Odvjetnici za prometne nezgode

Jedna od popularnih tema današnjice svakako je promet, a posebno zbog prometnih nesreća koje se svakodnevno događaju. Iako postoji veliki interes za tu temu, rijetko koji građanin je pročitao temeljne propise koji reguliraj tu tematiku. Stoga, u trenutku kad se dogodi prometna nezgoda, vlasnik vozila koje je oštećeno u prometnoj nezgodi, da ne bi gubio vrijeme na detaljno proučavanje svih zakonskih i podzakonskih propisa koja uređuju promet, poželjno je da se obrati osobi upućenoj u te propise, a to je odvjetnik za prometne nezgode. Odvjetnici za prometne nezgode su prije svega detaljno upoznat sa odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i Zakona o obveznim odnosima, te nastoje pronaći najbolje rješenje za svaku prometnu nesreću s ciljem da stranka oštećena u prometnoj nezgodi, a koja se obratila odvjetniku dobije primjerenu novčanu naknadu.

Stoga ćemo ovim člankom objasniti pojam prometne nezgode, koji je postupak u slučaju lakše, a koji u slučaju teže prometne nezgode, te način na koji oštećena osoba može zahtijevati naknadu imovinske (materijalne) i neimovinske (nematerijalne) štete.

Odvjetnici za prometne nezgode – što se smatra, a što ne prometnom nezgodom?

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, prometna nesreća je događaj na cesti, izazvan kršenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće, ili je izazvana materijalna šteta. Materijalna šteta u prometnoj nezgodi podrazumijeva štetu nastalu na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći ili na objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama.

Sukladno navedenoj definiciji, lakša prometna nesreća je ona u kojoj je nastala materijalna šteta na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći ili na objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. S druge strane, u težoj prometnoj nesreći netko je izgubio život ili je ozlijeđen te su obveze sudionika te prometne nesreće i novčane kazne za njihovo nepridržavanje veće.

Zakon dalje navodi da se ne smatra prometna nesreća kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor ili zaprežno vozilo, krećući se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu, sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pješak i kada tim događajem drugoj osobi nije prouzročena šteta.

Svaka prometna nesreća, odnosno posljedično regulacija nastale štete, sadrži dva elementa. Prvi je osnova odgovornosti koja se utvrđuje po principu krivnje, a drugi visina štete, odnosno iznos novca koji je potreban da bi se šteta popravila i vozilo dovelo u prijašnje stanje.

Odvjetnik za prometne nezgode – postupak u slučaju lakše prometne nezgode u kojoj je nastala samo materijalna šteta

U slučaju lakše prometne nezgode u kojoj nema ozlijeđenih osoba, a u kojoj je nastala samo materijalna šteta, sudionici nesreće dužni su, ukoliko je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika i omogućiti nesmetano odvijanje prometa.

Također su dužni popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći kojim se ne priznaje krivnja, već se sažetim opisom i ostalim podacima pomaže utvrđivanju činjeničnog stanja.

Odvjetnici za prometne nezgode – postupak u slučaju teže prometne nezgode u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen ili je nastala veća materijalna šteta

Sudionici u težoj prometnoj nezgodi u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen dužni su ostati na mjestu prometne nesreće, s time da se smiju udaljiti samo da im se pruži liječnička pomoć, odnosno da sami pomognu ozlijeđenoj osobi ili da obavijeste policiju.

Isto tako, sudionici su dužni poduzeti sve potrebne mjere kako bi se otklonile nove opasnosti te omogućio normalan tijek prometa, te se moraju pobrinuti da se sačuvaju postojeći tragovi nesreće. Dužni su upaliti sve pokazivače smjera te postaviti sigurnosni trokut (najmanje 50 metara od mjesta prometne nesreće) i o prometnoj nesreći obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju.

Važno je da sudionici ostanu na mjestu događaja te sačekaju dolazak ovlaštene službene osobe.

Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti

Prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu, vlasnik odnosno korisnik vozila obvezno se treba osigurati u prometu od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari.

Prije uporabe prijevoznog sredstva u prometu, vlasnik vozila obvezan je sklopiti ugovor o osiguranju sa osigurateljem kojem se obvezuje da će plaćati premiju osiguranja, a osiguratelj se obvezuje da će snositi imovinske posljedice dužnosti naknade štete, odnosno isplatiti osigurninu ako nastane osigurani slučaj.

Podnošenje odštetnog zahtjeva 

U slučaju prometne nesreće, oštećena osoba podnosi odštetni zahtjev društvu za osiguranje kod kojeg je osoba koja je prouzročila štetu odnosno štetnik osiguran od automobilske odgovornosti.

Zakon dalje navodi da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva:

-obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili

-utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne.

Dakle, u navedenom roku, društvo za osiguranje dužno je obaviti procjenu štete na vozilu te naknaditi materijalnu štetu oštećeniku, poput naknade troškova popravka vozila, troškova prijevoza oštećenog vozila, eventualno umanjene vrijednosti vozila, totalne štete na vozilu i slično.

Osim naknade materijalne štete, u slučaju tjelesnih ozljeda ili smrti, oštećena osoba ima pravo i na naknadu neimovinske štete zbog pretrpljenih fizičkih boli, pretrpljenog straha, duševnih boli zbog invalidnosti, duševnih boli zbog smrti bliskog srodnika i slično.

Međutim, ako odgovorni osiguratelj oštećenoj osobi u navedenom roku ne dostavi obrazloženu ponudu za naknadu štete, odnosno utemeljeni odgovor, oštećena osoba može protiv njega podnijeti tužbu.

Prigovor na visinu priznate štete

Isto tako, ukoliko se oštećena osoba ne slaže s visinom priznate naknade štete od strane osiguravajućeg društva, može mu uložiti prigovor u skladu s člankom 378. stavkom 1. Zakona o osiguranju.

Neovisno o navedenom, oštećena osoba može pokrenuti postupak mirenja pred Centrom za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje, a može i pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom podnošenjem privatne tužbe za prometnu nesreću za čije je sastavljanje preporučljivo da se angažira odvjetnik za prometne nezgode.

Odvjetnici za prometne nezgode – privatna tužba za prometnu nesreću

Privatna tužba za prometnu nesreću mora biti u pisanom obliku, a da bi bila razumljiva potrebno je da odvjetnik za prometne nezgode unese sve podatke koji su potrebni da bi u vezi s njom sud mogao postupati, sukladno Zakonu o parničnom postupku (NN 148/11, 25/13, 70/19) .

Dakle, odvjetnik za prometne nezgode u privatnu tužbu za prometnu nesreću treba unijeti detaljne podatke o prometnoj nesreći, odnosno podatke o oštećenju na vozilu te podatke o ozlijeđenim ili umrlim osobama, ako ih je bilo. U ime oštećene osobe, odvjetnik za prometne nezgode tužbom može zahtijevati naknadu imovinske (materijalne) i neimovinske (nematerijalne) štete.

Odvjetnici za prometne nezgode – postupanje suda po podnesenoj tužbi za naknadu štete od prometne nezgode

Osim naknade materijalne štete, ukoliko je oštećena osoba u prometnoj nesreći pretrpjela fizičke ili duševne boli, ima pravo na naknadu te neimovinske štete.

U tom se slučaju visina odštete određuje, barem u većini slučajeva, u skladu s orijentacijskim kriterijima koje je donio Vrhovni sud.

Pri utvrđivanju visine neimovinske štete, sud treba uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, poput trajanja i jačine fizičkih i duševnih bolova te straha.

Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine naknade za fizičke bolove iznose za jake bolove 370 kn dnevno, za srednje bolove 220 kn dnevno te za slabe bolove 70 kn dnevno. Iznos naknade za strah preporučen orijentacijskim kriterijima je u rasponu od 2200 do 30.000 kuna, uz moguće korekcije.

Treba Vam odvjetnik za prometne nezgode, obratite nam se s povjerenjem.