Odvjetnik za porezno pravo

Odvjetnik za porezno pravo biti će Vam od koristi ako Vam zatreba savjetovanje u vezi poreza i drugih javnih davanja, a kojima se smatraju trošarine, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje, naplata ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela.

Radi lakšeg razumijevanja značenja pojedinih pojmova dajemo njihovo pojašnjenje kako slijedi. Carina je novčano davanje koje se plaća pri uvozu i izvozu, a doprinosi su novčana davanja koja se plaćaju za korištenje određenih usluga ili ostvarivanja prava. Pristojbe su novčana davanja koja se plaćaju za određenu činidbu ili za korištenje određenoga javnog dobra, dok je naknada za koncesiju javno davanje sukladno zakonu kojim se uređuju koncesije.

Odvjetnik za porezno pravo – Porezno tijelo

Sukladno Općem poreznom zakonu (NN 115/16, 121/19, 32/20, 127/20) porezno tijelo jest tijelo državne uprave, upravno tijelo jedinice područne, odnosno regionalne samouprave ili upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem djelokrugu su poslovi utvrđivanja, nadzora i naplate poreza.

Porezno tijelo dužno je zakonito utvrđivati sva prava i obveze iz porezno pravnog odnosa te je dužno utvrđivati sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, pri čemu je s jednakom pažnjom dužno utvrditi i one činjenice koje idu u prilog poreznog obveznika. Također, porezno tijelo treba porezne obveznike poticati na podnošenje poreznih prijava. Porezno tijelo ima dužnost upozoriti sudionike porezno pravnog postupka na njihova prava i obveze u postupku, a dužno je uspostaviti  i sustav informiranja koji će poreznim obveznicima omogućiti jedinstven, suvremen i što lakši pristup informacijama, na način da objavljuje na svojim mrežnim stranicama porezne propise i njihove izmjene i dopune.

Obveza čuvanja porezne tajne

Važno je napomenuti kako Porezno tijelo ima obvezu, kao poreznu tajnu, čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. Ako smatrate da je porezno tijelo povrijedilo obvezu čuvanja porezne tajne obratite se odvjetniku za porezno pravo.

S druge strane, porezno tijelo nema obvezu čuvanja porezne tajne u sljedećim slučajevima:

– Ako se radi o podatku koji se odnosi na datum upisa u sustav poreza na dodanu vrijednost ili ispisa iz sustava poreza na dodanu vrijednost

– Ako se radi o podatku o poreznim obveznicima koji su davali lažne podatke s namjerom umanjenja svoje ili tuđe obveze poreza na dodanu vrijednost npr. zbog kružne prijevare poreza na dodanu vrijednost, ako je to utvrđeno u porezno pravnom postupku.

Također, u iznimnim slučajevima, obveza čuvanja porezne tajne neće biti povrijeđena ako Ministarstvo financija, Porezna uprava i Carinska uprava bez pristanka poreznog obveznika objavljuje u sredstvima javnog priopćavanja i na svojim mrežnim stranicama podatke potrebne radi ispravljanja netočnih ili nepotpunih informacija u slučaju ako je netočne ili nepotpune informacije porezni obveznik izravno ili neizravno dostavio sredstvima javnog priopćavanja.

Odvjetnik za porezno pravo – Porezni akt

Opći porezni zakon definira porezni akt kao svaki akt kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja ili dovršava neka radnja u poreznom postupku, a to su porezno rješenje, zaključak, zapisnik, obavijest, poziv i drugi akti. Porezni akt kojim se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno pravnog odnosa naziva se porezno rješenje, a sukladno posebnim propisima može imati i drugi naziv te je protiv takvog poreznog rješenja donesenog u prvostupanjskom poreznom postupku dopuštena žalba. Upravo u toj situaciji kada treba izjaviti pravni lijek protiv prvostupanjskog poreznog rješenja odvjetnik za porezno pravo može Vam biti od velike koristi.

Porezni akt može biti u pismenom ili usmenom obliku te ga donosi ovlaštena osoba poreznog tijela, a također može narediti i njegovo izvršenje bez odgode u slučaju da je ugrožena naplata poreza. Kada se izda usmeni porezni akt u roku od 3 dana od njegovog izdavanja treba ga opravdati izdavanjem poreznog akta u pisanom obliku. Svaki porezni akt mora sadržavati naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta, ime i prezime, odnosno naziv sudionika kome se upućuje, pravni i činjenični temelj i potpis ovlaštene osobe.

Porezna prijava

Svaki porezni obveznik ima dužnost podnošenja porezne prijave poreznom tijelu, a poreznu prijavu dužna je podnijeti i osoba koju na to pozove porezno tijelo. Porezna prijava podnosi se na obrascu, a čiji oblik i sadržaj je utvrđen posebnim zakonom ili pravilnikom donesenim na temelju zakona. Podaci navedeni u poreznoj prijavi moraju biti točni i istiniti te se poreznoj prijavi mora priložiti dokumentacija u skladu s poreznim propisima.

Porezna zastara

Važno je znati kako prava i obveze poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, prava i obveze poreznog tijela na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za šest godina računajući od dana kada je zastara započela teći. Ako smatrate da je porezni dug koji Vam je utvrđen poreznim rješenjem zastario odvjetnik za porezno pravo može Vam pomoći pri utvrđivanju iste činjenice.

Zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći istekom godine u kojoj je nastala porezna obveza, a zastara prava na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili istekom godine u kojoj je postalo izvršno rješenje kojim je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu i kamate poreznom obvezniku. Korisno je za zanati u slučaju da porezni obveznik podmiri poreznu obvezu nakon nastupa zastare, ima pravo na povrat plaćenog poreza i pravo na kamate od dana podnošenja zahtjeva, pri kojem podnošenju zahtjeva za povrat Vam može pomoći odvjetnik za porezno pravo.

Treba Vam odvjetnik za poreze ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.