Sklapanjem ugovora o radu u pisanom obliku na neodređeno ili određeno vrijeme poslodavac i radnik zasnovali su radni odnos. Razlika između tih dviju vrsta ugovora je da ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje sve dok ne prestane na način određen Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19), a ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je sklopljen. O temi otkazni rok zakon o radu saznati ćete više u ovom članku.
Odredbama Zakona o radu, ugovor o radu prestaje:
1) smrću radnika
2) smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima
3) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme
4) kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore
5) sporazumom radnika i poslodavca
6) dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad
7) otkazom
8) odlukom nadležnog suda.
Ovim člankom objasniti ćemo razloge za redoviti otkaz ugovora o radu, trajanje i funkciju otkaznog roka, te u kojim situacijama teće, a u kojima ne teće otkazni rok.
Zakon o radu propisuje da ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme mogu otkazati poslodavac i radnik.
Otkaz može biti redoviti ili izvanredni te njime jedna strana ugovora izražava svoju volju da okonča ugovor o radu bez pregovaranja s drugom stranom ugovora. Razlika između te dvije vrste otkaza je u tome što je pri redovitom otkazu radnik dužan raditi za vrijeme otkaznog roka, dok se kod izvanrednog otkaza otkazni rok ne primjenjuje, odnosno prestanak radnog otkaza nastupa momentalno.
Poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
– ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
– ako radnik nije u mogućnost da uredno obavlja svoje obveze iz radnog odnosa zbog njegovih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),
– ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),
– ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu)
S druge strane, radnik može otkazati ugovor o radu, uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.
Otkaz ugovora o radu mora biti u pisanom obliku, mora biti obrazložen i dostavljen osobi na koju se odnosi.
Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.
Razdoblje otkaznog roka daje mogućnost poslodavcu da nađe i zaposli novog radnika, a radniku omogućava da pronađe novi posao.
Otkazni rok može biti određen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Najmanje trajanje otkaznog roka uređeno je Zakonom o radu te je uvjetovano duljinom trajanja radnog odnosa. U slučaju da ugovor o radu otkazuje poslodavac, otkazni rok ne smije biti kraći od onoga koji propisuje Zakon.
Najmanje trajanje otkaznog roka prema Zakonu o radu iznosi:
1) dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine
2) mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu
3) mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine
4) dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina
5) dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina
6) tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.
Isto tako, otkazni rok radnika koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života.
Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje sedam dana.
Važno je napomenuti da se navedeni rokovi skraćuju za polovicu ako se radniku ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa, dakle ako je riječ o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika.
Za vrijeme otkaznog roka, poslodavac je dužan radniku plaćati naknadu plaće, omogućiti mu korištenje godišnjeg odmora ili mu isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, te mu isplatiti otpremninu. Osim toga, za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Međutim, ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.
Otkazni rok ne teče za vrijeme:
– trudnoće,
– korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta,
– rada s polovicom punog radnog vremena,
– rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta,
– dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu
– za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.
Isto tako, otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, ali ako je došlo do njegova prekida tijeka radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.
S druge strane, otkazni rok teče za vrijeme:
– godišnjeg odmora,
-plaćenog dopusta
– razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
Treba Vam odvjetnik za radni spor, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
