Doživjeli ste ozljedu tijekom obavljanja svog posla na svome radnome mjestu; ili vam se isto dogodilo na putu od kuće do posla? Bilo da ste se ozlijedili na radnome mjestu ili ste ozljedu zadobili prilikom putovanja na posao ili s posla, naknadu štete možete potraživati od svog poslodavca. U ovom kratkom članku saznate što se smatra ozljedom na radu, kada se ozljeda na putu do posla i s posla smatra ozljedom radu, kako se pokreće postupak utvrđivanja i priznanja ozljede na radu te sve ostalo u čemu Vam mogu pomoći odvjetnici za ozljede na radu.
Kada radnik pretrpi ozljedu na radu ili u svezi s radom, Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) je propisano da je poslodavac dužan radniku nadoknaditi štetu zbog ozljede na radu ili u svezi s radom prema općim propisima obveznog prava. Nadalje, to znači da poslodavac odgovara za ozljedu na radu po objektivnoj odgovornosti, odnosno bez obzira na krivnju. Sama činjenica da je ozljeda nastala na radu ili u svezi s radom je dovoljna da poslodavac snosi odgovornost za štetu nastalu zbog ozljede. Odgovornost poslodavca uvijek postoji osim ako postoje pretpostavke za isključenje ili umanjenje poslodavčeve odgovornosti. A to su slučajevi ako je šteta nastala zbog više sile, namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili radnjom treće osobe.
Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju ozljedom na radu smatra se:
1) ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma
2) bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada
3) ozljeda koju osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran.
S druge strane, prema članku 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ozljedom na radu ne smatra se ozljeda odnosno bolest do koje je došlo zbog skrivljenog, nesavjesno ili neodgovornog ponašanja radnika na radnom mjestu ili na putu od stana do mjesta rada i obrnuto, primjerice tučnjava na radnom mjestu ili obavljanje poslova u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem opojnih sredstava.
Šteta koja je nastala radniku može biti u vidu tjelesne ozljede na radu koju je pretrpio radnik ili se može raditi o povredi prava radnika. Kako vam mogu pomoći odvjetnici za ozljede na radu? Odvjetnici za ozljede na radu mogu za vas sačiniti odštetni zahtjev i uputiti ga poslodavcu te Vas zastupati tijekom čitavog postupka potraživanja štete. Odvjetnici za ozljede na radu mogu Vam kao stručne osobe koje poznaju zakonske odredbe i postupovne propise pomoći pri potraživanju vaše naknade za štetom koja vam je nastala na radu ili u svezi s radom. Pritom će odvjetnici za ozljede na radu paziti na to da dobijete zadovoljštinu za svaku nastalu Vam štetu.
Odštetni je zahtjev, zahtjev kojim radnik potražuje naknadu štete, koja je u tom slučaju precizirana, zbog ozljede na radu prema osobi koja je odgovorna za ozljedu na radu – poslodavac. Naknada štete se može potraživati za: pretrpljene fizičke bolove, pretrpljeni strah, pretrpljene duševne bolove zbog smanjenog životnog aktiviteta, kao šteta na ime naknade za tuđu pomoć i njegu, kao šteta na ime troškova puta i liječenja, kao izgubljena dobit, kao šteta zbog nastalog naruženja, kao šteta zbog uništenih stvari i kao šteta nastala zbog pojačane prehrane. Postupak naknade štete se pokreće odštetnim zahtjevom koji se podnosi poslodavcu, odnosno njegovom osiguratelju jer svaki poslodavac ima osiguranje pa su većinom odštetni zahtjevi usmjereni prema osiguratelju poslodavca. Iznimno, prema poslodavcu su usmjereni kada osiguranje proglasi neosnovanim odštetni zahtjev, primjerice, ako je poslodavac kriv za ozljedu radnika jer se nije držao propisa o zaštiti na radu.
Članak 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, propisuje da se ozljedom na radu smatra i ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, a koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju. U suprotnome, ne smatra se ozljeda na radu na putu do posla ako je ista posljedica skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja radnika.
Kako bi se ostvarilo pravo na naknadu štete za slučaj ozljede na radu na putu do posla potrebno je da se najprije provede postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu na putu do posla. Taj postupak provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Postupak možete pokrenuti podnošenjem prijave o ozljedi na radu koja se podnosi područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nadležnom prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane osobe oštećenika, odnosno radnika.
Prijavu o ozljedi na radu na putu do posla podnosi:
1) poslodavac odnosno organizator određenih poslova ili aktivnosti koji je to po zakonu obvezan učiniti ili
2) doktor opće/obiteljske medicine na osnovi dobivenih podataka od ozlijeđenog radnika,
3) sam ozlijeđeni radnik, a u slučaju njegove smrti, prijavu može podnijeti član obitelji.
Prijava se može podnijeti u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede, kada nije podnesena prijava u tom roku, osigurana osoba u roku od tri godine od isteka rokova od 8 dana od dana nastanka ozljede gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu.
Nakon podnesene prijave započinje bolovanje radnika, odnosno postupak liječenja i tek nakon što liječnik izda potvrdu da je liječenje završeno, može se pokrenuti postupak naknade štete, a što je i logično jer se ukupna šteta može procijeniti tek nakon što je ozlijeđeni radnik potpuno izliječen jer se tek tada se mogu vidjeti posljedice koje su osobi zaostale zbog te ozlijede i temeljem toga tražiti naknada štete.
Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju radnik u slučaju ozljede na radu na putu do posla ima pravo na naknadu plaće zbog ozljede na radu u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće. Da bi radnik ostvario naknadu plaće za vrijeme cjelokupnog bolovanja, odnosno nakon 42. dana potrebno je da ozljedu na radu u roku od osam dana prijavi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Tada, od 43. dana naknadu plaće obračunava i isplaćuje poslodavac, a Zavod za zdravstveno osiguranje je obvezan vratiti isplaćenu naknadu plaće u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.
Osim toga, radnik ima pravo na naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a koja je posljedica priznate ozljede na radu na putu do posla, kao i na naknadu drugih određenih troškova poput pogrebnih troškova. Naknadu za pogrebne troškove u visini iznosa jedne proračunske osnovice može ostvariti pravna ili fizička osoba koja je snosila troškove pokopa radnika kao osigurane osobe čija je smrt neposredna posljedica priznate ozljede na radu na putu do posla.
Ako vam treba odvjetnik za ozljede na radu ili pravni savjet vezano uz odštetni zahtjev, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
