Treba Vam pravni savjet? Naišli ste na pravni problem, a ne znate kako ga riješiti? Zbog trenutne materijalne situacije niste u mogućnosti podmiriti visoku cijenu usluga koju bi odvjetnik naplatio za svoj rad? U strahu ste da će odvjetnik podatke koje ste mu povjerili iznijeti trećoj osobi?
Ovaj članak upoznat će Vas sa područjima prava za koja je odvjetnik ovlašten dati pravne savjete, njegove dužnosti čuvanje tajne za sve podatke koje mu je stranka povjerila, te nemogućnosti da svoje usluge naplaćuje prema vlastitom nahođenju.
Kome se obratiti za pravni savjet?
Tijekom života svaka se osoba barem jednom susrela s potrebom za pravnim savjetom. Zbog nesnalaženja u velikom broju zakonskih propisa, uzimanje stvari u svoje ruke i samostalno rješavanje pravnih problema mogao bi osobi uzrokovati materijalne gubitke koji bi višestruko premašili iznos koji bi mogao biti izdvojen za stučnu pravnu pomoć.
Zato, unatoč visokim cijenama usluga koje odvjetnici naplaćuju za svoj rad, poželjno je obratiti se osobama kvalificiranima za davanje stučnih savjeta i mišljenja.
Zakonom o odvjetništvu propisano je da samo odvjetnici smiju pružati sve oblike pravne pomoći, poput davanja pravnih savjeta, sastavljanja isprava (ugovore, oporuke), sastavljanja tužbe, žalbe, prijedloge, molbe, pravne lijekove i druge podneske, te zastupanja stranke. Profesori i docenti pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj smiju za nagradu davati samo pravne savjete i mišljenja, ali ne smiju zastupati stranke pred sudom ni sastavljati podneske.
Ostale osobe nisu ovlaštene pružati pravnu pomoći te ako bi neovlašteno dale pravne savjete uz naplatu, bile bi kažnjene kaznom zatvora do šest mjeseci za kazneno djelo nadripisarstva.
Profesionalne dužnosti odvjetnika
Davanje ispravnih i u skladu sa pravilima struke formuliranih pravnih savjeta i mišljenja stranci koja mu se obratila samo je jedna od profesionalnih dužnosti odvjetnika.
Prema stranci koja mu se obratila sa povjerenjem u njegovu stručnost i kompetenciju te zauzvrat očekuje zaštitu svojih prava i interesa, odvjetnik je dužan upotrijebiti svoje profesionalno znanje, vještinu, te postupati sa posebnim stupnjem pažnje da bi joj dao na zakonu utemeljen pravni savjet.
Sam Zakon o odvjetništvu propisuje da je odvjetnik dužan pružati pravnu pomoć, pa tako i dati pravni savjet i to savjesno, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, zakonima, statutu i drugim općim aktima Komore, te Kodeksu odvjetničke etike.
Odvjetnici imaju pravo i dužnost, u granicama zakona i dobivenih ovlasti, poduzimati sve što po njihovoj ocjeni može koristiti stranci kojoj pružaju pravnu pomoć.
Zato kad se stranka obrati odvjetniku za pomoć u pružanju pravnih savjeta, uz primjenu relevantnih propisa te poznavanjem sudske prakse i običajnog prava, dužan ju je informirati o svim aspektima rješavanja njenog problema na način na koji ona to razumije.
Što u slučaju pokretanja sudskog postupka?
Ako se stranka obratila odvjetniku sa određenim pravnim problemom, a odvjetnik ju je uputio na potrebu pokretanja sudskog postupka, dužan ju je tijekom cijelog postupka informirati o tijeku posla koji za nju obavlja, o posljedicama za koje smatra da će proizaći iz njegovih postupaka, te davati joj savjete kako da postupa tijekom pojedinih stadija postupka. Ako bi se tijekom postupka razvojem situacije ukazalo da je njegov raniji savjet pogrešan, ovlašten ga je izmijeniti.
No, kako se u praksi znatan broj građana obraća odvjetnicima sa raznim pravnim pitanjima radi potrebe za pravnim savjetom, postavlja se pitanje je li odvjetnik dužan da pruži pravnu pomoć svakoj zainteresiranoj osobi?
Kada odvjetnik može uskratiti pružiti pravni savjet?
Sukladno Zakonu o odvjetništvu, odvjetnik je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati.
Odvjetnik smije uskratiti pružati pravnu pomoć zbog razloga koje propisuje Zakon o dvjetništvu, primjerice, ako je on ili koji drugi odvjetnik koji je radio ili radi u istom uredu u toj istoj pravnoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje stranke, dao im pravni savjet ili od njih primio uputu. Nadalje, ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao odvjetnički vježbenik kod odvjetnika koji je zastupao protivnu stranku ili ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao sudac, državni odvjetnik ili kao službena osoba u upravnom ili drugom postupku. Osim navedenih zakonskih razloga, Kodeks odvjetničke etike propisuje da odvjetnik, s iznimkom kaznenih postupaka, mora odbiti pružanje pravne pomoći i ako je ono što stranka traži obijesno ili očito protivno zakonu, tako da se s velikom vjerojatnošću može predvidjeti neuspjeh.
Isto tako, može odbiti samo zbog važnih razloga (npr. zbog preopterećenosti, zbog slabih izgleda na uspjeh, zbog nedostatka posebnog iskustva u toj grani prava, zbog toga što je općepoznato da je stranka sklona obijesnom parničenju, zbog nemoralnosti razloga iz kojih se pružanje pomoći traži, nesposobnosti stranke da plati gotove izdatke i slično).
Međutim, bitno je napomenuti da je odvjetnik dužan besplatno pružiti pravnu pomoć socijalno ugroženim osobama te žrtvama Domovinskog rata u građanskim i kaznenim predmetima kad to odredi nadležno tijelo Hrvatske odvjetničke komore u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem.
Pravni savjet i specijalizacija odvjetnika
Iako svi odvjetnici slijede ista pravila pravne profesije, međusobno se mogu razlikovati u pravnom području u kojem su specijalizirani. Sukladno Statutu odvjetničke komore, svaki odvjetnik može zahtijevati da mu se prizna specijalnost u određenoj oblasti prava.
Ako je odvjetnik najmanje pet godina s uspjehom obavljao pravne poslove u oblasti iz koje traži specijalnost i svojim je radom unaprijedio pravnu znanost i praksu, Upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore nakon što pribavi mišljenje Povjerenstva za ocjenu postojanja uvjeta za priznanje specijalnosti, donijet će odluku o priznanju specijalnosti.
Na temelju dobivene specijalnosti, jedan se odvjetnik primjerice može opredjeliti za područje obiteljskog prava, a drugi za područje trgovačkog ili kaznenog prava. Stoga, iako se odvjetnici ne moraju nužno specijalizirati za određeno pravno područje, u praksi se često opredjeljuju, te im se priznata specijalnost može istaknuti u nazivu odvjetničkog ureda.
U tom slučaju, ako je odvjetnik specijaliziran za područje radnog prava, a stranka mu se obratila sa pravnim pitanjem iz područja kaznenog prava, ovlašten joj je uskratiti pružiti pravnu pomoć jer pravno pitanje ne podpada pod njegovu specijalnost.
Zato je svaka stranka ovlaštena da prije nego što se obrati odvjetniku, pregleda njegove internetske stranice i vidi da li odvjetnik pruža usluge u određenom pravnom području.
Isto tako, ovlaštena ga je nazvati telefonom te uz navođenje pojedinosti slučaja, upitat ga je li spreman preuzeti njezin slučaj. Takvo reklamiranje i oglašavanje u sredstvima oglašavanja ili medijima (tisak, televizija, radio, web stranica), dopušteno je odvjetnicima, zajedničkim odvjetničkim uredima i odvjetničkim društvima.
Koliko odvjetnik naplaćuje za davanje pravnog savjeta?
Odvjetnici imaju pravo naplatiti sve poslove koje obavljaju za stranku, uključujući i davanje pravnih savjeta putem telefonskih poziva i pisama, ovisno o duljini i vremenu potrebnom za njihovo obavljanje, odnosno pisanje.
Većina odvjetnika prvi razgovor sa strankom obavlja prema fiksnom honoraru jer je to vrijeme koje mu je potrebno da bi odredio želi li preuzeti slučaj ili ne, te kako bi sama stranka odlučila želi li da je odvjetnik i dalje savjetuje u postupku.
U slučaju pozitivnog ishoda, svaki sljedeći razgovori o davanju pravnog savjeta te poduzimanje radnji tijekom vođenja postupka, naplaćuju se prema većim cijenama sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika koju donosi Hrvatska odvjetnička komora uz suglasnost ministra pravosuđa.
Tarifa o nagradama i naknadi za rad odvjetnika
Tarifa se temelji na sustavu bodova za obavljanje pojedinih radnji prema tome u kojoj se vrsti postupaka pruža pravna pomoć i o kojoj se pravnoj radnji radi, primjerice za dano usmeno pravno mišljenje, sastavljanje tužbe, zastupanje na ročištu na sudu i slično.
Konačni iznos koji je stranka dužna podmiriti odvjetniku za poduzete pravne radnje dobiva se zbrajanjem bodova sa iznosom od 10,00 kn kolika je utvrđena vrijednost jednog boda. Prema Tarifi, za usmeno pravno mišljenje i pravno savjetovanje za svaki započeti sat odvjetnik naplaćuje stranci 500 kuna, dok mu za pisani pravni savjet i pisano pravno mišljenje s činjeničnim i pravnim obrazloženjem, pripada nagrada ovisno o vrijednosti predmeta spora, primjerice ako je vrijednost predmeta spora do 2.500,00 kuna pripada mu nagrada u iznosu od 250 kuna uvećano za porez na dodanu vrijednost.
Budući da je odvjetnik stranci dužan izdati račun nakon izvršene usluge sukladno Tarifi, iz toga proizlazi da odvjetnici ne mogu naplaćivati usluge prema vlastitom nahođenju u ime svoje popularnosti.
Isto tako, odvjetnik treba stranku upoznati s približnim iznosom troškova davanja pravnog savjeta te ostalim oblicima pružanja pravne pomoći tako da joj omogući uvid u Tarifu, te joj na njezin zahtjev dati specificirani obračun troškova.
Popust na pravni savjet
Važno je napomenuti da ako se stranka nalazi u teškom imovinskom položaju, odvjetniku je dopušteno da joj odobri popust od Tarifom predviđenih troškova.
S druge strane, ako stranka sama ponudi odvjetniku veću nagradu od one koju određuje Tarifa, a odvjetnik tu ponudu nije ničim izazvao, smije primiti takvu nagradu, ali pod uvjetom da ona nije u očitu nerazmjeru s njegovim uslugama, s ishodom njegova rada i s imovinskim stanjem stranke.
Odgovornost odvjetnika za dani pravni savjet i mišljenje
Sve podatke koje je stranka povjerila odvjetniku da bi joj mogao dati kvalitetan pravni savjet, odvjetnik je dužan čuvati kao tajnu te ne smije ni na koji način upotrijebiti na štetu stranke. Iznošenje odvjetničke tajne dopušteno je samo u slučaju ako je to stranka odvjetniku na nedvojben način dopustila, primjerice ako je to nužno radi obrane odvjetnika.
Ako odvjetnik povrijedi dužnost čuvanja odvjetničke tajne za vrijeme pružanja pravne pomoći, a i nakon toga sve dok bi njezino otkrivanje moglo naškoditi stranci, disciplinski je odgovoran.
Za takvu težu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva, odvjetniku se mogu izreći ukor, novčana kazna, gubitak prava na obavljanje odvjetništva od šest mjeseci do pet godina, gubitak prava na obavljanje odvjetništva u trajanju od 5-10 godina, te trajni gubitak prava na obavljanje odvjetništva.
Pravni savjet i kaznena odgovornost odvjetnika
Za pravni savjet i mišljenje kojeg je odvjetnik izrekao stranci u pružanju pravne pomoći u postupku pred sudom ili drugim tijelom državne vlasti, odvjetnik ne smije biti pozvan na kaznenu odgovornost.
Većina poslova koja odvjetnik obavlja za stranku zahtijevaju da on o svakom pravnom problemu ima određeno pravno mišljenje na temelju kojeg bi poduzeo određenu radnju u ime i za račun stranke.
U tim je slučajevima obvezan stranci dati pravni savjet ili mišljenje iako ona od njega to ne traži, ali zbog nepoznavanja prava nije svjesna da joj je takav savjet potreban. Iako ne postoji kaznena odgovornost, prema Zakonu o radu odvjetnička društva (a time i odvjetnici) za pruženu pravnu pomoć strankama odgovaraju prema općim pravilima o odgovornosti za štetu. U tom slučaju, ako su stranka i odvjetnik sklopili ugovor gdje se odvjetnik obvezuje dati stranci točan savjet ili mišljenje, odvjetnik je kao kvalificirani pravni stručnjak dužan postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običaja.
Tako da će odvjetnik odgovarati ako da stranci netočan savjet ili mišljenje i ako ju je propustio savjetovati onda kada je to bilo potrebno.
Trebam li se za pravni savjet obratiti odvjetniku?
Odvjetnička djelatnosti, kao djelatnost od šireg društvenog interesa, nameće odvjetniku visoke standarde stručnosti i postupanje s povećanom pažnjom prema pravilima struke i običajima. Iako odvjetnici često naplaćuju visoke cijene usluga za svoj rad, obraćanje kvalitetnom odvjetniku specijaliziranom u određenom području prava može dovesti do povoljnog rješenja određenog pravnog pitanja.
Trebate li pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
