Sklopili ste ugovor o najmu stana te Vas zanima koliko ćete morati platiti poreza na najam stana? Ovim člankom saznajte kako se određuje najamnina prema Zakonu o najmu stana te koliko iznosi porez na najam stana prema Zakonu o porezu na dohodak (NN 106/18, 121/19 i 32/20)) i koji je rok za prijavu poreza na najam stana.
Prema Zakonu o najmu stana, stanom se smatra skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.
Najam je ugovor u vezi s pokretnom ili nepokretnom imovinom prema kojemu vlasnik imovine omogućuje drugome pravo posjedovanja, korištenja i uživanja imovine tijekom određenog razdoblja u zamjenu za periodične isplate, obično u obliku najamnine.
Ugovor o najmu stana reguliran je Zakonom o najmu stanova, kojim se uređuju prava i obveze u vezi s najmom i korištenjem stana ili dijela stana. Podredno se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima, koje reguliraju ugovor o najmu.
Na primitke po osnovi najma plaća se porez na dohodak i prirez.
Obračun najamnine vrši se sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, a obveznici poreza na dohodak koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište na području općine/grada koji su propisali obvezu plaćanja prireza, plaćaju i prirez porezu na dohodak.
Zakonom o obveznim odnosima je propisano da se ugovor o najmu stana sklapa se u pisanom obliku te se njime najmodavac obvezuje predati stan za stanovanje najmoprimcu uz za to određenu najamninu.
Ugovorom se uređuju prava i obveze najmodavca i najmoprimca te sadrži odredbe o visini najamnine i načinu plaćanja.
Budući da je za plaćanje poreza na najam stana bitan iznos najamnine, potrebno je objasniti kako najamninu uređuje Zakon o najmu stanova.
Prema Zakonu o najmu stana, najamnina koju za korištenje stanom plaća najmoprimac može biti zaštićena ili slobodno ugovorena.
Zaštićena najamnina je najamnina koja se određuje na temelju uvjeta i mjerila koje utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, primjerice plaćaju je korisnici stanova koji se koriste stanom na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja.
S druge strane, slobodno ugovorenu najamninu plaćaju korisnici stanova za koje Zakonom nije određeno plaćanje zaštićene najamnine.
Slobodno ugovorena najamnina iz ugovora o najmu stana sklopljenog na neodređeno vrijeme ne može se mijenjati prije isteka roka od jedne godine. Nakon toga roka, najmodavac i najmoprimac mogu u pisanom obliku predložiti izmjenu visine najamnine.
Zakon o najmu stana određuje samo obvezu stranaka da sklope ugovor o najmu stana koji ne mora biti ovjeren kod javnog bilježnika, međutim, ne uređuje pitanje iznos poreza na najam stana.
Koliko će iznositi porez na najam stana primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak.
Rok za prijavu poreza na najam stana propisan je Zakonom o porezu na dohodak. Prema Zakonu o porezu na dohodak propisana je obveza najmodavca koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam svoje nekretnine, da u roku od osam dana prijavi iznajmljivanje ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njegovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak te kako bi utvrdila porez na najam stana.
Porez na najam stana plaća se prema rješenju Porezne uprave i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.
Dakle, prijavu dohotka od najma dužni ste podnijeti u roku 8 dana, od početka iznajmljivanja ili davanja u zakup nekretnine, nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu cijenu najamnine i zakupnine, odnosno dohotka od imovine, i to prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu je nekretnina što se daje u najam ili zakup.
Nadležna Porezna uprava visinu poreza na najam stana kao poreza na dohodak od imovine izračunava na temelju iznosa najamnine koji je naveden u ugovoru o najmu stana.
Na ugovorenu iznos visine najamnine Porezna uprava najprije primjenjuje pravilo iz Zakona o porezu na dohodak da se kod dohotka od imovine na temelju najma nekretnine priznaju izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine te se primjenjuje stopa oporezivanja od 12%.
Drugim riječima, porez na najam stana plaća se na svotu najamnine umanjene za 30% izdataka po stopi od 12%.
Na taj iznos poreza obračunava se prirez po stopi grada ili općine na čijem području najmodavac ima prijavljeno prebivalište.
U praksi bi to izgledalo ovako:
Ugovorom o najmu najmodavac i najmoprimac ugovorili su najamninu u iznosu od 1.000,00 kuna.
Porezna uprava zatim taj iznos umanjuje za 30% porezno priznatih izdataka odnosno za 300,00 kn.
Kad se od 1.000,00 kuna oduzme 300,00 kn dolazi se do 700,00 kn odnosno do porezne osnovice.
Na tih 700,00 kn primjenjuje se porezna stopa od 12%.
Tako da ukupan iznos poreza na najam stana iznosi 84,00 kn.
Na taj iznos primjenjuje se prirez.
Primjerice, ako najmodavac ima prebivalište u Zagrebu plaća prirez od 18% iako možda iznajmljuje stan u nekom drugom mjestu gdje nema prireza.
Prirez iznosi 15,12 kuna (18% od 84,00 kune).
U tom slučaju, zbrojem poreza i prireza najmodavac ukupno za najam stana treba platiti 99,12 kn mjesečno.
Kazne za neprijavljivanje podstanara su od 500 do 50.000 kuna, a podaci Ministarstva financija govore da se kontrola prijavljivanja podstanara provodi na temelju evidencije nadležne porezne uprave te prijava građana ili nekih drugih javnih institucija – npr. centara za socijalnu skrb.
Nešto više o porezu za najam stana pročitajte u ovom članku.
Treba Vam odvjetnik za poreze ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
