zaprimio već koju oporuku, a također uputiti će poziv da se odmah dostave sudu pisane oporuke, odnosno isprave o usmenoj oporuci ili da se naznači koji su svjedoci usmene oporuke.
Na temelju zakona ostavitelja ostavinu će naslijediti svi njegovi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, njegov bračni drug, njegovi roditelji, njegovi posvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci, i njegovi ostali predci.
Na temelju zakona ostaviteljevu ostavinu nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim drugom. Izvanbračnom zajednicom u smislu Zakona o nasljeđivanju smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže i za valjanost braka.
Nasljednici nasljeđuju po nasljednim redovima, a važno je znati kako nasljednici bližega nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda, a o kojoj činjenici Vas može savjetovati odvjetnik za ostavinske rasprave.
U prvi nasljedni red ulaze djeca i bračni drug ostavitelja te će oni naslijediti ostavinu na jednake dijelove. U drugi nasljedni red ulaze roditelji ostavitelja koji nasljeđuju jednu polovinu ostavine i bračni drug koji nasljeđuje drugu polovinu ostavine, a pri čemu valja voditi računa ako su se potomci ostavitelja odrekli nasljedstva, bračni drug ostati će u prvom nasljednom redu. U slučaju da su oba roditelja umrla, cijelu ostavinu naslijediti će bračni drug i isto pravilo vrijedi i obratno. U slučaju da nema bračnog druga, a jedan roditelj ili oba su umrla, ostavinu će naslijediti njegova djeca tj. ostaviteljeva braća i sestre. U treći nasljedni red ulaze djedovi i bake ostavitelja, a u četvrti pradjedovi i prabake. Također, iza pradjedova i prabaka ostavitelja nasljeđuju daljnji njegovi preci, redom, po pravilima po kojima nasljeđuju njegovi pradjedovi i njegove prabake.
Oporuku može sastaviti svaka osoba koja je sposobna za rasuđivanje i koja je navršila 16 godina života, a ako nisu zadovoljeni prije navedeni uvjeti, oporuka će biti ništetna. Takva sposobnost oporučitelja za oporučivanje će se predmnijevati. Oporučitelj neće biti sposoban za rasuđivanje ako u tom trenutku nije bio u stanju shvatiti značenje svojeg očitovanja i njegove posljedice, odnosno vladati svojom voljom na način da postupa u skladu s tim znanjem.
Oporuka se može poništiti zbog postojanja mana volje tj. u slučajevima prijetnje, prisile, prijevare, zablude, zablude o pobudi i zbog nedostatka u obliku. Poništenje oporuke može zatražiti osoba s pravnim interesom u roku od jedne godinu od saznanja za razlog nevaljanosti, a najkasnije u roku od 10 godina od proglašenja oporuke, dok prema osobi koja je uzrokovala mane volje oporučitelja ili za njih znala ili morala znati rok iznosi 20 godina od trenutka proglašenja oporuke.
Na ročištu održanom za ostavinsku raspravu sud će raspraviti sva pitanja važna za donošenje odluke u ostavinskom postupku, a naročito one koje se odnose na prava na nasljedstvo, veličinu nasljednog dijela i prava na zapise. Tijekom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati izjave bez nazočnosti drugih zainteresiranih osoba, i nije potrebno da se u svakom slučaju tim osobama omogući da se očituju o izjavama drugih zainteresiranih osoba. Važno je znati da o pravima osoba koje nisu došle na ročište, a bile su uredno pozvane, sud će odlučivati prema podacima kojima raspolaže, uzimajući u obzir njihove pisane izjave koje stignu do donošenja odluke, zato je vrlo korisno ako ne možete doći na ostavinsku raspravu da angažirate odvjetnika za ostavinske rasprave kao Vašeg punomoćnika.
Javni bilježnici u svojstvu sudskog povjerenika u ostavinskom postupku mogu na temelju sudske odluke provoditi radnje i donositi odluke propisane Zakonom o nasljeđivanju. Pritom će Sud provođenje ostavinskih rasprava povjeravati javnim bilježnicima prema odredbama Zakona o javnom bilježništvu, a prema službenom području javnog bilježnika. Kad na području određenog suda više javnih bilježnika ima svoja sjedišta, predmeti će im se dodjeljivati u rad ravnomjerno po abecednom redu prezimena javnog bilježnika.
Zakonom o nasljeđivanju propisano je kako za rad javnog bilježnika kao sudskog povjerenika važe isti propisi kao za rad sudova, a važno je znati kako pozive i druge isprave koje sastavlja javni bilježnik kao sudski povjerenik, dostaviti će strankama prema propisima o sudskoj dostavi.
Treba Vam odvjetnik za ostavinske rasprave ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
