Prema članku 2. Zakona o javnom bilježništvu (NN 120/16), javni bilježnici sastavljaju i izdaju javne isprave o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava, ovjeravanju privatne isprave, primaju na čuvanje isprave, novac i predmete od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima te obavljaju druge poslove propisane zakonom. Ovaj članak se bavi temom javni bilježnik cijena ovjere ugovora.
Kako se najveći dio posla javnih bilježnika svodi na ovjeravanje ugovora, ovim je člankom potrebno objasniti pojam ovjere ugovora te njegove cijene i razliku od solemnizacije ugovora.
Za početak je potrebno razjasniti da iako se u praksi često naglašava da javni bilježnici ovjeravaju ugovore, pravna terminologija navodi da se zapravo radi o javnobilježničkoj ovjeri potpisa na ugovoru.
Primjerice, kod sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine potrebno je da prodavatelj svoj potpis na kupoprodajnom ugovoru ovjeri u više primjeraka kod javnog bilježnika, dok kupac svoj potpis nije obvezan ovjeriti. Postupak ovjere potpisa uređuju Zakon o javnog bilježništvu i Zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa. Prema članku 77. Zakona o javnom bilježništvu, kod ovjere potpisa, javni bilježnik samo potvrđuje da je stranka u njegovoj nazočnosti svojeručno potpisala ispravu ili stavila svoj rukoznak na njega, odnosno da je potpis ili rukoznak, koji je već na pismenu, pred javnim bilježnikom priznala kao svoj.
Dakle, kod ugovora o kupoprodaji nekretnine, javni bilježnik ovjerava samo potpis prodavatelja na ugovoru, on ne ulazi u sadržaj ugovora, već samo potvrđuje da ste upravo prodavatelj ta osoba koja je potpisala navedeni ugovor.
Međutim, da bi javni bilježnik ovjerio potpis osobe koja to zahtijeva, odnosno u navedenom slučaju prodavatelja, potrebno je da prethodno utvrdi njegov identitet pomoću osobne iskaznice ili putovnice. Ako to nije moguće, njihovu istovjetnost mora posvjedočiti koji drugi javni bilježnik ili dva svjedoka istovjetnosti.
Dakle, ovjerom potpisa javni bilježnik ne ispituje sadržajnu valjanost ugovora, odnosno jesu li sudionici ovlašteni na dotični pravni posao. Ukoliko bi stranka ugovora to zahtijevala, javni bilježnik bi proveo postupak solemnizacije, odnosno potvrđivanja ugovora kao privatne isprave koji bi tada dobio snagu javnobilježničkog akta kao ovršne isprave.
Zakon o javnobilježničkim pristojbama propisuje cijenu ovjere ugovora, odnosno cijenu ovjere potpisa na ugovoru.
Ovjera jednog potpisa iznosi oko četrdesetak kuna, točnije 47,50 kuna.
Ukoliko želite više ovjerenih primjeraka isprave na kojoj se ovjerava potpis, dobiti ćete jedan izvornik, a ostalo će biti ovjerene preslike. Svaka daljnja ovjerena preslika nakon ovjere potpisa iznosi oko dvadesetak kuna.
Prema Zakonu o javnom bilježništvu, solemnizacija je postupak potvrđivanja, odnosno ovjeravanja privatnih isprava kod javnog bilježnika tijekom kojeg on provjerava je li pravni posao koji ta isprava sadržava sklopljen u propisanoj formi te objašnjava sudionicima smisao, posljedice i sve pravne učinke te isprave, odnosno pravnog posla sadržanog u toj ispravi.
Na taj način javni bilježnik mora, ako je to moguće, ispitati jesu li stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje i sklapanje ugovora, odnosno mora se uvjeriti o njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji.
Primjerice, u praksi se najčešće solemniziraju ugovori o kreditu te ugovori o darovanju bez prave predaje stvari. Potvrđivanjem odnosno ovjeravanjem privatnih isprava kod javnog bilježnika daje im se značaj javnih isprava te imaju snagu javnobilježničkog akta. Takav javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njoj utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha.
Cijena solemnizacije isto je kao i cijena ovjere potpisa propisana Zakonom o javnobilježničkim tarifama, iako je cijena veća jer je solemnizacija složeniji postupak od ovjere potpisa.
Cijena solemnizacije ovisi o tome o kakvoj se ispravi radi i kolika je vrijednosti predmetnoga akta. Primjerice, ako se radi o ugovoru o kreditu na iznos od 760.000,00 kuna, plaća se javnobilježnička pristojba za solemnizaciju u iznosu od 400,00 kuna.
Treba Vam pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
