Susrećete li se na radom mjestu s stalnim prekidanjem u obavljanju posla, kritiziranjem načina na koji obavljate rad, zatrpavanjem radnim zadacima za koje vam je određen kratak rok izvršenja ili pak širenjem glasina odnosno ogovaranjem? To ukazuje da proživljavate mobbing na poslu, odnosno radnom mjestu.
U ovom članku pronaći ćete odgovore je li koji oblik ponašanja drugih s kojim se susrećete na poslu ujedno i mobbing na poslu, odnosno radnom mjestu, kao i načine na koje se možete zaštititi od istog.
Što je mobbing na poslu?
Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili više njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu i na razne načine planirano, osmišljeno i sofisticirano narušava čast, ugled i dostojanstvo druge osobe i to s ciljem eliminacije s radnog mjesta. Da bi se neko ponašanje smatralo mobbingom ono se mora biti učestalo, odnosno mora se ponavljati najmanje jednom tjedno tijekom najmanje šest mjeseci.
Mobbing se smatra jednim od najtežih oblika radnog stresa, jer predstavlja psihičko maltretiranje i zlostavljanje na radnom mjestu od strane poslodavca, suradnika, i nadređenih kao i drugih osoba na s kojima radnik dolazi u kontakt tijekom rada i izvršavanja radnih zadataka.
Riječ je o agresiji koja je zapravo napad na integritet druge osobe, a sastoji se od kršenja ljudskih prava, omalovažavanja, uvreda i slično. Takvu agresiju i vrstu napada na integritet često je teško dokazati, jer se ne mora očitovati na klasični način već može biti izražena u obliku dociranja, korištenja sofisticiranog rječnika, pametovanja, prosudbi, različitih savjeta, međutim radi se o ciljno usmjerenoj akciji nepoštenog načina razmišljanja.
Mobbing na poslu najčešće uključuje izgovaranje raznoraznih komentara, ali može uključivati i fizički kontakt. Kao što je već navedeno, ne smatra se svaki oblik zlostavljačkog ponašanja mobbingom, s obzirom da se mora dokazati postojanje uzročne veze između ponašanja i posljedice odnosno štete.
Oblici zlostavljačkog ponašanja koji se smatraju mobbingom
Mobbing na poslu predstavljaju:
– Prekid i odbijanje komunikacije, prekidanje u govoru, konstatno ometanje i prekidanje u obavljanju posla, glasno psovanje, opetovano kritiziranje načina i rezultata rada, usmene i/ili pisane prijetnji, zabrana ostalim radnicima da razgovaraju sa žrtvom što sve predstavlja napade na mogućnost izražavanja
– ruganje, ismijavanje, podsmjehivanje, ogovaranje, pogrdno oslovljavanje, isključenje ili socijalna izolacija osobe, (npr. nepozivanje na druženja, zabave, nekomuniciranje je na pauzama), premještanje u radne prostorije daleko od kolega koja ponašanja predstavljaju napade na socijalne kontakte
– uvredljive šale na račun govora, izgleda, držanja, odijevanja, nacionalnosti ili regionalne pripadnosti, ogovaranje, ismijavanje, izrugivanje, pogrdno oslovljavanje, imitiranje osobe na uvredljiv i izrugljiv način kako bi se žrtva napravila smiješnom, što predstavlja napade na ugled
– davanje besmislenih zadataka, preopterećivanje radnim zadacima i određivanje kratkih rokova izvršenja – „sindrom punog stola“, nedodjeljivanje radnih zadataka – „sindrom praznog stola“, opetovano mijenjanje uputa za rad, davanje preteških radnih zadataka u cilju da žrtva pogriješi, stalne kritike i prigovori, vrijeđanja, pretjerana kontrola, stalna kažnjavanja i niska ocjena rada što predstavlja napade na kvalitetu životne i radne situacije
– nedozvoljavanje da se korite slobodni dani, odnosno godišnji odmor, prisiljavanje na rad koji oštećuje zdravlje, prijetnja fizičkim nasiljem, tjelesno zlostavljanje, uzrokovanje troškova da bi se naškodilo žrtvi, počinjavanje fizičke štete u domu ili na radnom mjestu osobe, seksualni napad kakvo ponašanje predstavlja napade na zdravlje
Najčešće žrtve mobbinga na poslu
Prema istraživanjima, mobbing na poslu najčešće doživljavaju:
– osobe koje su uočile i prijavile nepravilnosti u radu
– osobe s tjelesnim invaliditetom
– tek zaposlene osobe mlađe dobi i starije osobe pred mirovinom
– osobe koje žele više samostalnosti u radu ili bolje uvjete rada
– osobe koje nakon dugogodišnjeg rada žele promaknuće, odnosno priznavanje svog položaja kao i povećanje plaće
– pripadnici manjinskih skupina (ako u radnoj sredini ima primjerice pripadnika različitih religija, drugačijeg etničkog podrijetla, više muškaraca odnosno više žena u grupi)
– višak radne snage
Žrtve mobbinga najčešće se osjećaju usamljeno, te im je prva reakcija pomisao kako su oni krivi za ono što im se događa.
Istraživanja pokazuju kako mobbing prijavljuje duplo više žena od muškaraca, i to onih koji su srednje stručne spremne, dok ga u nekom manjem postotku prijavljuju osobe s visokim, odnosno fakultetskim obrazovanjem, dok je, među prijaviteljima, najmanje onih s završenom osnovnom školom.
Zanimljivo je kako mobbing na poslu prijavljuje više muškaraca koji rade kod privatnika, dok su od onih zaposlenih u državnim službama, žene te koje više prijavljuju mobbing.
Vrste mobbinga s obzirom na smjer akcija
Okomitim mobbingom smatra se situaciju u kojoj:
– nadređeni zlostavlja jednog podređenog radnika
– nadređeni zlostavlja jednog po jednog radnika dok ne uništi čitavu skupinu (strateški mobbing, “bossing”)
– jedna skupina radnika (podređenih) zlostavlja jednog nadređenog.
S druge strane vodoravni mobbing se javlja između radnika koji su u jednakom položaju u prema hijerarhiji poduzeća u kojem se radi, ali se javljaju osjećaji ugroženosti, ljubomore i zavisti među radnicima.
Čitava skupina radnika zbog takvih problema, napetosti i ljubomore može izabrati jednog radnika “žrtvenog jarca” na kojem će dokazati da su oni snažniji i sposobniji.
Kako mobbing na poslu utječe na radnika?
Utjecaj mobbinga na život žrtve je višestruk, a njegove posljedice joj otežavaju svakodnevno funkcioniranje te se odražavaju na njeno psihofizičko zdravlje (osjećaj bespomoćnosti i beznađa, različiti anksiozno-depresivni poremećaji, ubrzan rad srca, nesanica, različita oboljenja, šok, bijes, napetost u obitelji, poremećaji koncentracije, pojačana osjetljivost, gubitak samopouzdanja, nervoza prije odlaska na posao), ali i na materijalno stanje kao i društveni položaj.
Kako mobbing na poslu utječe na radno mjesto?
S obzirom da mobbing na poslu izrazito negativno utječe na pojedinca, jasno je da se njegove posljedice moraju očitovati i na samo radno mjesto, pa tako mobbing na poslu dovodi do:
– porasta izmjene radnika (brze promjene radnika)
– slijedom povećane fluktuacije radnika dolazi do povećanja troškova radi edukacije novih radnika
– porasta bolovanja
– povećanog stresa na radnom mjestu
– povećanog rizika od nastanka ozljeda na radu te incidenata
– smanjene produktivnosti i motivacije za rad
– smanjenom ugledu poduzeća i
– smanjenoj kvaliteti pružanja usluga kupcima (a samim time i smanjenim zadovoljstvom i povjerenjem kupaca).
Zaista ne začuđuje podatak kako se mobbing često događa u loše organiziranim poduzećima, te na koncu konca samo poduzeće radi mobbinga trpi gubitke zbog neučinkovitosti, čestih promjena radnika, a posljedično tome i lošijoj kvaliteti usluge.
Što učiniti ako ste žrtva mobbinga na poslu?
1) Osobi koja Vas zlostavlja, možete jasno i nedvosmisleno reći osobi da njegovo/njezino ponašanje nije za Vas prihvatljivo, te je zamoliti da smjesta prestane. To možete učiniti u prisustvu druge osobe ili predstavnika sindikata.
2) Vodite dnevnik s datumom, vremenom i događajem sa što je moguće više detalja; bilježite prisutne osobe, odnosno svjedoke kao i sam ishod događaja, također čuvajte kopije pisama, e-mailova, faksova i poruka koje dobivate od osobe koja Vas maltretira.
3) Izvijestite o zlostavljanju nadređenu osobu ili osobu koja je za to zadužena u skladu s Kolektivnim ugovorom i zakonom. Obratite se Odboru zaštite na radu u poduzeću/ustanovi (obaveza postojanja za poduzeća/ustanove s 50 i više zaposlenih). Ako je potrebno, obratite se i glavnom direktoru, odnosno upravitelju ili ravnatelju.
4) Obavijestite liječnika medicine rada s kojim Vaš poslodavac ima ugovor za pružanje usluga specifične zdravstvene zaštite. Ukoliko takvog ugovora nema ili ne znate tko je taj liječnik, obratite se svom liječniku opće/obiteljske medicine.
5) Potražite pravnu pomoć
Nikako nemojte vraćati istom mjerom jer ćete tako dovesti u nevjericu osobe kojima ste se obratili za pomoć, te isti neće biti sigurni u to tko je počinitelj, a tko žrtva mobbinga.
Kakvu zaštitu omogućava hrvatsko zakonodavstvo?
U zakonodavstvu Republike Hrvatske, mobbing nije kao termin prihvaćen i inkorporiran u legislativu, ali postoji više izvora koji reguliraju zabranu diskriminacije, uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i zaštitu dostojanstva na radnom mjestu.
Relevantne odredbe, temeljem kojih je u konačnici moguće podnijeti tužbu protiv osobe koja Vas uznemirava, sadržane su u Zakonu o radu, Kaznenom zakonu, Zakonu o suzbijanju diskriminacije i Zakonu o ravnopravnosti spolova.
Zakon o radu i mobbing na poslu
Zakon o radu ne propisuje konkretne odredbe koje se tiču zaštite od mobbinga, već su iste inkorporirane u odredbe koje se odnose, između ostalog, na diskriminaciju, odnosno na odredbe koje se tiču zaštite dostojanstva radnika.
Tako je Zakonom o radu zabranjena diskriminacija (izravna i neizravna), i to kako na području rada tako i diskriminacija glede samih uvjeta rada. Navedeno uključuje i kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji.
Ponekad se teško razaznaje je li neko ponašanje mobbing ili diskriminacija, stoga se može reći da i sljedeća odredba Zakona o radu pokriva ova osjetljiva područja.
Naime, Zakon o radu nameće poslodavcu obvezu zaštite dostojanstva radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. Ta obveza je posebice važna ukoliko je naprijed navedeno ponašanje neželjeno.
Kao što je već naprijed spomenuto, Zakon o radu pruža posredno zaštitu žrtvama mobbinga u odredbama kojima se propisuje zaštita dostojanstva radnika. Pa tako, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika je dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja
Najprije valja napomenuti kako se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu uređuje postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja.
Ključno je kako Zakon o radu propisuje obvezu poslodavca odnosno za to imenovane osoba da ispita primljenu pritužbu radnika, te poduzme sve potrebne i primjerene mjere za konkretni slučaj kako bi se spriječio nastavak uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako se utvrdi da ono postoji. Zakonom je propisan i rok postupanja po pritužbi radnika, a to je osam dana od dostave pritužbe, ako ništa drugo nije propisano kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.
Vrlo je važno primijetiti da je zakonodavac omogućio radniku prekid rada ukoliko mjere od strane poslodavca nisu poduzete u za to određenom roku, ili pak iste nisu adekvatne. U konkretnom slučaju Zakon o radu tu mogućnost pruža radniku koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan, s time da se isti po prestanku s radom mora u daljnjem roku od osam dana obratiti sudu i tamo potražiti zaštitu.
Prekid rada radi mobbinga na radom mjestu
Moguće je i da radnik odmah prekine s radom te zatraži zaštitu od suda, bez dostavljanja pritužbe poslodavcu, i to ako zbog okolnosti slučaja nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika. Ključno je da radnik obavijesti poslodavca o prekidu rada u roku od osam dana.
Za vrijeme kada radnik ne radi iz naprijed opisanih razloga, ima pravo na naknadu plaće, no ukoliko se pravomoćnom sudskom presudom utvrdi da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene nakade.
Ukoliko netko nekoga uznemirava ili spolno uznemirava, radi se o ponašanju koje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa, dok, s druge strane, protivljenje radnika takvom postupanju ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa te ne smije biti razlog za diskriminaciju.
Kazneni zakon i mobbing
Kazneni zakon propisuje kaznu zatvora do dvije godine za osobu koja na radu ili u vezi s radom, drugoga vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje. Predmetno kazneno djelo se progoni po prijedlogu.
Zakon o suzbijanju diskriminacije
Što se pak tiče Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/2008, 12/2012)važno je napomenuti da se on primjenjuje na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te na postupanje svih pravnih i fizičkih osoba. Primjena se odnosi osobito u područjima koji se tiču rada i radnih uvjeta; mogućnosti obavljanja samostalne i nesamostalne djelatnosti, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju te napredovanju; pristup svim vrstama profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije.
Trebate li pravnu pomoć ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
