„Što želiš biti kad odrasteš?“ jedno je od pitanja koje roditelji i bliska rodbina postavljaju djetetu čim krene u osnovnu školu. Kuhar, frizer, vatrogasac, učiteljica, odvjetnik. Zašto baš odvjetnik iduće je pitanje koje se logično nameće?
„Jer odvjetnici puno zarađuju, odlaze na posao u odjelima i bore se za pravdu!“ No, je li odvjetništvo doista poželjno zanimanje i koji je put potrebno proći od upisa Pravnog fakulteta do upisa u Hrvatsku odvjetničku komoru. Odgovor je: dugačak i trnovit, ali neka Vas to ne obeshrabri.
Ako ste odlučili biti odvjetnik ili odvjetnica ništa Vas neće spriječiti na tome putu, a kako bi osnovali vlastiti odvjetnički ured; niti teški ispiti na fakultetu, niti niska primanja odvjetničkih vježbenika, brojni prekovremeni radni sati, stalno proučavanje promjena pravnih propisa, ali i brojni drugi problemi s kojima ćete se susresti kroz godine odvjetničke prakse.
Ovaj članak pokušati će Vam objasniti koje su ovlasti odvjetnika, što je odvjetnički ured, a što su zajednički uredi, kakva je odgovornost odvjetnika u zajedničkom uredu, o organizaciji odvjetništva, što je kodeks odvjetničke etike, stjecanje i gubitak prava na obavljanje odvjetništva i brojna druga pitanja.
Koji propis regulira odvjetništvo kao samostalnu i neovisnu službu?
Zakon o odvjetništvu (NN 9/94) uređuju ustrojstvo i djelovanje odvjetništva kao neovisne i samostalne službe koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interes. Predmetni je zakon donesen još 1994. godine, a mijenjao se 2008., 2009. i 2011. godine.
Koje su ovlasti odvjetnika?
Odvjetnici smiju pružati sve oblike pravne pomoći, a osobito:
– davati pravne savjete,
– sastavljati isprave (ugovore, oporuke, izjave i dr.),
– sastavljati tužbe, žalbe, prijedloge, zahtjeve, molbe, izvanredne pravne lijekove i druge podneske,
– zastupati stranke
Na koji način odvjetnik može obavljati odvjetničku djelatnost i imati odvjetnički ured?
Odvjetnik odvjetničku djelatnost može obavljati samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu u skladu s odredbama Zakona o odvjetništvu.
Odvjetnik može imati samo jedan odvjetnički ured, ali zajednički uredi i odvjetnička društva mogu imati više pisarnica, ali pod uvjetom da u svakoj pisarnici radi barem jedan odvjetnik.
Više odvjetnika može imati zajednički odvjetnički ured. U tom slučaju međusobna prava i obveze odvjetnici uređuju u pisanom obliku.
Dva ili više odvjetnika upisanih u imenik odvjetnika Komore mogu osnovati odvjetnički ured sa svojstvom pravne osobe (odvjetničko društvo).
Što je zajednički odvjetnički ured i kakav je odgovornost odvjetnika u zajedničkom uredu?
Više odvjetnika može imati zajednički odvjetnički ured. U tom slučaju međusobna prava i obveze odvjetnici uređuju u pisanom obliku. Svaki od zajedničkih ureda može imati više pisarnica, ali u svakoj pisarnici mora stalno raditi barem jedan odvjetnik.
Činjenicu da odvjetnici namjeravaju imati zajednički ured dužni su po zaključenju ugovora podnijeti prijavu Komori, a do konačnog osnivanja zajedničkog ureda dolazi upisom u odgovarajući upisnik Komore, a predmetni je upis Komora dužna obaviti u roku od 15 dana.
„Zajednički odvjetnički uredi predstavljaju samo oblik građanskog partnerstva u kojem slučaju međusobna prava i obveze odvjetnici uređuju u pisanom obliku, a osnivaju odvjetnički ured upisom u odgovarajući upisnik Komore, međutim, tim upisom ne stječu svojstvo javnog trgovačkog društva niti svojstvo pravne osobe, već pravnu osobnost ima svaki odvjetnik u tom uredu kao zasebna fizička osoba“ je stav zauzet od Županijskog suda u Varaždinu, broj odluke: Gž 836/2016-2 od dana 03.10.2017. godine iz kojeg je vidljivo da zajednički odvjetnički uredi nemaju svojstvo pravne osobe, već pravnu osobnost ima svaki odvjetnik u tom uredu kao zasebna fizička osoba.
Odvjetnici u zajedničkom uredu solidarno odgovaraju za obveze odvjetnika nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda. Što to znači? Kakva je solidarna odgovornost? To znači da svaki odvjetnik iz zajedničkog odvjetničkog ureda odgovara vjerovniku za cijeli dug, a vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok obveza ne bude u cijelosti ispunjena.
Može li zajednički odvjetnički ured biti stranka u postupku?
Zajednički odvjetnički ured nema svojstvo pravne osobe pa zbog toga ne može biti stranka u postupku. Umjesto zajedničkog odvjetničkog ureda stranke u postupku mogu biti samo odvjetnici iz tog ureda koji solidarno odgovaraju za obveze nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda. Navedeni je stav zauzet u sentenci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske u odluci broj: Pž-3325/06 od dana 15.09.2009. godine.
Pod kojim se uvjetima može osnovati odvjetničko društvo?
Dva ili više odvjetnika upisanih u imenik odvjetnika Komore mogu osnovati odvjetnički ured sa svojstvom pravne osobe (odvjetničko društvo), a koje se može osnovati kao javno trgovačko društvo ili kao društvo s ograničenom odgovornošću. Odvjetničko društvo ne može osnovati drugo odvjetničko društvo.
Poseban uvjet koji je propisan za odvjetnička društva s ograničenom odgovornošću jest da isti mogu osnovati dva ili više odvjetnika, a najniži iznos temeljnog kapitala iznosi 350.000,00 kuna, što predstavlja razliku u odnosu na uvjete propisane Zakonom o trgovačkim društvima (NN 152/11).
Za osnivanje odvjetničkog društva, odvjetnici-osnivači dužni su pribaviti potvrdu Komore da su upisani u Imenik odvjetnika i da je ugovor o osnivanju sukladan Zakonu o odvjetništvu, Statutu i drugim općim aktima Komore i Kodeksu odvjetničke etike.
Bez te potvrde Komore, društvo se ne može upisati u registar trgovačkih društava. Odvjetničko društvo je dužno obavijestiti Komoru o izvršenom upisu u registar trgovačkih društava kao i o nastalim promjenama koje se upisuju u registar trgovačkih društava, najkasnije u roku od 3 dana od primitka rješenja nadležnog suda.
Komora je dužna novoosnovano odvjetničko društvo upisati u upisnik odvjetničkih društava najkasnije u roku od 3 dana od dana primitka obavijesti o upisu u registar trgovačkih društava.
Važno je također napomenuti da odvjetničko društvo niti njegovi pojedini članovi – odvjetnici ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude izvršen upis u upisnik odvjetničkih društava.
Na koji način odvjetnički ured i odvjetnička društva odgovaraju za pruženu pravnu pomoć?
Za pruženu pravnu pomoć strankama odvjetnička društva odgovaraju po općim pravilima o odgovornosti za štetu.
Odgovornost za štetu regulirana je Zakonom o obveznim odnosima.
Članovi odvjetničkog društva osnovanog kao javno trgovačko društvo solidarno odgovaraju za obveze odvjetničkog društva, a navedeno je već ranije objašnjeno u ovome članku.
Na koji način je odvjetništvo organizirano?
Hrvatska odvjetnička komora je samostalna i neovisna organizacija koja ima svojstvo pravne osobe, a odvjetnici se obvezno udružuju u Komoru. Njezina je zadaća predstavljati odvjetništvo Republike Hrvatske kao cjelinu.
Komora ima svoja tijela, a to su: Skupština, Upravni odbor, Izvršni odbor, predsjednik i druga tijela utvrđena statutom Komore, a njihovo ustrojstvo, sastav, način izbora, prava i dužnosti detaljnije su uređena statutom i drugim općim aktima Komore.
Što je kodeks odvjetničke etike?
Kodeks odvjetničke etike, polazeći od temeljnih vrijednosti društva, utvrđuje skup načela i pravila kojih su se odvjetnici i odvjetnički vježbenici dužni pridržavati pri obavljanju odvjetništva, a donosi ga Skupština Komore i objavljuje se u Narodnim novinama
Kodeksom su regulirana opća načela i pravila ponašanja odvjetnika, dužnost čuvanja odvjetničke tajne, odnos prema stranci, odnos prema protivnoj stranci, odnos odvjetnika prema Komori i Zboru, odnos prema sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima, međusobne odnose odvjetnika, odnos prema odvjetničkim vježbenicima, poslovanje u odvjetničkom uredu, troškovi zastupanja i druga slična pitanja.
Koji su uvjeti za obavljanje odvjetništva?
Pravo na obavljanje odvjetništva na teritoriju Republike Hrvatske stječe se upisom u imenik odvjetnika, a nakon dane svečane prisege. O upisu u imenik odvjetnika rješenje donosi tijelo Komore određen statutom. Da bi se osoba mogla upisati u imenik odvjetnika mora ispuniti određene uvjete; a isti su propisani u članku 48. Zakona o odvjetništvu.
Uvjeti koje osoba mora zadovoljiti:
1.da je hrvatski državljanin,
2.da je državljanin države članice Europske unije ili druge države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru,
3.da je poslovno sposobna,
4.da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova odvjetništva,
5.da je završila sveučilišni studij prava na pravnom fakultetu u Republici Hrvatskoj,
6.da je po završenom studiju najmanje 3 (tri) godine radila u odvjetničkom uredu kao odvjetnički vježbenik ili na pravnim poslovima u pravosudnim tijelima (sudski vježbenik, državnoodvjetnički vježbenik, javnobilježnički vježbenik), ili najmanje 4 (četiri) godine na drugim pravnim poslovima,
7.da je položila pravosudni ispit u Republici Hrvatskoj,
8.da protiv nje nije pokrenuta istraga odnosno da se protiv nje ne vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti,
9.da nije u radnom odnosu,
10.da je dostojna za obavljanje odvjetništva,
11.da ne obavlja poslove koji su nespojivi s odvjetništvom,
12.da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje odvjetničke službe,
13.da priloži izjavu da ima opremu i prostor koji su potrebni i primjereni za obavljanje odvjetničke službe,
14.da ima položen ispit iz Kodeksa odvjetničke etike i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Što znači da je osoba nedostojna za obavljanje odvjetništva?
Nije dostojna za obavljanje odvjetništva osoba osuđena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo protiv službene dužnosti, za kazneno djelo izvršeno iz koristoljublja ili za drugo kazneno djelo izvršeno iz nečasnih pobuda ili koje je čini moralno nedostojnom za obavljanje odvjetništva.
Takva osoba nema pravo na upis u imenik odvjetnika deset godina poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, a ako je osoba osuđena na novčanu kaznu, pet godina od dana pravomoćnosti presude, osoba kojoj je izrečena uvjetna osuda nema pravo na upis za vrijeme za koje joj je pravomoćnom odlukom određen rok kušnje.
Također, nije dostojna za obavljanje odvjetništva ni osoba čije ranije ponašanje ili djelatnost ne jamči da će ona savjesno obavljati odvjetničko zvanje.
Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj U-III-580/2008 od 13. studenoga 2008. koja se odnosi na ustavnu tužbu radi upisa u Imenik odvjetnika, zauzeo je i izrazio pravno stajalište da je za utvrđenje nedostojnosti osobe za bavljenje odvjetništvom se ne može uzeti samo jedan životni postupak ili nekoliko takvih postupaka te osobe u prošlosti, jer bi na taj način moglo prerasti u apsolutnu zapreku za stjecanje prava za bavljenje odvjetništvom a što je suprotno čl. 49. ZO.
Kada odvjetniku prestaje pravo na obavljanje odvjetništva?
Odvjetniku prestaje pravo na obavljanje odvjetništva:
1.ako izgubi hrvatsko državljanstvo,
2.ako izgubi poslovnu sposobnost,
3.ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odvjetništva,
4.ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva,
5.ako je disciplinskom kaznom izrečena trajna zabrana obavljanja odvjetništva,
6.ako se sam odrekne obavljanja odvjetništva,
7.ako više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja odvjetništvo,
8.ako stupi u radni odnos, osim u odvjetničkom uredu,
9.ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci.
Postoji li disciplinska odgovornost odvjetnika?
U obavljanju svoje službe odvjetnici mogu počiniti lakše i teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva.
Za takve povrede odgovara se pred disciplinskim tijelima Komore.
Težom povredom smatraju se osobito narušavanje ugleda odvjetništva kao samostalne i neovisne službe, ali i svako narušavanje dužnosti, ugleda i Kodeksa odvjetničke etike koje ima teže značenje s obzirom na važnost ugroženog dobra, prirodu povrijeđene dužnosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena.
Mjere koje se mogu izreći za ovakve povrede su:
– ukor,
– novčana kazna,
– gubitak prava na obavljanje odvjetništva od šest mjeseci do pet godina,
– gubitak prava na obavljanje odvjetništva u trajanju od 5 – 10 godina,
– trajni gubitak prava na obavljanje odvjetništva
Lakšom se povredom smatra narušavanje dužnosti, ugleda i Kodeksa odvjetničke etike koje je lakšeg značenja, a mjera koja se u slučaju lakše povrede može izreći odvjetniku je opomena ili novčana kazna.
Koje su lakše, a koje teže povrede službene dužnosti detaljno je razrađeno odredbama statuta Komore.
Trebate li pomoć odvjetnika, obratite nam se s povjerenjem.
