Zanima Vas što znači zasnovati založno pravo na nekretnini i kako se takav postupak provodi? Treba Vam sastavljanje ugovora o zasnivanju založnog prava? U ovome članku ćete naći više informacija o tome što je založno pravo i koje sve vrste postoje.
Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15, 94/17), založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari, a koja se naziva zalog, koje ovlašćuje svog nositelja, odnosno založnog vjerovnika da, određenu tražbinu, ne bude li mu po dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari, čija god ona bila, a njezin vlasnik to mora trpjeti.
Založno pravo se može zasnovati na pokretnini i nekretnini. Pritom nekretnina mora biti sposobna za unovčenje. Opteretiti se može čak i idealni dio pokretnine ili nekretnine. Nadalje, založnim pravom se može opteretiti i određeno imovinsko pravo, ako je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju tražbinu. Založno pravo se može zasnovati i na plodovima stvari nastalim na temelju posredovanja nekoga pravnoga odnosa. Ne može se založno pravo odvojiti od zaloga kojeg opterećuje, a što znači da stjecatelj neke stvari tu stvar stječe zajedno sa založnim pravom, kada ono postoji na stvari.
Založno pravo može biti dobrovoljno, sudsko ili zakonsko založno pravo. Dobrovoljno založno pravo, kao što sama riječ kaže, zasniva se dobrovoljno, i to na temelju pravnoga posla kojem je cilj zasnivanje založnog prava na stvari ili pravu, a radi osiguranja namirenja određene tražbine iz vrijednosti zaloga. Sklapa se ugovor o zasnivanju založnog prava kojim se dužnik (zalogodavac) obvezuje da će radi osnivanja založnog prava predati vjerovniku (zalogoprimcu) određenu pokretnu stvar u zalog ili će mu dopustiti da se založno pravo upiše u javnu knjigu kao teret određene stvari.
Sudsko založno pravo može biti prisilno i dobrovoljno. Prisilno se osniva se na temelju odluke suda donesene u postupku prisilnog osiguranja tražbine, a dobrovoljno na temelju založnog ugovora u obliku sudskoga zapisnika o sporazumu stranaka da založnim pravom osiguraju određenu tražbinu.
Zakonsko založno pravo zasniva se nakon što se ispune pretpostavke određene temeljem posebnoga zakona. Primjerice, postoji na stvari koju je u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice dobio jedan od suvlasnika, a radi osiguranja njihove novčane tražbine u pogledu isplate suvlasničkih dijelova ostalih suvlasnika.
Založno pravo na nekretnini naziva se hipoteka. Za hipoteku je značajno da se kod nje predmet zaloga koji je nekretnina ne predaje u posjed založnom vjerovniku, već ona ostaje u posjedu dužnika. Zasniva se uknjižbom založnog prava u zemljišnoj knjizi. Kao što je već napomenuto, založno pravo prati zalog, a to znači da ako dužnik želi otuđiti nekretninu koja je opterećena hipotekom, otuđiti je može samo s hipotekom. Vrijedi zaštita povjerenja u zemljišne knjige, odnosno ono što je upisano u zemljišne knjige, smatra se istinitim.
Pokretnina je svaka pokretna stvar koju možemo s jednog mjesta prenijeti na drugo. Kod zaloga, zalog na pokretnini osniva se tako da zalogodavac predaje u posjed vjerovniku predmet zaloga i to je onda tzv. ručni zalog ili pignus. Primjer takvoga zaloga bio bi vrijedan sat – koji se založnom vjerovniku daje u posjed i on ga drži sve dok mu tražbine ne bude namirena, a onda ga vraća založnom dužniku. A u slučaju neispunjenja tražbine po njenoj dospjelosti, vjerovnik ima pravo prodati zalog i namiriti svoju tražbinu iz zaloga.
Kada založni dužnik po dospijeću ne namiri tražbinu založnim pravom, založni vjerovnik je ovlašten namiriti se iz vrijednosti zaloga. To je i cijeli smisao osnivanja založnog prava – osiguranje tražbine vjerovnika koji može, ako se ne namiri od dužnika, namiriti se iz zaloga. Svoje pravo ostvaruje putem suda i na način propisan zakonom, odnosno sukladno propisima o ovrsi novčanih tražbina, dok je založni dužnik to dužan trpjeti. Namirenje se vrši prodajom zaloga, odnosno provođenjem ovršnog namirenja vjerovnikove tražbine i prodajom nekretnine.
Založni vjerovnik može zahtijevati namirenje svoje tražbine i izvansudskim putem, ali samo ako je predmet založnoga prava pokretnina ili pravo koje se smatra nekretninom, a založni dužnik je izričito pristao na takvo namirenje. Može zahtijevati namirenje jedino putem javnog nadmetanja, a samo iznimno pod opravdanim okolnostima drugačije.
Kada postoji više tražbina prema založnom dužniku, a tražbina založnog vjerovnika je osigurana založnim pravom, ta njegova tražbina ima prednost pred svim ostalim koje nisu osigurane založnim pravom. Ukoliko su sve tražbine osigurane založnim pravom, prednost ima ona koja je prije ostalih u prvenstvenom redu, a prvenstvo se određuje trenutkom nastanka.
S obzirom na to da je založno pravo posebno opterećenje na nekretnini i postoji bojazan da će se nekretnina potencijalno prodati, ukoliko dužnik ne podmiri tražbinu prema vjerovniku postavlja se pitanje zastare. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je propisano kako pravo založnog vjerovnika da zahtjeva od vlasnika stvari da trpi založno pravo – nikada ne zastarijeva. To je propisano odredbom članka 339. stavka 3. spomenutoga zakona. Vjerojatno je tome tako jer koji bi bio smisao založnog prava ako bi ono zastarijevalo. Tada bi svi čekali određeno vrijeme da ono dođe u zastaru i vjerovnik više ne bi mogao zahtijevati namirenje.
Prestaje na više načina:
1) propašću zaloga
2) odreknućem založnoga vjerovnika
3) istekom roka ili ispunjenjem raskidnoga uvjeta
4) prestankom tražbine
Kada propadne zalog, a nije ga zamijenila neka druga stvar ili pravo, založno pravo prestaje ali tražbina nastavlja postojati i dalje. Založno pravo prestaje i valjanim odreknućem založnog vjerovnika. Ako je založno pravo ograničeno rokom ili raskidnim uvjetom, ono nakon isteka tog roka ili nastupanja raskidnoga uvjeta prestaje te je potrebno izvršiti brisanje založnog prava iz zemljišnih knjiga. Kada osigurana tražbina prestane, založno pravo isto tako prestaje.
Ugovor o zasnivanju založnog prava na nekretnini je ugovor kojim se dužnik obvezuje će radi osnivanja založnog prava, koje će osiguravati određenu vjerovnikovu tražbinu, dopustiti vjerovniku da svoje založno pravo upiše u javnu knjigu kao teret određene stvari, a vjerovnik se obvezuje nakon prestanka tražbine omogućiti mu brisanje založnog prava iz javne knjige. Kada je ugovor o zasnivanju založnog prava na nekretnini sklopljen pred javnim bilježnikom u obliku javnobilježničkog akta ili je sklopljen u obliku privatne isprave te ga je solemnizirao javni bilježnik, tada nastaje javnobilježničko dobrovoljno založno pravo.
Ugovor o zasnivanju založnog prava na nekretnini, osim podataka o ugovornim stranama; založnom dužniku i založnom vjerovniku, sadrži o podatke o tražbini koja se osigurava založnim pravom, a koja primjerice, može biti zajam ranije sklopljen između založnog dužnika i založnog vjerovnika pa se u tu svrhu zasniva založno pravo na nekretnini. Nadalje, sadrži podatke o datumu dospijeća tražbine i načinu na koji založni dužnik mora ispuniti tražbinu. Vrlo bitni dijelovi ugovora o zasnivanju založnog prava su odredba o brisovnom očitovanju i ovršna klauzula. Brisovno očitovanje sadržano je u odredbi ugovora kojom se založni vjerovnik obvezuje, za slučaj da mu tražbina, po dospijeću, bude namirena, izdati založnom dužniku odgovarajuće brisovno očitovanje u svrhu brisanja upisa založnog prava iz predmetnoga ugovora u zemljišnim knjigama nadležnog suda.
Ovršna klauzula pak znači da se ugovor sklapa kao ovršna isprava. Sadrži odredbu prema kojoj založni dužnik izričito i neopozivo izjavljuje da je založni vjerovnik ovlašten, temeljem ugovora, u slučaju da mu založni dužnik, po dospijeću, ne namiri tražbinu, radi namirenja tražbine uvećane za zakonsku zateznu kamatu protiv založnog dužnika provesti neposrednu prisilnu ovrhu na nekretnini danoj u zalog.
Ako vam treba odvjetnik za nekretnine, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
