Posjedujete određenu stvar, pokretnu ili nepokretnu kroz određeno vrijeme, te Vas zanima koji su zakonski uvjeti i mogućnost da steknete pravo vlasništva na toj stvari? Ovim člankom saznati ćete zakonsko vrijeme koje je potrebno da imate posjed na toj stvari da biste je dosjelošću stekli, odnosno za stjecanje vlasništva dosjelošću te ćete otkriti je li potrebno da znate postoje li vlasnici te stvari.
Stjecanje prava vlasništva na temelju zakona
Uz pravne temelje stjecanja prava vlasništva na temelju pravnog posla, odluke suda ili druge nadležne vlasti te nasljeđivanjem, hrvatski pravni poredak poznaje i stjecanje prava vlasništva na temelju zakona.
Na posljednji navedeni način, stjecatelj steče pravo vlasništva ispunjenjem određenih pretpostavki propisanih Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 52/25). Takvim izvornim (originarnim) stjecanjem prestaju sva postojeća stvarna prava na stvari jer stjecatelj svoje pravo ne zasniva na pravu prethodnika, već postaje vlasnik stvari neovisno od vlasništva koje je imao prethodnik.
U Republici Hrvatskoj jedan od najpoznatijih načina stjecanja prava vlasništva temeljem zakona je dosjelost.
Pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću
Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme.
Kao i kod ostalih načina stjecanja, i za ovaj moraju biti ispunjene određene pretpostavke koje ovise o istinitosti, zakonitosti i poštenju posjednika, odnosno da se radi o samostalnom posjedu određene kakvoće.
Zakonit je onaj posjed za koji osoba ima valjan pravni temelj posjedovanja, primjerice da je sklopila ugovor o kupoprodaji, ali se nikad nije uknjižila kao vlasnik nekretnine u zemljišnim knjigama.
Istinit je posjed koji nije pribavljen silom, prijevarno, potajno niti zlouporabom povjerenja. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.
Uz navedenu pretpostavku, traži se da je posjednik sposoban da bude vlasnik te stvari, a da je stvar sposobna biti objekt prava vlasništva.
U pravilu se dosjelošću može steći svaka stvar, osim onih koji nitko ne može steći u vlasništvo, primjerice pomorsko dobro kao opće dobro ili javne ceste kao javno dobro su neotuđivi, pa fizička osoba ne može na njima stjecati pravo vlasništva.
Najvažnija pretpostavka je da je posjed trajao neprekidno kroz zakonom određeno vrijeme, koje se naziva rok dosjelosti.
Vrijeme potrebno za dosjelost
Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, osim ako u međuvremenu ne bude prekinut niti traje zastoj tijeka tog roka.
Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, postoje redovita i izvanredna dosjelost.
Za redovitu dosjelost se traži da samostalni posjednik ima zakonit, istinit i pošten posjed te bi stekao pravo vlasništva dosjelošću na pokretninama protekom 3 godine, a na nekretninama protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Izvanredna dosjelost omogućuje da samostalni posjednik čiji je posjed barem pošten stekne vlasništvo na pokretnini posjedovanjem kroz 10 godina, a na nekretnini 20 godina.
Ako samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne i područne samouprave, kao i stvari u vlasništvu crkve koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari ako je njegov posjed zakonit, istinit i pošten za 6 godina za pokretnine i 20 za nekretnine, a ako je njegov posjed samo pošten, vlasništvo dosjelošću će steći 20 godina za pokretnine i 40 za nekretnine.
Prekid i zastoj roka dosjelosti za stjecanje vlasništva dosjelošću
Važno je naglasiti da samostalni posjednik, da bi stekao pravo vlasništva, treba stvar neprekidno posjedovati kroz zakonom navedeno vrijeme. Do prekida tijeka vremena dosjelosti može doći iz faktičnih i pravnih razloga.
Faktični razlozi su, primjerice, u slučaju da bi posjednik izgubio samostalni posjed stvari ili ako bi prestao biti pošten.
Pravni razlozi su u slučaju ako je posjednik priznao tuđe pravo vlasništva ili ako je vlasnik protiv posjednika podnio tužbu ili neku drugu pravnu radnju radi ostvarenja svoga prava vlasništva. Prekid utječe na gubitak proteklog vremena, tako da rok dosjelosti iz početka teče za posjednika.
S druge strane, zastoj dosjedanja teče između bračnih drugova, između roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata i slično. Zastojem roka dosjelosti ne prestaje dosjedanje nego se samo tijek dosjelosti produžuje za onoliko koliko je trajao zastoj.
Može li posjednik steći vlasništvo nekretnine dosjelošću?
Zaključno, u praksi se često pojavljuju slučajevi u kojima posjednici održavaju parcelu, primjerice polje ili livadu. Premda znaju da vlasnici uopće ne dolaze na tu nekretninu, postavljaju pitanje mogu li dosjelošću steći pravo vlasništva nad tom nekretninom.
Budući da su posjednici svjesni da nekretnina pripada vlasnicima, time ne ispunjavaju osnovni preduvjet za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a to je poštenje samostalnog posjeda pa neprekidnim samostalnim posjedovanjem te nekretnine kroz zakonom određeno vrijeme ne bi mogli dosjelošću steći njeno vlasništvo.
Trebate li savjet odvjetnika, obratite nam se s povjerenjem.
