Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske (NN broj 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 85/2010, 121/2010, 5/2014, 61/2019) je temeljni pravni akt jedne države sa kojim svi zakoni moraju biti suglasni. Ustav treba biti po mjeri običnoga čovjeka – građanina i treba biti trajnije vrijednosti. Ustav Republike Hrvatske ima osam glava i 139 članaka. Ustavom je propisano da je Republika Hrvatska jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.

Što sadrži Ustav Republike Hrvatske?

– Temeljne odredbe

– Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda (zajedničke odredbe)

– Nacionalne manjine, prava i slobode

– Osobne i političke slobode i prava

– Biračko pravo i evidencija o biračkom pravu

– Ustrojstvo državne vlasti

– Hrvatski sabor

– Predsjednik Republike Hrvatske

– Vlada Republike Hrvatske

– Sudbena vlast

– Ustavni sud Republike Hrvatske

– Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

– Međunarodni ugovori

– Europska unija

– Promjene Ustava

– Udruživanje i razdruživanje

– Državna znamenja

– Državni pečat

– Političke stranke

Ustav Republike Hrvatske  i temeljne odredbe

Ustava Republike Hrvatske sadrži temeljne odredbe, a one su:

– Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država

– suverenitet je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv

– trodioba vlasti

– ustavnost i zakonitost

– slobodno osnivanje političkih stranaka

– oružane snage štite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost

– granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora

– zabrana progonstva, oduzimanja državljanstva te zaštita interesa hrvatskih državljana u stranoj državi

– grb, zastava i himna

– službena upotreba hrvatskog jezika i latiničnog pisma.

Ustav Republike Hrvatske i najviše vrednote ustavnog poretka

Ustav Republike Hrvatske propisuje najviše vrednote ustavnog poretka, a to su: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav.

Ustav Republike Hrvatske – suverenitet Republike Hrvatske

Suverenitet Republike Hrvatske je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja.

Ustav Republike Hrvatske – Vlast

Ako ste se pitali kako Ustav Republike Hrvatske uređuje vlast, odnosno kako je uređena vlast naroda, opisati ćemo u nastavku ovog odlomka.

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Vlast  u  Republici Hrvatskoj ustrojena je na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu.
Nositelj zakonodavne vlasti je Hrvatski sabor, izvršnu vlast obavlja Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu sudovi.

Ustav Republike Hrvatske – državljanstvo

Ustav Republike Hrvatske propisuje da se hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje zakonom. Isto tako propisuje da državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka o izručenju ili predaji donesena u skladu s međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom Europske unije.

Ustav Republike Hrvatske  i osobne i političke slobode i prava

Osobne političke slobode i prava koja propisuje Ustav Republike Hrvatske su:

Osobne političke slobode i prava koja propisuje Ustav Republike Hrvatske su:

– pravo na život

– u Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne

– nikome se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada je to odrađeno zakonom, o čemu odlučuje sud

– zabranjen je prisilni i obvezni rad

– nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pisanog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga

– svi građani i stranci jednaki su pred sudom i drugim državnim i inim tijela koje imaju javne ovlasti

– svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravište

– dom je nepovrediv

– jamči se sloboda mišljenja i izražavanje misli

– jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja

– sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države

– svim građanima priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed

– jamči se pravo na slobodno udruživanje u sindikate i druge udruge

– svaki građanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe

– svi građani Republike Hrvatske s navršenih 18 godina imaju biračko pravo, opće i jednako

– svaki građanin ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i javnim tijelima i dobiti na njih odgovor

– vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih građana.

Da li se slobode i prava koja jamči Ustav Republike Hrvatske mogu ograničiti?

Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti – o tome odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike.

Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti.

Ustav Republike Hrvatske i ustrojstvo državne vlasti

Ustav Republike Hrvatske uređuje ustrojstvo državne vlasti odnosno uređuje ustrojstvo Hrvatskog sabora, Predsjednika Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske, Sudbene vlast i Državnog odvjetništva.

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposrednim tajnim glasovanjem, na četiri godine (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, zastupnici manjina i zastupnici dijaspore).

Predsjednik Republike, kako propisuje Ustav Republike Hrvatske, predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od 5 godina. Nitko ne može biti biran više od 2 puta za predsjednika Republike.

Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.
Osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat (mandatar) za sastav Vlade predlaže članove Vlade. Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za još najviše 30 dana, ako ni tada ne sastavi Vladu ili ta Vlada ne dobije povjerenje od Hrvatskog sabora tada će Predsjednik Republike Hrvatske povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada Republike Hrvatske ne bude sastavljena ni tada, Predsjednik Republike Hrvatske će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.

Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna.

Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, kao i poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine RH te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava.

Ustavni sud

Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja zastupnika, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Ustavni sud bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine.

Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Saboru.

Ustavni sud je neovisan o svim tijelima državne vlasti te samostalno raspoređuje sredstava utvrđena u državnom proračunu, u skladu sa svojim godišnjim proračunom i zakonom radi funkcioniranja djelatnosti Ustavnog suda.

Tko ima pavo predložiti promjena Ustava Republike Hrvatske?

Pravo predložiti promjenu Ustava Republike Hrvatske ima:

– najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru

– predsjednik Republike

– Vlada Republike Hrvatske.

Hrvatski Sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika odlučuje o promjeni Ustava. Promjenu Ustava Republike Hrvatske proglašava Hrvatski sabor.

Međunarodni odnosi

U skladu s Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora Hrvatskog sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.

Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošene ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.

Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskog sabora sklapa predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.

Međunarodne ugovore koji međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava, Hrvatski sabor potvrđuje 2/3 većinom svih zastupnika.

Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.
Treba Vam odvjetnik za ustavno pravo  ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.