Ustav Republike Hrvatske u članku 29. propisuje da svaka osoba ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Povreda prava na pravično suđenje nije jedino pravo zaštićeno predmetnim člankom Ustava Republike Hrvatske, već je još propisano propisano da u slučaju sumnje ili optužbe zbog kaznenog djela osumnjičenik, okrivljenik ili optuženik ima pravo:
– pravo da u najkraćem mogućem roku bude obaviješten potanko i na jeziku koji razumije o naravi i razlozima optužbe koja se diže protiv njega i o dokazima koji ga terete,
– da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost u kojem može pripremiti obranu,
– pravo na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, te s tim pravom mora biti upoznat,
– pravo da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava da plati branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja pod uvjetima propisanim zakonom,
– pravo da mu se sudi u njegovoj nazočnosti, ukoliko je dostupan sudu,
– pravo da ispituje ili da ispitati svjedoke optužbe i da zahtijeva osiguranje nazočnosti i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe,
– pravo na besplatnu pomoć tumača u slučaju da ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.
Također, osumnjičenik, okrivljenik i optuženik ne smije se siliti da prizna krivnju, a dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku.
Povreda prava na pravično suđenje – optužena osoba
Nakon što je već protiv osobe podignuta optužnica isti se u pravnoj terminologiji naziva optuženikom, a ne više okrivljenikom, ali naravno da time ne prestaju njegova prava, nego njemu sada pripadaju sljedeća prava i to konkretno:
– pravo da u najkraćem roku bude obaviješten, potanko i na jeziku koji razumije, o prirodi i razlozima optužbe koja se podiže protiv njega,
– pravo da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu svoje obrane,
– pravo da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava platiti branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja, kad to nalažu interesi pravde,
– pravo da ispituje ili dade ispitati svjedoke optužbe i da se osigura prisustvo i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe,
– pravo na besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava u sudu.
Povreda prava na pravično suđenje- što je uopće pravično suđenje?
Da bi uopće mogli govoriti o povredi prava na pravično suđenje moramo definirati što jest pravo na pravično suđenje, odnosno koje sve sastavne elemente ima. Kada bude povrijeđen jedan od tih elemenata ili naravno više njih, možemo govoriti o pravnim mogućnosti zaštite prava.
Pravo na pravično suđenje uključuje sljedeće sastavne djelove:
– pravo na pristup sudu,
– pravo na pravnu pomoć,
– pravo na procesnu ravnopravnost,
– pravo na javno i kontradiktorno suđenje,
– pravo na saslušanje,
– pravo na dokaz,
– pravo na javnu objavu presuda,
– pravo na sud ustanovljen zakonom,
– pravo na nezavisnost i nepristranost u suđenju,
– pravo na suđenje u razumnom roku,
– pravo na učinkovitu ovrhu presuda,
– zabrana arbitrarnog postupanja.
Sudska praksa je iznjedrila značenje i tumačenje sadržaja svakog od tih prava budući da su građani nerijetko smatrali da su im ta prava povrijeđena, ali je to vrlo teško dokazati ako se zapravo ne zna što je sadržaj svakog od pojedinih pobrojanih prava.
Povreda prava na procesnu ravnopravnost kao povreda prava na pravično suđenje
Svaka stranka treba imati razumnu mogućnost da u postupku pred sudom brani svoja prava pod uvjetima koji ju ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na suprotnu stranu, a iz navedenog prava na jednakost oružja izvode se i pojedina prava u odnosu na izbor i izvođenje dokaza. Ovo je zapravo ukratko definirano pravo na procesnu ravnopravnost. Ustavni sud Republike Hrvatske je mišljenja da pravo na pravično suđenje uključuje način na koji se dokazi izvode i predlažu te ocjenu je li postupak u svojoj cjelini, uključujući i način na koji su dokazi predloženi i izvedeni, pravičan u smislu članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. stavka 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
U današnjem demokratskom društvu pravo na pravično suđenje nužno uključuje jednakost sredstava stranaka u postupku, što u prijevodu znači obvezu suda da svakoj strani u postupku dopusti mogućnost iznošenja svojih razloga u uvjetima koji je ne stavljaju u položaj očite neravnopravnosti u odnosu na protivnu stranu.
Povreda prava na obrazloženu sudsku odluku i prava na učinkovito pravno sredstvo kao povreda prava na pravično suđenje
Pravo na obrazloženu sudsku odluku još je jedna od obveza sudova koja podrazumijeva obvezu istih da u svojim presudama navedu odlučujuće razloge kojima su se vodili pri njihovom donošenju, a eventualna povreda prava na pravično suđenje zbog propusta suda da se navedene obveze pridržavaju uvijek će ovisiti o osobitim okolnostima svakog konkretnog slučaja te u takvim slučajevima možemo opravdano govoriti o povredi prava na pravično suđenje. Ustavni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama ističe da Ustav Republike Hrvatske jamči stranci u sudskom ili upravnom postupku pravo na obrazloženu odluku tijela upravne odnosno sudske vlasti, kao i pravo na učinkovito pravno sredstvo, a oba navedena prava međusobno su usko povezana, odnosno proizlaze jedno iz drugog i čine neodvojive sastavnice koje čine pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Povreda prava na pravično suđenje- što poduzeti?
Smatrate da je došlo do povrede prava na pravično suđenje i ne znate što poduzeti glede navedenog. Ustavni zakon o ustavnom sudu propisuje da svatko može podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom Republike Hrvatske, odnosno Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Važno je znati da Ustavni sud nije tijelo sudbene vlasti, te se pred njim ne provodi sudski postupak i ne odlučuje meritorno o sudskim stvarima, već je ustavni sud posebno tijelo utemeljeno Ustavom zbog zaštite pojedinačnih ljudskih prava i temeljnih sloboda (ustavnih prava) u postupku pokrenutom ustavnom tužbom. Dakle, to je tijelo u mogućnosti odlučiti o vašoj povredi prava na pravično suđenje.
Isticanje povrede prava na pravično suđenje pred Ustavnim sudom
Ustavna tužba nije redovni ili izvanredni pravni lijek u sustavu domaćih pravnih lijekova već je posebno ustavnopravno sredstvo zaštite ustavnih prava u pojedinačnim slučajevima, pa slijedom navedenog istu podnosite i kada vam je povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Stoga nije dovoljno pozivati se u ustavnoj tužbi na povrede koje su rezultat nezakonitosti što ih je počinilo određeno tijelo ili sud u sudskom postupku jer protiv takvih nezakonitosti pravnu zaštitu pružaju redovni i specijalizirani sudovi u postupcima ustrojenim u više stupnjeva sudske zaštite.
Napomena je da u ustavnoj tužbi nije dovoljno ponoviti razloge koji su već istaknuti u žalbenim ili revizijskim postupcima pred sudom niti je dovoljno samo navesti ustavna prava koja se smatraju povrijeđenima, već je potrebno istaknuti koje je točno ustavom zajamčeno pravo povrijeđeno Vama na štetu, npr. pravo na pravično suđenje i pružiti odgovarajuće obrazloženje. Ustavna tužba mora sadržavati konkretne i dobro obrazložene razloge eventualne povrede određenog ustavnog prava jer treba uzeti u obzir da jako mali broj ustavnih tužbi bude usvojen, pa tako i onih radi povrede prava na pravično suđenje.
Isticanje povrede prava na pravično suđenjem pred Europskim sudom za ljudska prava
Svaka fizička osoba, nevladina organizacija ili skupina pojedinaca koja tvrdi da su joj povrijeđena prava priznata Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ili dodatnim protokolima, a što ih je počinila jedna ugovorna stranka, odnosno država, može podnijeti tužbu Europskom sudu za ljudska prava. Tužba Europskom sudu za ljudska prava mora biti podnesena u roku od šest mjeseci od konačnosti domaće odluke, primjerice od dana kada je osoba primila odluku Ustavnog suda, a taj rok obično se računa od dana kada je odluka najvišeg nadležnog suda ili tijela donesena, ili od dana kad je dostavljena stranci ili njezinom zastupniku, a pri kojem izračunu rokova Vam može pomoći odvjetnik.
I taj je propis nedavno promijenjem pa je rok skraćem na četri mjeseca, stoga obratite pažnju na navedenom, ako se odlučujete na taj pravni korak. Europski sud za ljudska prava svake godine zaprimi na desetke tisuća zahtjeva kojima se ističu povrede prava zajamčenih Konvencijom, a više od 90% onih koje razmotri proglasi nedopuštenim, dakle nemojte se upuštati u navedeno ako nemate dobru argumentaciju i dokaze. U slučaju da Europski Sud utvrdi da je došlo do povrede Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno da je podnositelj zahtjeva pretrpio određenu štetu, dosuditi će mu pravičnu naknadu, odnosno određenu svotu novca za naknadu pretrpljene štete.
Treba Vam odvjetnik za ustavnu tužbu ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
