Mjenica ili zadužnica kao sredstvo osiguranja plaćanja? Da li je prikladnija mjenica ili zadužnica kao sredstvo osiguranja plaćanja te kakav je njihov oblik i sadržaj saznajte u nastavku ovoga članka.
Mjenica koju regulira Zakon o mjenici (NN 74/94, 92/10) je vrijednosni papir na novčani iznos kojim izdavatelj bezuvjetno obvezuje da će on ili treća osoba po njegovom nalogu imatelju mjenice isplatiti iznos novca naveden u mjenici, odnosno daje njezinu imatelju pravo da taj iznos naplati od osobe koja je u njoj označena kao dužnik.
Mjenicu radi naplate imatelj u određenom roku podnosi glavnom dužniku, odnosno regresnim dužnicima a ukoliko mjenica ne bude isplaćena podnosi redovitu tužbu ili regresnu tužbu u skraćenom postupku. S obzirom na kriterij osobe koja treba isplatiti mjenični iznos mogu se podijeliti na vlastite mjenice (izdavatelj – trasant se obvezuje da će on ili osoba koju odredi indosamentom izvršiti isplatu) i na trasirane mjenice (izdavatelj poziva drugu osobu – trasata da imatelju mjenice – remitetntu izvrši isplatu). Mjenica se prenosi cesijom ili indosamentom. Vrijedi napomenuti da mjenica osim svrhe sredstva osiguranja naplate vjerovnikove tražbine može imati i funkciju sredstva plaćanja kao i sredstva kreditiranja.
Zadužnica je u hrvatski pravni sustav uvedena 1996. godine, ali ne pod tim nazivom, sa svim obilježjima koje podrazumijeva taj institut osiguranja tražbina.
U posljednjih dvadeset godina izvršeno je niz većih ili manjih izmjena odredbi koje reguliraju način izdavanja, svojstva i pravne učinke zadužnice.
Sve do danas evidentna je podnormiranost ovog instituta ovršnog prava, a u praksi su kontinuirano prisutne dvojbe u svezi postupanja sa zadužnicom od njezina nastanka pa sve do ostvarivanja prava iz zadužnice ili prestanka tog prava.
Osnovni cilj rada je prvenstveno ukazati na sve probleme i dvojbe u svezi postupanja sa zadužnicom od njezina izdavanja pa do ostvarivanja prava iz zadužnice, odnosno do prestanka prava temeljem zadužnice, uz istodobni prijedlog rješenja tih dvojbi u pravnoj regulativi i sudskoj praksi.
Te dvojbe odnose se na dospjelost prava iz zadužnice, zastaru tog prava, pravni interes za usporedno pokretanje parnice, vraćanje zadužnice dužniku nakon ispunjenja osigurane tražbine, ima li zadužnica značenje presuđene stvari, mogućnost traženja ovrhe i bez prethodnog obraćanja Financijskoj agenciji, prilaže li se zadužnica u izvorniku ili preslici kod ostvarenja prava temeljem zadužnice kao ovršne isprave i sl.
Osnovna razlika između mjenice i zadužnice je u načinu naplate potraživanja.
Isplata mjenice izvršava se sa računa za redovno poslovanje, ako na tom računu nema dovoljno sredstava onda sa ostalih kunskih i deviznih računa u toj banci. U slučaju da vaše potraživanje niste uspjeli naplatiti u cijelosti, na raspolaganju vam je prisilna naplata.
U načinu naplate se razlikuje mjenica u odnosu na zadužnicu.
Zadužnica se razlikuje od mjenice u tome što ima svojstvo pravomoćnog rješenja o ovrsi, što znači da se ne može pobijati pred sudom. Sa zadužnicom vjerovnik (ovrhovoditelj) može direktno s bankovnog računa dužnika prisilno naplatiti svoju dospjelu tražbinu.
Dakle, mjenica nema prioritet kao zadužnica, te se sa mjenicom potraživanja mogu naplatiti samo sa računa u jednoj banci.
Pravilnik o obliku i sadržaju zadužnice (NN 16/2011 – 300) je donio ministar pravosuđa te se istim propisuje oblik i sadržaj zadužnice, koju u skladu s člankom 125. Ovršnog zakona izdaje dužnik za tražbine u kunama ili u kunama uz valutnu klauzulu ili u stranoj valuti.
Zakon o mjenici (NN 74/94, 92/10) propisuje izdanje i oblik trasirane mjenice.
Trasirana mjenica sadrži:
1) oznaku da je mjenica, napisanu u samom slogu isprave, na jeziku na kome je sastavljena,
2) bezuvjetni uput da se plati određena svota novca,
3) ime onoga koji treba platiti (trasat),
4) označenje dospjelosti,
5) mjesto gdje se plaćanje treba obaviti,
6) ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent),
7) označenje dana i mjesta izdanja mjenice,
8) potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant)
Ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.
Sadržaj i oblik zahtjeva za izravnu naplatu utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom koji donosi u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Uz zahtjev ovrhovoditelj treba priložiti izvornik, otpravak, ovjereni prijepis ili ovjerenu presliku isprave osim zadužnica koje je ovrhovoditelj dužan priložiti u izvorniku te ovjereni prijevod te isprave na hrvatski jezik u slučaju kada je sastavljena na stranom jeziku.
Registar zadužnica i bjanko zadužnica sadrži podatke o osobi koja ih je izdala, vrsti zadužnice, u čiju je korist izdana ako je riječ o zadužnici, je li preuzeto jamstvo za obvezu iz zadužnice ili bjanko zadužnice i tko ga je preuzeo, koji je iznos tražbine za koju je izdana odnosno koji se najviši iznos u nju može upisati te podaci o javnom bilježniku koji je ispravu potvrdio, datumu i poslovnom broju potvrde. Svi navedeni podaci su povjerljivi. Ovršni zakon propisuje da je javni bilježnik koji potvrdi zadužnicu ili bjanko zadužnicu dužan navedene podatke odmah elektroničkim putem priopćiti službi registra.
Treba vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
