Revizija presude, tko ju, kada i zašto može podnijeti, koji pravni propis regulira predmetno pravo područje i slična pitanja svakako vam se nameću ako donosite odluku o tome hoćete li se upuštati u revizijski postupak ili ne, treba li vam odvjetnik, koliko će vas to sve koštati i slično.
U nastavku članka biti će vrlo detaljno obrazloženo kakav je to pravni lijek, kome je namijenjen, u kojim se slučajevima može podnijeti.
Revizija protiv drugostupanjske presude detaljno je uređena Zakonom o parničnom postupku. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2019. godine došlo je do promjena u uređenju revizije. Nove se odredbe o reviziji primjenjuju na sve postupke u kojima je drugostupanjska odluka donesena nakon 1. rujna 2019. te će se u nastavku članak uglavnom orijentirati na aktualno uređenje revizije presude kako bi vas uputili u sve što morate znati ako ćete donijeti odluku za daljnjim provođenjem postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske.
Revizija presude pravni je lijek koji se podnosi Vrhovnom sudu i o kojem u konačnosti odlučuje Vrhovni sud. Prvenstveno se potrebno osvrnuti na zadaću Vrhovnog suda i detaljno objasniti čime se to predmetni sud bavi kako bi se uopće shvatila bit ovog pravnog lijeka. Vrhovni sud kao najviši sud u državi, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Da bi se ona mogla postići institut revizije protiv drugostupanjske presude mora biti dobro pravno uređen jer u protivnom zadaća Vrhovnog suda ne može biti postignuta, a čemu smo vrlo često svjedoci.
O tome najbolje svjedoči činjenica da je Vrhovni sud imao oko 70% neriješenih revizijskih predmeta iz prethodnog razdoblja ( kada se u travnju 2018. godine radilo izvješće o stanju sudbene vlasti za 2017. godinu). Pravni institut revizije morao je biti izmijenjen jer je čak 60% podnesenih revizija bilo odbačeno što je nedvojbeno upućivalo na problem u pravnoj regulativi revizije protiv drugostupanjske presude i neznanju osoba koje su istu podnosile. Shodno navedenom, reforma je uslijedila iz razloga jer je Vrhovni sud bio preopterećen velikim brojem revizijskih predmeta koje nije stigao rješavati.
Revizija presude na Vrhovnom sudu kao izvanredni pravni lijek detaljno je uređena Zakonom o parničnom postupku, a upravo je 2019. godine došlo do promjena u uređenju revizije u gore navedenom pravnom propisu iz gore detaljno objašnjenih razloga. Nove se odredbe o reviziji primjenjuju na sve postupke u kojima je drugostupanjska odluka donesena nakon 1. rujna 2019. te će se u nastavku članak baviti novim uređenjem revizije kako bi zainteresirane stranke uputio na mogućnost podnošenja predmetnog pravnog lijeka.
Novi je revizijski postupak uređen tako da je stranka najprije dužna podnijeti Vrhovnom sudu prijedlog za dopuštanje revizije, pa tek ako Vrhovni sud ocjeni da je u prijedlogu navedeno pravno pitanje važno za odluku u sporu, ali i za osiguranje jedinstvenosti u primjeni prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, stranka će biti ovlaštena podnijeti reviziju. Dakle, revizijskom se postupku podnose dva podneska- prijedlog za dopuštanje revizije i revizija, i to samo ako u prvobitno donesenoj odluci Vrhovni sud odluči da je podnošenje revizije dopušteno. Svrha podnošenja ta dva sadržajno različita podneska je da se Vrhovni sud jasnije usredotoči najprije na odluku o dopuštenosti, a tek poslije u znatno manjem broju predmeta, na odluku o osnovanosti revizije.
Ukoliko želite inicirati odlučivanje Vrhovnoga suda, morate u roku od 30 dana od dostave drugostupanjske presude podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije. Nakon što eventualno Vrhovni sud dopusti podnošenje revizije, stranka ima dodatni rok od 30 dana od dostave rješenja Vrhovnog suda da podnese reviziju. Prijedlog za dopuštenje revizije podnosi se prvostupanjskom sudu koji je donio presudu, nakon čega taj sud ispituje je li prijedlog za dopuštenje revizije pravodoban, potpun i dopušten. Primjerak prijedloga za dopuštenje revizije sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će protivnoj stranci i umješaču, koji mogu u roku od 30 dana od dostave prijedloga podnijeti tom sudu odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
Nakon primitka odgovora na prijedlog, odnosno nakon isteka roka za odgovor sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će prijedlog za dopuštenje revizije i odgovor, ako je podnesen, revizijskom sudu zajedno sa spisom cijelog predmeta. Nakon toga će Vrhovni sud u vijeću od tri suca odlučivati o dopuštenosti revizije. Prijedlog za dopuštenje revizije može se podnijeti zbog pravnog pitanja koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi. Prijedlog za dopuštenje revizije u pravilu je ovlašten podnijeti samo odvjetnik, a iznimno, prijedlog su ovlašteni podnijeti i stranka ili njezin opunomoćenik koji nije odvjetnik, ali samo ako imaju položen pravosudni ispit.
Revizija je dopuštena samo o pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito ako je riječ o pravnom pitanju:
a) o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda
b) o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena
c) o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena
d) o kojem je revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda RH, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije – trebalo preispitati sudsku praksu
Reviziju ex lege, dakle bez posebnog dopuštenja Vrhovnog suda, moguće je podnijeti u statusnim radnim sporovima, primjerice u sporovima o postojanju ili prestanku ugovora o radu, te utvrđenju postojanja radnog odnosa. Nadalje, u sporovima o utvrđivanju majčinstva ili očinstva, u sporovima u povodu tužbi za zaštitu od diskriminacije i u povodu tužbu radi objave ispravka informacije ista je situacija, dakle nije potrebno neko posebno dopuštenje Vrhovnog suda.
Revizijski sud će presudom odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je podnesena i na koje se odnosi pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena ili da oni ne utječu na donošenje drukčije odluke.
Ako u povodu revizije protiv drugostupanjske presude revizijski sud ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stanje nepotpuno utvrđeno ili ako zbog toga drugostupanjski sud nije ocijenio žalbene navode koji su od odlučnog značaja za pravilnu primjenu materijalnog prava i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude, rješenjem će prihvatiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili djelomično presudu prvostupanjskog i drugostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom sucu pojedincu, odnosno vijeću prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda.
Ako povodom revizije Vrhovni sud utvrdi da je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju se odnosi postupovnopravno pitanje zbog kojega je dopuštena, revizijski sud će, ovisno o vrsti te bitne povrede, donijeti rješenje kojim može:
– ukinuti u cijelosti ili djelomično odluku drugostupanjskog i prvostupanjskog suda ili samo odluku drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom vijeću ili sucu pojedincu prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda,
– ukinuti rješenjem donesene odluke i odbaciti tužbu,
– ukinuti odluku drugostupanjskog suda, odnosno i odluku prvostupanjskog suda u dijelu u kojem je tužbeni zahtjev prekoračen tako da je dosuđeno više od onog što je traženo, a ako je tužbeni zahtjev prekoračen tako da je odlučeno o nečem drugom, a ne o onome što je traženo, ukinut će samo odluku drugostupanjskog suda ili i odluku prvostupanjskog suda i predmet vratiti drugostupanjskom, odnosno prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje
Revizijski sud će presudom odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je podnesena i na koje se odnosi pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena ili da oni ne utječu na donošenje drukčije odluke.
Ako povodom revizije Vrhovni sud utvrdi da je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju se odnosi postupovnopravno pitanje zbog kojega je dopuštena, revizijski sud će, ovisno o vrsti te bitne povrede, donijeti rješenje kojim može:
– ukinuti u cijelosti ili djelomično odluku drugostupanjskog i prvostupanjskog suda ili samo odluku drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom vijeću ili sucu pojedincu prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda,
– ukinuti rješenjem donesene odluke i odbaciti tužbu,
– ukinuti odluku drugostupanjskog suda, odnosno i odluku prvostupanjskog suda u dijelu u kojem je tužbeni zahtjev prekoračen tako da je dosuđeno više od onog što je traženo, a ako je tužbeni zahtjev prekoračen tako da je odlučeno o nečem drugom, a ne o onome što je traženo, ukinut će samo odluku drugostupanjskog suda ili i odluku prvostupanjskog suda i predmet vratiti drugostupanjskom, odnosno prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje
Ako u povodu revizije protiv drugostupanjske presude revizijski sud ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stanje nepotpuno utvrđeno ili ako zbog toga drugostupanjski sud nije ocijenio žalbene navode koji su od odlučnog značaja za pravilnu primjenu materijalnog prava i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude, rješenjem će prihvatiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili djelomično presudu prvostupanjskog i drugostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom sucu pojedincu, odnosno vijeću prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda.
Revizija presude uslijedila je zbog činjenice da je Vrhovni sud imao oko 70% neriješenih revizijskih predmeta iz prethodnog razdoblja ( kada se u travnju 2018. godine radilo izvješće o stanju sudbene vlasti za 2017. godinu.) Shodno navedenom, reforma je uslijedila iz razloga jer je Vrhovni sud bio preopterećen velikim brojem revizijskih predmeta koje nije stigao rješavati. Konačno, čak 60% podnesenih revizija bilo je odbačeno što je nedvojbeno upućivalo na problem u pravnoj regulativi revizije.
S obzirom da je novo uređenje revizije uslijedilo tek 2019. godine još se ne može sa sigurnošću utvrditi je li nova izmjena donijela pomake, odnosno još uvijek ne postoje podaci o tome je li izmjena predmetnog pravnog instituta urodila plodom. Očekuje se da će prilikom iduće revizije odnosno izvješća o stanju sudbene vlasti biti puno jasnije je li novo uređenje revizije doprinijelo bržem i boljem radu na revizijskim predmetima, odnosno je li Vrhovnom sudu sada olakšano donošenje odluka.
Treba Vam odvjetnik za reviziju presude ili pravi savjet, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
