Poljoprivrednim zemljištem, u smislu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18), smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Vlasnici poljoprivrednih zemljišta mogu biti fizičke i pravne osobe, ali i Republika Hrvatska koje njime mogu raspolagati. Jedan od načina raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države uz zakup, zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno korištenje, zamjenu, davanje na korištenje izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja i osnivanje prava služnosti, podrazumijeva i njegovu prodaju. Kako je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a bez istog je nemoguće ostvariti kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju, ovim je člankom potrebno objasniti kako prodati poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske.
Sukladno članku 59. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se prodati na temelju javnog natječaja osim sljedećeg:
– ribnjaka,
– zajedničkih pašnjaka,
– komasiranih, arondiranih površina poljoprivrednog zemljišta,
– poljoprivrednog zemljišta koje graniči s građevinskim područjima,
Osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište može se iznimno prodati na temelju javnog natječaja za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države površine do 1 ha za kontinentalno područje i površine do 0,2 ha za priobalno područje, ukoliko se nalaze izvan proizvodno-tehnoloških cjelina koje su u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Ostale katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države površine do 10 ha za kontinentalno područje i površine do 1 ha za priobalno područje mogu se prodati javnim natječajem.
Početna vrijednost poljoprivrednog zemljišta za javni natječaj utvrđuje se na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.
Jedan kupac može na području Republike Hrvatske kupiti poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i to maksimalno do 50 ha za kontinentalno područje i do 5 ha za priobalno područje. U tu maksimalnu površinu uračunavaju se sve površine državnoga poljoprivrednog zemljišta koje je pojedina fizička ili pravna osoba kupila po natječajima.
Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva odnosno Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva.
Ministar Pravilnikom propisuje dokumentaciju, rokove i postupak za provođenje javnog natječaja za prodaju.
Sudionik javnog natječaja za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta mogu biti sve fizičke ili pravne osobe pod uvjetima propisanim Zakonom.
Iznimno, sudionik ne može biti fizička ili pravna osoba koja je poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dodijeljeno u zakup dala u podzakup ili je njime na drugi način neovlašteno pravno raspolagala.
Sastavni dio ponude je Gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za prodaju. Program sadržava: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrstu poljoprivredne proizvodnje kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet prodaje, lokalitet zemljišta, podatke o planiranim investicijama, posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji.
Zakon u članku 63. navodi da odluku o izboru najpovoljnije ponude na javnom natječaju za prodaju donosi općinsko ili gradsko vijeće na čijem se području nalazi zemljište. Odluku donosi na prijedlog Povjerenstava za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države te uz prethodno mišljenje županije i suglasnosti Ministarstva. Odnosno odluku donosi Gradska skupština Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva.
Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude na javnom natječaju za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, općinski načelnik odnosno gradonačelnik u ime Republike Hrvatske i podnositelj ponude sklapaju ugovor o prodaji u pisanom obliku.
Važno je napomenuti da se nacrti ugovora o prodaji moraju prije potpisivanja dostaviti na prethodno mišljenje o pravnoj valjanosti županijskom državnom odvjetništvu na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi. Županijsko državno odvjetništvo dužno je svoje mišljenje o pravnoj valjanosti dati u roku od 30 dana od dana zaprimanja nacrta, a ako izda negativno mišljenje, ugovor o prodaji ne može se sklopiti.
Ugovor o prodaji obvezno mora sadržavati odredbe kojima se određuje:
– predmet prodaje,
– visina, rok i način plaćanja kupoprodajne cijene,
– razlozi za raskid ugovora.
Kupoprodajna cijena za prodaju poljoprivrednog zemljišta plaća se jednokratno u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora.
Na osnovi sklopljenog ugovora o prodaji, kupca uvodi u posjed Povjerenstvo za uvođenje u posjed u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora. Povjerenstvo čine tri člana i to pravne, geodetske i agronomske struke, koje imenuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.
O uvođenju u posjed sastavlja se zapisnik.
Međutim, ako uvođenje u posjed nije moguće jer dosadašnji posjednik odbija izaći iz posjeda ili odbija predati posjed, Povjerenstvo za uvođenje u posjed je dužno isto proslijediti, s prijedlogom naplate cijene i predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta, nadležnom državnom odvjetništvu na postupanje.
Važno je napomenuti da se kupljeno poljoprivredno zemljište ne može otuđiti u roku od deset godina od dana sklapanja ugovora o prodaji.
Nakon isteka tog roka, Republika Hrvatska ima pravo prvokupa prodanog poljoprivrednog zemljišta po tržišnoj cijeni. Ako Ministarstvo ne prihvati ponudu i ne iskoristi pravo prvokupa, ponuditelj ne može predmetno zemljište prodati po cijeni koja je niža od one ponuđene Ministarstvu.
Navedena zabrana otuđenja i pravo prvokupa upisuje se u zemljišne knjige istodobno s upisom prava vlasništva kupca.
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
