Zakonom o hrvatskom državljanstvu (NN 53/91, 70/91, 28/92, 130/11, 110/15, 102/19) uređuje se hrvatsko državljanstvo, pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak. S obzirom da su dana 01.01.2020. godine na snagu stupile izmjene i dopune navedenog Zakona, a kojima se preciznije propisuju načini stjecanja hrvatskog državljanstva, ovim člankom potrebno je objasniti na koji način stranac može steći hrvatsko državljanstvo te na koji način isto može prestati hrvatskom državljaninu.
Prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu, hrvatsko se državljanstvo stječe podrijetlom, rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske, prirođenjem i po međunarodnim ugovorima.
U pravilu, najčešće se hrvatsko državljanstvo stječe rođenjem a prestaje smrću, a iznimno ga prirođenjem može steći stranac ako podnese zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva uz ispunjenje uvjeta za stjecanje propisanih u Zakonu.
U nastavku ovoga članka objasniti ćemo Vam navedene načine stjecanja hrvatskog državljanstva.
Sukladno Zakonu, podrijetlom će hrvatsko državljanstvo steći dijete:
– čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani,
– čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj,
– stranog državljanstva ili bez državljanstva kojeg su prema odredbama posebnog zakona posvojili hrvatski državljani.
Nadalje, stjecanje hrvatskog državljanstva rođenjem na području Republike Hrvatske prihvaćeno je samo ako je dijete rođeno ili nađeno na području Republike Hrvatske, a oba roditelja su mu nepoznata ili su nepoznata državljanstva ili bez državljanstva. Međutim, ako se do navršene 14. godine djetetova života utvrdi da su mu oba roditelja strani državljani, djetetu će prestati hrvatsko državljanstvo.
Uz navedeno, izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu iz 2020. godine uvode mogućnost da podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo osoba rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja bio hrvatski državljanin, ako do navršene 21. godine života bude prijavljena u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili u matičnom uredu u Republici Hrvatskoj radi upisa u evidenciju kao hrvatski državljanin, odnosno pod istim uvjetima navedeno je dopušteno i osobi starijoj od 21. godine ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a Ministarstvo unutarnjih poslova prethodno utvrdi da ne postoje zapreke iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, a koje ćemo navesti u nastavku ovoga članka.
Valja napomenuti da u navedenom slučaju, osoba rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, a ne udovoljava navedenim uvjetima, stječe hrvatsko državljanstvo ako bi ostala bez državljanstva.
Stranac kao osoba koja nema hrvatsko državljanstvo može stječi isto ako podnese zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo i ako ispuni uvjete za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem propisane Zakonom o hrvatskom državljanstvu. Ti su uvjeti propisani člankom 8. Zakona te su sljedeći:
(1) da je navršio 18 godina života,
(2) da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo,
(3) da živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku,
(4) da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje,
(5) da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.
Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja utvrđuje se provjerom poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, kulture i društvenog uređenja, osim za osobe starije od 60 godina.
Važno je napomenuti da ako strana država ne dopušta otpust ili za otpust postavlja pretpostavke kojima se ne može udovoljiti, dovoljna je izjava osobe koja je podnijela zahtjev da se pod pretpostavkom stjecanja hrvatskog državljanstva odriče stranog državljanstva.
Osim mogućnosti stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem po osnovi boravka u Hrvatskoj, Zakon dalje navodi da je isto stancu moguće steći po sljedećim osnovama:
– braka ili životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom,
– iseljenja
– postojanja interesa za Republiku Hrvatsku
– pripadnosti hrvatskom narodu
– ponovnog primitka u hrvatsko državljanstvo.
Kao mogućnost stjecanja hrvatskog državljanstva po osnovi braka Zakon navodi da je omogućeno strancu koji je u braku s hrvatskim državljaninom i kojem je odobren stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske, da može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona.
Kao jedna od najvećih novina Zakona je da je isti liberalizirao postupak stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem za iseljenike (osoba koja je iselila iz RH prije 8. listopada 1991. godine s namjerom da u inozemstvu stalno živi), njihove potomke i njihove bračne drugove.
Oni će moći steći hrvatsko državljanstvo iako ne ispunjavaju potrebne zakonske pretpostavke, iz članka 8. stavka 1. točaka 2. – 4. ovoga Zakona, odnosno dovoljno je da punoljetan i da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje jer se na taj način želi privući hrvatske iseljenike na povrat u domovinu.
Uz iseljenika, izmjenama i dopunama Zakona omogućeno je da stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, prirođenjem stekne hrvatsko državljanstvo iako ne ispunjavaju potrebne zakonske pretpostavke iz članka 8. stavka 1. točaka 1. -4. ovoga zakona, odnosno dovoljno je da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje jer se na taj način želi privući hrvatske iseljenike na povrat u domovinu.
Navedeno se odnosi i na bračnog druga osobe čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, ako godinu dana živi u Republici Hrvatskoj s odobrenim boravkom.
Važno je napomenuti da na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova, nadležno ministarstvo odnosno središnji državni ured daje obrazloženo mišljenje iz kojeg nedvojbeno proizlazi postojanje interesa Republike Hrvatske za primitak u hrvatsko državljanstvo.
Zakon navodi da pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo ako poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, ako je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.
Pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.
Iznimno, dokaze o pripadnosti hrvatskom narodu ne mora priložiti osoba za čije je roditelje nesporno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.
Osim punoljetnih osoba, Zakon u članku 13. navodi da prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo maloljetno dijete:
– ako oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem, ili
– ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, a dijete živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren stalni boravak, ili
– ako jedan od roditelja stječe državljanstvo prirođenjem po osnovi iseljenja ili po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu ili
– ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu.
Sukladno članku 17. Zakona, hrvatsko državljanstvo prestaje na sljedeće načine:
– otpustom,
– odricanjem,
– po međunarodnim ugovorima.
Otpust iz hrvatskog državljanstva može se dati osobi koja je podnijela zahtjev za otpust i koja udovoljava sljedećim pretpostavkama:
(1) da je navršila 18 godina života,
(2) da nema smetnji glede vojne obveze,
(3) da je podmirila dužne poreze, takse i druge javne dadžbine te obveze prema pravnim i fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, za koje postoji izvršni naslov,
(4) da je pravno uredila imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju živjeti u Republici Hrvatskoj,
(5) da ima strano državljanstvo ili da je dokazala da će biti primljena u strano državljanstvo.
Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni po službenoj dužnosti ili ako je u Republici Hrvatskoj osuđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži.
Važno je napomenuti da će se rješenje o otpustu iz hrvatskog državljanstva ukinuti na zahtjev osobe koja je dobila otpust ako ona u roku od tri godine nije stekla strano državljanstvo, a o tome je u roku od naredne tri godine obavijestila diplomatsku misiju ili konzularni ured Republike Hrvatske u inozemstvu ili neposredno tijelo nadležno za donošenje rješenja o otpustu.
Osim punoljetnoj osobi Zakon dalje navodi da djetetu do navršene 18. godine života prestaje otpustom hrvatsko državljanstvo:
– na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom, ili
– ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na način iz točke 1. ovoga stavka jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin, ili
– ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na način iz točke 1. ovoga stavka jednom od roditelja, a drugi roditelj koji je hrvatski državljanin da pisanu suglasnost za otpust djeteta iz hrvatskog državljanstva.
Važno je napomenuti da će se dijete do navršene 18. godine života, posvojeno od stranih državljana, otpustiti iz hrvatskog državljanstva na zahtjev posvojitelja.
Odreći hrvatskog državljanstva može se punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo. Osoba koja se kao punoljetna odrekla hrvatskog državljanstva ne može ponovno steći hrvatsko državljanstvo.
Osim punoljetnoj osobi, Zakon dalje navodi da djetetu do navršene 18. godine života prestaje odricanjem hrvatsko državljanstvo:
– na zahtjev roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo odricanjem; ili
– ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin.
Važno je napomenuti da će djetetu do navršene 18. godine života, posvojenom od stranih državljana, prestati hrvatsko državljanstvo odricanjem na zahtjev posvojitelja.
Za razliku od punoljetne osobe, Zakon ističe da osoba kojoj je kao maloljetnoj prestalo hrvatsko državljanstvo prema članku otpustom ili odricanjem stječe ponovno hrvatsko državljanstvo ako najmanje jednu godinu neprekidno boravi na teritoriju Republike Hrvatske i ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom.
Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem, te za prestanak hrvatskog državljanstva i za utvrđivanje istog podnosi se osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, prema mjestu odobrenog privremenog odnosno stalnog boravka. Iznimno, ako se radi o osobi s invaliditetom, navedeni zahtjev može se podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika. Važno je napomenuti da se taj zahtjev može podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
S druge strane, osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle podrijetlom ili rođenjem na području Republike Hrvatske u evidenciju o državljanstvu upisuju se prilikom upisa u maticu rođenih.
Zakon navodi da osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle podrijetlom smatraju se hrvatskim državljanima od trenutka rođenja.
S druge strane, prirođenjem se hrvatsko državljanstvo stječe danom uručenja rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo, dok se na temelju dane izjave stječe danom davanja izjave.
Zakon ističe da otpustom hrvatsko državljanstvo prestaje danom uručenja rješenja o otpustu iz hrvatskog državljanstva, dok odricanjem hrvatsko državljanstvo prestaje danom davanja izjave o odricanju hrvatskog državljanstva.
Treba Vam pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
