Zakonom o radu propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku nadoknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
Oblik štete nastale na radu
Šteta na radu ili u vezi s radom može biti u obliku tjelesnih i drugih ozljeda na radu radnika ili to mogu biti povrede prava radnika.
Odgovornost poslodavca
Poslodavac odgovara na temelju objektivne odgovornosti, bez obzira na krivnju.
Odnosno, poslodavac odgovara na temelju same činjenice što je ozljeda nastala na radu ili u svezi s radom.
Njegova odgovornost može biti isključena ili umanjena samo ako je šteta nastala zbog više sile, namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili radnjom treće osobe.
Također, Zakonom o obveznim odnosima propisano je kako svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti koja uključuju život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast itd.
Tako se povredom prava osobnosti na tjelesno u duševno zdravlje oštećeniku otvara mogućnost ostvarivanja naknade štete po osnovi izvanugovorne odgovornosti.
Prijava ozljede na radu
U praksi proces naknade štete zbog ozljede na radu ili u svezi s radom započinje prijavom ozljede na radu.
Za osobu koja se ozlijedila kao radnik u radnom odnosu na mjestu gdje se taj rad obavlja ili mjestu koje je poslodavac odredio najprije se podnosi prijava ozljede na radu mjesno nadležnoj službi HZZO-a prema prebivalištu oštećenika, u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede.
Prijavu podnosi poslodavac, odnosno organizator određenih aktivnosti ili poslova.
Ako oni to ne podnesu, na to je obvezan izabrani liječnik opće medicine prema zahtjevu oštećenika.
Prijavu može podnijeti i sam oštećenik ili član obitelji u slučaju smrti oštećenika.
Bolovanje i postupak liječenja ozlijeđenog radnika
Nakon što je prijava podnesena započinje bolovanje ozlijeđenog radnika, odnosno postupak liječenja.
Tek po završenom liječenju, kad liječnik izda potvrdu da je liječenje završeno, može se pokrenuti postupak naknade štete, tj. zahtijevati naknada od odgovorne osobe.
Razlog tome je to što je ukupna šteta ne može procijeniti prije nego što je osoba potpuno izliječena, odnosno, tek tada se mogu vidjeti posljedice koje su osobi zaostale zbog te ozlijede.
Pokretanje odštetnog zahtjeva
Postupak se pokreće odštetnim zahtjevom koji je usmjeren prema poslodavcu, točnije prema njegovom osiguratelju.
Većinom su odštetni zahtjevi usmjereni prema osiguratelju poslodavca.
Prema poslodavcu su usmjereni samo u iznimnim slučajevima kad osiguranje proglasi odštetni zahtjev neosnovanim zbog toga jer je poslodavac kriv za ozljedu radnika, jer se nije držao propisa o zaštiti na radu.
Odštetni zahtjev bi se mogao definirati kao zahtjev kojim radnik – oštećenik potražuje preciziranu naknadu štete zbog ozljede na radu prema odgovornoj osobi.
Preciziranu naknadu štete zbog ozljede na radu
„Precizirana naknada“ znači da u odštetnom zahtjevu postavlja zahtjev za naknadu više različitih vrsta šteta, a to mogu biti:
– šteta zbog pretrpljenih fizičkih bolova,
– šteta zbog pretrpljenog straha,
– šteta zbog pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenog životnog aktiviteta,
– šteta na ime naknade za tuđu pomoć i njegu,
– šteta na ime troškova puta i liječenja,
– izgubljena dobit,
– šteta zbog nastalog naruženja,
– šteta zbog uništenih stvari,
– šteta nastala zbog pojačane prehrane,
– zakonske zatezne kamate koje počinju teći dan nakon postavljanja odštetnog zahtjeva i
– troškovi naknade za rad odvjetnika.
Pokazalo se kako fizičke osobe, radnici, često nisu upoznati s postupkom naknade štete zbog ozljede na radu ili u svezi s radom koji mogu pokrenuti te je uvijek nakon takvog nemilog događaja mudro posavjetovati se sa odvjetnikom.
————————————————————–
Ukoliko trebate pravni savjet i pomoć, javite nam se s povjerenjem!
