Općenito o darovnom ugovoru
Ugovor o darovanju je ugovor kojim darovatelj (osoba koja daruje nešto) dobrovoljno i besplatno prepušta obdareniku (osobi koja nešto prima) neku stvar ili imovinsko pravo bez ikakve protučinidbe obdarenika koji to prihvaća.
Za sklapanje ugovora bitno je da darovatelj nešto daruje na dobrovoljnoj osnovi te da postoji njegova namjera darovanja, tzv. animus donandi. Ugovor o darovanju kao specifičan obveznopravni ugovor može biti konsenzualni (nastaje sporazumom stranaka bez predaje stvari ili prava) ili realni (nastaje predajom stvari ili prava obdareniku).
Sukladno tome, kada se radi o realnom darovanju, forma ugovora nije bitna, osim ako se radi o darovanju nekretnine kada je obavezna pisana forma ugovora. S druge strane, kada se radi o konsenzualnom darovanju bez prave predaje obavezan je ugovor u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemizirane) privatne isprave.
Razlozi ništetnosti ugovora o darovanju
Kao i za ostale obveznopravne ugovore, tako i za ugovor o darovanju vrijede opći razlozi ništetnosti.
To mogu biti protivnost Ustavu RH, kogentnim normama ili moralu društva, ili postojanje mana kao što su nedostatak poslovne sposobnosti stranaka, nesporazum prilikom izjave volja, nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost predmeta obveze ili nepostojanje propisane forme. Uz opće razloge ništetnosti ugovora, vrijede i oni koji su specifični samo za darovanje. Kao što je gore navedeno, kod ugovora o darovanju nekretnine obavezan je pisani oblik.
Razlog tome je to što je ugovor o darovanju nekretnine strogo formalni ugovor i njegova valjanost je zakonom uvjetovana pisanom formom. Dakle, ako ugovor o darovanju nekretnine nije sklopljen u pisanom obliku koji se izričito traži, onda je takav ugovor o darovanju ništetan i ne proizvodi pravne učinke jer kao takav nije nikad ni bio sklopljen. Ništetnost ugovora o darovanju nekretnine koji nije sklopljen u pisanoj formi nastupa po sili zakona i djeluje od trenutka sklapanja ugovora.
Oblik ugovora o darovanju
Nadalje, zakonom je izričito propisano da kod konsenzualnog ugovora o darovanju bez prave predaje, ugovor mora biti u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.
Što znači da, darovni ugovor bez predaje stvari u neposredan posjed obdarenika mora biti sklopljen kao ovršna isprava u kojoj je utvrđena određena obveza na činidbu.
Činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i koja sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može, radi ostvarenja dužne činidbe, a nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha (javnobilježnički akt).
Umjesto u obliku javnobilježničkog akta, konsenzualni ugovor o darovanju bez prave predaje može biti sklopljen i u obliku ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave. To znači da javni bilježnik izdaje potvrdu kod koje se provodi postupak potvrđivanja privatne isprave.
Javni bilježnik provjerava je li taj pravni posao sklopljen u propisanoj formi i objašnjava strankama ugovora smisao, posljedice i sve učinke pravnog posla.
Sudska praksa je pokazala da, ako darovni ugovor bez predaje stvari u neposredan posjed nije sklopljen u obliku javnobiljžničkog akta, on je ništetan.
Opoziv ugovora o darovanju
Zaključno, ugovor o darovanju može biti opozvan zbog osiromašenja darovatelja ili zbog grube nezahvalnosti obdarenika. Što ako darovatelj nakon ispunjenja ugovora o darovanju osiromaši? Ako on više nema ni sredstava za nužno uzdržavanje sebe niti osobe koja ga je dužna uzdržavati? On može opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara. Ali samo u slučaju da se dar još uvijek nalazi u imovini obdarenika. Isto, ako je obdarenik prema darovatelju ili nekom od njegovih užih članova obitelji učinio neko kazneno djelo ili povrijedio neku dužnost prema njima. Učinak opoziva je da je obdarenik će dužan vratiti darovano, odnosno njezinu vrijednost, a sve prema pravilima stjecanja bez osnove.
Zatrebate li pravnu pomoć, obratite nam se s povjerenjem.
