Što je ovrha i kako se pokreće? Temeljem čega možete pokrenuti ovršni postupak? Kako Vam u svemu tome mogu pomoći odvjetnici za ovrhe i zašto je za postupak ovrhe uvijek najbolje angažirati upravno njih, saznajte u ovom kratkom članku.
Prema Ovršnom zakonu ovrha je postupak prisilne naplate koji pokreće ovrhovoditelj prijedlogom na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, a provode ju sudovi i javni bilježnici. Kada se radi o izravnoj naplati na temelju ovršne isprave na novčanoj tražbini ovršenika, npr. ukoliko je vaša tražbina osigurana bjanko zadužnicom, ovrhovoditelj može prijedlog za ovrhu podnijeti i Financijskoj agenciji putem zahtjeva za izravnu naplatu.
Ovršne isprave jesu:
– ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba
– ovršna nagodba iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku, odnosno nagodba sklopljena s državnim odvjetništvom Republike Hrvatske u povodu zahtjeva za mirno rješenje spora protiv Republike Hrvatske
– ovršna odluka arbitražnog suda
– ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze
– ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava
– nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje postupak mirenja
– te druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.
Vjerodostojne isprave jesu:
– račun
– mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine
– javna isprava
– izvadak iz poslovnih knjiga
po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.
Ovrha se može provesti na stvarima i pravima na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine, a to uključuje imovinu ovšenika koja može biti novac, nekretnine, pokretnine, vrijednosni papiri, udjeli u trgovačkom društvu ili neko njegovo neimovinko pravo, primjerice ovrha na žigu kao pravu intelektualnog vlasništva.
Prijedlog za ovrhu je prijedlog koji sudu ili javnom bilježniku podnosi ovrhovoditelj i koji mora sadržavati zahtjev za ovrhu, ispravu na kojoj se temelji potraživanje, točnu naznaku ovrhovoditelja i ovršenika, potraživanja koje se želi ostvariti, te predmet i sredstvo ovrhe. Prijedlog za ovrhu se podnosi javnom bilježniku ako se ovršni prijedlog temelji na vjerodostojnoj ispravi.
Nakon što javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu i utvrdi da prijedlog uredan i dopušten, odnosno da sadrži sve zakonom propisane dijelove i privitke, sukladno odredbi članka 281. Ovršnoga zakona, poslati će ovršeniku prijedlog za ovrhu zajedno s obaviješću da može u roku od petnaest dana od dana primitka obavijesti ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju. Obavijest javnog bilježnika sadrži:
– upozorenje ovršeniku da će protiv njega biti izdano rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku ne izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu
– uputu da protiv rješenja o ovsi može izjaviti prigovor u skladu s zakonom
– uputu da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem.
Kada ovrhovoditelj u roku od petnaest dan od dana otpreme obavijesti ovršeniku ne povuče prijedlog za ovrhu, odnosno o tome ne obavijesti javnog bilježnika koji je obavijest poslao, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi i dostaviti ga strankama.
Javnom bilježniku koji je izdao rješenje o ovrsi, ovršenik može podnijeti prigovor na rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Prigovor mora biti pravodoban, dopušten i obrazložen. Kada javni bilježnik zaprimi prigovor na rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, proslijediti će ga nadležnome sudu koji će provesti daljnji postupak u povodu prigovora.
Nadležni općinski ili trgovački sud kojem je prijedlog za ovrhu podnesen po primitku istoga najprije utvrđuje da li je prijedlog za ovrhu dopušten te sadrži li sve zakonom propisane dijelove. Kada je prijedlog za ovrhu podoban za odlučivanje sud će donijeti rješenje o ovrsi, a ako nije sud će ga odbaciti. Protiv rješenja o ovrsi koje je izdao sud ovršenik može podnijeti žalbu. U sastavu žalbe, ukoliko se nađete u ulozi ovršenika svakako Vam mogu pomoći odvjetnici za ovrhe koji poznaju zakonske odredbe te će učiniti sve da za vas sastave argumentiranu žalbu.
Nakon što je proveden značajniji dio ovršnog postupka, odnosno kada je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno i ovršno, kako bi se tražbina namirila potrebno je samo podnijeti zahtjev za naplatu ili zahtjev za izravnu naplatu FINI i pokrenuti postupak ovrhe na novčanim sredstvima.
Za ovrhu na novčanim sredstvima putem FINE podnositelj, odnosno ovrhovoditelj treba FINI dostaviti osnovu za plaćanje, ispunjen i potpisan odgovarajući Zahtjev na propisanom obrascu i dokaz o uplaćenom predujmu naknade za provedbu ovrhe. Pod osnovom za plaćanje podrazumijeva se pravomoćno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik ili rješenje o ovsi suda, kako je spomenuto ranije.
Nadalje, sam zahtjev se podnosi u obliku propisanog obrasca u izvorniku kojeg možete pronaći na web stranicama FINE. Postoji Zahtjev za izravnu naplatu i Zahtjev za naplatu, a podnositelj ih bira ovisno o tome o kakvoj se osnovi za plaćanje radi. Zahtjev za naplatu podnosi se kada je osnova za plaćanje pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a zahtjev za izravnu naplati kada se radi o ovršnoj odluci suda, ovršnoj nagodbi, ovršnoj odluci upravnog tijela, bjanko zadužnici itd.
Nadalje, uz osnovu i Zahtjev ovrhovoditelj je dužan uplatiti predujam naknade za provedbu ovrhe i dostaviti dokaz o uplaćenom predujmu. Predujam naknade za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima plaća vjerovnik odnosno ovrhovoditelj, a iznos ovisi o vrijednosti predmeta spora koji proporcionalno raste ovisno o vrijednosti predmeta spora. Detaljne iznose možete pronaći ovdje na web stranicama Financijske agencije.
Pokretanjem postupka ovrhe pred javnim bilježnikom, odnosno podnošenjem prijedloga za ovrhu nastaju dodatni troškovi koji se tiču provođenja postupka prisilne naplate. Kod javnog bilježnika nastaju troškovi donošenja rješenja o ovrsi, a uključuju javnobilježničku nagradu na rješenje o ovrsi zajedno s porezom na dodanu vrijednost te troškovi dostave rješenja. Javnobilježnička nagrada za donošenje rješenja o ovrsi određuje se Pravilnikom o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku i to prema visini postavljenog zahtjeva. Nadalje, javnom bilježniku se plaća i trošak izdavanja potvrde o ovršnosti rješenja o ovrsi koje time postaje podobno za prisilnu naplatu novčanih sredstava na FINI.
Osim javnobilježničkih troškova, u slučaju da vas zastupaju odvjetnici za ovrhe, u postupku nastaju i odvjetnički troškovi sastava prijedloga za ovrhu, uvida u sudski registar ukoliko se radi o pravnoj osobi, te ostali troškovi.
Prema Zakonu o obveznim odnosima, članku 233., sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare.
Dakle, nakon isteka roka od 10 godina od pravomoćnosti ovršne isprave, nastupa apsolutna zastara ovrhe za tražbine utvrđene pravomoćnim rješenjem o ovrsi na temelju ovršne i vjerodostojne isprave te se nakon tog perioda ne može tražiti naplata na temelju rješenja o ovrsi. U tome slučaju, ukoliko podnositelj podnese zahtjev za naplatu, ovršenik je obvezan istaknuti prigovor zastare, u čemu Vam također mogu pomoći odvjetnici za ovrhe.
U slučaju da imate nepodmirenu tražbinu koju želite naplatiti ili ste se našli u ulozi ovršenika i treba Vam odvjetnik za ovrhe, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
