Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 26/21) ozljede na radu su one ozljede izazvane neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljede prouzročene naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako su uzročno vezane uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljede nastale tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima.
Također, ozljedom na radu smatra se i bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Valja napomenuti kako se ozljedom na radu smatra i ona koju je osigurana osoba zadobila na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Ozljedom na radu, u smislu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog:
– skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu odmora za ručak, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.),
– aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.),
– namjerno nanošenje ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radnopravne aktivnosti,
– napadi kronične bolesti,
– urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu za posljedicu imati bolest.
Prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju profesionalne bolesti su izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima. Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđeni su Zakonom o listi profesionalnih bolesti (NN 162/98, 107/07).
Postupak utvrđivanja i priznavanja bolesti za profesionalnu bolest pokreće se podnošenjem prijave profesionalne bolesti tiskanicom koja se podnosi regionalnom uredu odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nadležnom prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe, a može i regionalnom uredu odnosno područnoj službi prema sjedištu poslodavca.
Rok za podnošenje prijave o profesionalnoj bolesti je osam dana od kada je osigurana osoba primila ispravu zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije doktora medicine rada u privatnoj praksi uključenih u mrežu ugovornih subjekata medicine rada, kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest.
Osigurana osoba za koju Hrvatskom zavodu nije podnesena prijava o profesionalnoj bolesti u roku od tri godine od isteka roka od osam dana gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Radnik je dužan, a što je moguće prije, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana, dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju takvog stanja. Ovlašteni liječnik dužan je radniku izdati tu potvrdu, a ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti tu obvezu, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.
Radnik koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni liječnik, odnosno ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na one poslove na kojima je prethodno radio.
U slučaju da je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
U slučaju da poslodavac nije u mogućnosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova ili ako radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora o radu, poslodavac mu može otkazati na način i pod uvjetima propisanim zakonom.
U sporu između poslodavca i radnika, samo je liječnik specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi odgovarajući.
Također, radnik ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako je došlo do promjene u tehnologiji ili načinu rada, kao i na sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.
Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, poslodavac će biti dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
Radi osiguranja poslova, poslodavac je dužan prilagoditi poslove novonastalim sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osiguraju odgovarajući poslovi.
Ako je poslodavac poduzeo sve mjere, a ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako radnik odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, poslodavac će moći otkazati ugovor o radu radniku uz suglasnost radničkog vijeća.
U sporu između poslodavca i radnika, samo je doktor specijalista medicine rada nadležan ocijeniti jesu li radniku ponuđeni poslovi odgovarajući. Ako radničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz radniku, suglasnost se može nadomjestiti arbitražnom odlukom.
U slučaju da radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac će biti dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, a pravo na naknadu štete odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
Ozljede na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatrati će se da potječu od rada i poslodavac za njih odgovara po načelu objektivne odgovornosti, a važno je znati kako ne obuhvaćaju štetu koju je radnik pretrpio prilikom dolaska ili odlaska s posla, iako se prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i to računa kao ozljeda na radu, ali samo za ostvarenje prava iz toga zakona.
Odgovornost poslodavca za štetu koja je uzrokovana radniku postoji i kod npr. sudskog raskida ugovora o radu, nedopuštanja korištenja godišnjeg odmora, nezakonitog isključenja s rada, postupanja protivnog zakonu o zabrani diskriminacije ili zakonu o ravnopravnosti spolova.
Poslodavac će biti oslobođen odgovornosti ili će se njegova odgovornost umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno s namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.
Radnik koji je pretrpio ozljede na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove koje bi taj radnik mogao raditi, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, a ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu zakonom.
Radnik koji je neopravdano odbio ponuđene poslove neće imati pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu. Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti imati će pravo prednosti pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac.
Za razdoblje u kojem radnik ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, imati će pravo na naknadu plaće. Zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određuje se razdoblje za koje će se naknada isplaćivati na teret poslodavca.
Radnik ima pravo na naknadu plaće i za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.
Radnik koji odbije raditi zbog neprovedenih propisanih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, imati će pravo na naknadu plaće za vrijeme dok se ne provedu tako propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajuće poslove.
Ako Zakonom o radu ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.
Pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad ostvaruju:
– Osobe koje su u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
– osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave, ako za taj rad primaju plaću,
– osobe koje imaju prebivalište ili odobreni stalni boravak u Republici Hrvatskoj ili su zaposlene u drugoj državi članici Europske unije ili državi izvan kruga država članica Europske unije koje nemaju zdravstveno osiguranje nositelja zdravstvenog osiguranja države članice Europske unije ili treće države,
– članovi uprave u trgovačkim društvima i izvršni direktori trgovačkih društava
– osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti,
– osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva,
– svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo,
– osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,
– osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja, odnosno njegovatelja prema posebnom zakonu.
Treba Vam odvjetnik za ozljede na radu ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
