Suvlasnik ili suvlasnica ste nekretnine te Vas zanima kako se provodi civilna dioba suvlasništva? Zanima Vas kako vam pritom odvjetnik za civilnu diobu suvlasništva može pomoći? U ovom kratkom članku Vam donosimo objašnjenje što je civilna dioba suvlasništva, kada se ona može provesti te kakav je tijek postupka u kojem se provodi civilna dioba suvlasništva.
Definiciju prava vlasništva možemo pronaći u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15, 94/17), a prema kojem je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svojeg nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini sve što ga je volja te da svaku drugu osobu od toga isključi, ako prije navedeno nije protivno tuđim pravima ni ograničenjima predviđenim zakonom. Vlasnik ima pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja nad svojom stvari. Shodno navedenom, pravo vlasništva je pravo koje svojem imatelju daje najširi opseg ovlaštenja gledano u usporedbi s drugim stvarnim pravima.
O suvlasništvu se radi kada više osoba ima stvar u vlasništvu na način da svakoj toj osobi pripada dio prava vlasništva, a koji je računski određen razmjerno prema cijeloj stvari, a dijelovi koji im pripadaju smatraju se njihovim suvlasničkim dijelovima. U sumnji će se smatrati da su svi suvlasnički dijelovi jednaki. Suvlasništvo će biti uspostavljeno i u svim slučajevima kada neku stvar istovremeno stječu u vlasništvo dvije ili više osoba, a zakon u tim okolnostima ne predviđa uspostavu zajedničkog vlasništva.
O zajedničkom vlasništvu na stvari radi se kad na podijeljenoj stvari postoji vlasništvo dvije ili više osoba (zajedničara) koje sve u njemu imaju udjela, ali veličina njihovih udjela nije određena, usprkos činjenici što je odrediva. Stvar može biti u zajedničkom vlasništvu samo na temelju zakona (npr. pričuva, zajednička imovina ortaka, nasljednička zajednica).
Diobom stvari koja je predmet zajedničkog vlasništva, ta stvar postaje suvlasništvo suvlasnika koji su do tada bili zajedničari. Dakle, zajedničko vlasništvo postaje suvlasništvo gdje su suvlasnički dijelovi određeni omjerom u odnosu prema cjelokupnom vlasništvu. U sumnji sudjeluju li osobe u zajedničkom vlasništvu ili suvlasništvu neke stvari, smatrati će se da se radi o suvlasništvu.
Kad je određena stvar u suvlasništvu, tada se smatra da je pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove, koji se nazivaju idealni dio stvari, a kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova. Idealni dio stvari je neodvojiv od suvlasničkog dijela koji ga kao takvog određuje. Svaki suvlasnik je vlasnik idealnog dijela stvari koji mu pripada i glede njega ima sva vlasnička prava.
Pravo svakog suvlasnika je da traži provedbu diobe suvlasništva, ako je ista moguća i dopuštena, te mu to pravo ne zastarijeva. Suvlasnik može zahtijevati diobu u bilo koje doba, osim u slučajevima kada bi to bilo na štetu ostalih, no čak može i tada ako se s obzirom na sve okolnosti slučaja ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike ubrzo tako promijeniti da dioba ne bi bila na štetu ostalih suvlasnika.
Odreknuće od prava na diobu suvlasništva koje je učinjeno unaprijed nije valjano, ali suvlasnik može valjano ugovoriti ograničenja toga prava (neće vezati nasljednike ako se ne upiše u odgovarajući javni upisnik). Dioba suvlasništva može se zahtijevati u cijelosti, tj. prema svim suvlasnicima ili djelomično, odnosno prema jednom ili samo nekoliko suvlasnika.
Kad se dioba suvlasništva provodi sudskim putem, sud se prvenstveno vodi strogim zakonskim odredbama, a tek onda valjanim sporazumom stranaka. Sud će u pravilu dijeliti fizički djeljive pokretnine, a geometrijskom diobom nekretnine. Kad se provodi geometrijska dioba nekretnine sud može osnovati služnosti i stvarne terete na ostalim njezinim dijelovima. Ako dioba stvari nije moguća bez da se umanji vrijednost stvari, sud će donijeti odluku da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a iznos dobiven prodajom će se podijeliti razmjerno veličini suvlasničkih dijelova, a sve u postupku koji se naziva civilna dioba suvlasništva.
Međutim, dioba suvlasništva moguća je i isplatom, a svaki suvlasnik imati će pravo na nju kada je to određeno zakonom ili pravnim poslom, odnosno ako učini vjerojatnim da postoji osobito važan razlog. U tom slučaju sud će odrediti da toj osobi pripadne stvar, a ona će morati ostalim suvlasnicima isplatiti vrijednost njezinih dijelova.
Fizička dioba, odnosno dioba suvlasništva na nekoliko stvari, provodi se tako da sud određuje da svakom suvlasniku pripadne određena stvar ili skupina stvari, a sve razmjerno veličini suvlasničkih dijelova. Valja napomenuti, kako se mora raditi o nekretnini koja se može geometrijski podijeliti ili djeljivoj pokretnini.
Dioba suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva provodi se kada suvlasnici donesu odluku da će umjesto diobe nekretnine suvlasništvo ograničiti tako da će s određenim idealnim djelom povezati vlasništvo posebnog djela nekretnine u suvlasništvu, odnosno uspostaviti etažno vlasništvo nekretnine.
Kao što je navedeno u prethodnom odlomku ovog članka ako se dioba stvari ne može provesti bez da se umanji vrijednost stvari odnosno geometrijski, sud će donijeti odluku da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a iznos dobiven prodajom će se podijeliti razmjerno veličini suvlasničkih dijelova, a sve u postupku koji se naziva civilna dioba suvlasništva. Navedeno je potvrđeno i u sudskoj praksi presudom Županijskog Suda u Rijeci, poslovni broj: Gž-1404/2020-2;
„Pravilno protustranka navodi u žalbi da je civilno razvrgnuće iz čl. 50. st. 4. ZV moguće odrediti samo ako nije moguće razvrgnuti suvlasničku zajednicu nekretnina na način kako je to propisano čl. 50. st. 2. ZV, odnosno geometrijski. Stoga u daljnjem tijeku postupka valja utvrditi da li je moguće razvrgnuti suvlasničku zajednicu nekretnina u smislu odredbe čl. 50. st. 2. ZV, a ukoliko to nije moguće prema suvlasničkim udjelima stranaka tada sud može suvlasničku zajednicu nekretnina razvrgnuti civilnom diobom.“
Nakon što sudski vještak dostavi sudu negativan nalaz i mišljenje o mogućnosti geometrijske diobe, sud će donijeti odluku da se izvrši civilna dioba nekretnine. Potom će vještak napraviti procjenu vrijednosti predmetne nekretnine, a koja će biti osnova za određivanje početne cijene u budućem postupku javne dražbe. Nekretnina nad kojom se vrši razvrgnuće suvlasništva prodati će se na usmenoj i javnoj dražbi prema pravilima Ovršnog zakona.
Novčani iznos ispod kojeg se nekretnina ne može prodati na prvom ročištu za javnu dražbu iznosi dvije trećine njezine ukupne vrijednosti, a ako ne bude prodana po tim uvjetima, na drugom ročištu za javnu dražbu ne može se prodati ispod jedne trećine njezine vrijednosti. Ako ni nakon održavanja druge javne dražbe za prodaju nekretnine, nekretnina ne bude prodana tada će sud donijeti rješenje o obustavi postupka, no takvo rješenje ne sprječava suvlasnike da ponovno podnesu prijedlog za razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom.
U slučaju da se nekretnina proda prema prije navedenim uvjetima tada sud donosi rješenje o dosudi nekretnine kupcu i određuje rok u kojemu mora isplatiti kupoprodajnu cijenu. Nakon što kupac uplati iznos i on se podijeli među suvlasnicima, sud će donijeti rješenje na temelju kojeg će se novi vlasnik upisati u zemljišnu knjigu.
Troškove civilne diobe snose svi suvlasnici razmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijelova. Međutim, sporazumom svih suvlasnika može se ugovoriti drugačije. Kako je postupak razvrgnuća suvlasništva civilnom diobom izvanparnični postupak, Zakon o sudskim pristojbama propisuje potrebu plaćanja sudskih pristojbi i u takvoj vrsti postupka. Trošak pristojbe je dužna platiti ona stranka na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju zakonom propisane radnje, a visina pristojbe koju treba platiti, odrediti će se prema vrijednosti predmeta spora.
Obveza snošenja prije navedenih troškova vrijedi i u ovršnom postupku koji ćete morati provesti nakon izvanparničnog postupka, odnosno nakon što sud donese rješenje o diobi suvlasničke zajednice civilnom diobom, odnosno prodajom nekretnine. U slučaju da ste Vi osoba koja pokreće predmetni ovršni postupak morati ćete predujmiti i sudske troškove kao troškove vještaka u istome, izlazak na lice mjesta suda, a vještaku procjenitelju za utvrđivanje vrijednost nekretnine koja će se unovčiti. Civilna dioba u praksi može biti nepovoljna za suvlasnike, jer se na javnoj dražbi obično postigne cijena manja od tržišne vrijednosti nekretnine koja se prodaje.
Diobom suvlasništva suvlasnik prestaje biti suvlasnikom određene stvari, a umjesto toga stječe u vlasništvo određenu količinu novaca ili stvar. Međutim, stvarnopravni učinci prestanka suvlasništva i stjecanja prava vlasništva neće nastupiti sporazumom o razvrgnuću, odnosno u trenutku pravomoćnosti sudske odluke, nego tek predajom pokretne stvari u samostalan posjed stjecatelju, odnosno kad stjecatelj upiše svoje pravo vlasništva nekretnine u zemljišne knjige.
Odvjetnik za diobu suvlasništva, kao stručnjak u poznavanju prava, može vam pomoći prilikom postupka u kojem se provodi civilna dioba suvlasništva. Angažman odvjetnika omogućiti će znatno brže provođenje postupka civilne diobe suvlasničke zajednice. Također, ako dioba nije moguća sporazumno, odvjetnik za diobu suvlasništva može za Vas podnijeti zahtjev za diobu suvlasničke zajednice sudu i zastupati Vas tijekom sudskog postupka gdje će na najbolji i najbrži način zaštititi Vaša prava i interese.
Ako Vam treba odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
