Otpremnina je novčani iznos kojeg poslodavac plaća radniku kojem otkazuje ugovor o radu. U ovom članku ćete doznati kako izračunati koliko iznosi otpremnina. Smisao otpremnine je da ublaži štetne posljedice koje otkaz proizvodi za radnika te predstavlja nagradu radniku za vjernost poslodavcu. Pravo radnika na otpremninu ovisi o razlogu prestanka ugovora o radu te trajanju radnog odnosa.
U kojim slučajevima radnik ima pravo na otpremninu?
Prema odredbama Zakona o radu (NN 98/2019), radnik bi uvijek imao pravo na otpremninu ako mu poslodavac otkazuje ugovor o radu poslovno ili osobno uvjetovanim otkazom.
Poslovno uvjetovanim otkazom jer je prestala potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga ili osobno uvjetovanim otkazom koji je određen zbog nemogućnosti radnika da uredno izvršava svoje obveze zbog određenih trajnih psihofizičkih osobina ili sposobnosti.
Međutim, pravo na otpremninu se isključuje ukoliko je poslodavac redovito otkazao ugovor radi skrivljenog ponašanja radnika, te ako je radniku izvanredno otkazao ugovor o radu zbog osobito teških povreda radne obveze gdje nastavak radnog odnosa nije moguć. Isto tako, ne postoji obveza poslodavca na isplatu otpremnine u slučaju sporazumnog raskida ugovora ili otkaza od strane radnika.
U pravilu je to tako, međutim, ako su stranke u takvim slučajevima izričito predvidjele pravo na otpremninu, poslodavac je to pravo radniku dužan priznati.
Koliko iznosi otpremnina kod ozljede na radu?
Nadalje, radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacija, poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu.
Koliko iznosi otpremnina kod odlaska u mirovinu?
Posebna situacija, koju ne uređuje Zakon o radu je ima li radnik pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu? To pravo isključivo ovisi o tome je li ugovoreno ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili je to poslodavac sam odredio pravilnikom o radu.
Ako navedenim dokumentima to nije određeno, radnik nema pravo na otpremninu. Shodno tome i iznos otpremnine ovisi isključivo od ugovorene ili pravilnikom određene visine otpremnine.
Koliko iznosi otpremnina ovisi o trajanju radnog odnosa?
Visina otpremnine ovisi o dužini trajanja radnog odnosa. Prema odredbama Zakona o radu, radnik im pravo na otpremninu ako je neprekinuto radio kod istog poslodavca najmanje dvije godine.
Pod neprekinuti rad uračunavaju se i sva razdoblja u kojima radnik nije radio zato što je koristio neko drugo pravo iz radnog odnosa, primjerice plaćeni, rodiljni ili roditeljski dopust, a posebice se uračunavaju sva razdoblja privremene nesposobnosti za rad.
Međutim, razdoblje mirovanja radnog odnosa zbog primjerice njege djeteta ne smatra se prekidom rada kod istog poslodavca pa bi se u takvim slučajevima otpremnina odredila na način da se zbroji razdoblje rada prije i nakon mirovanja koje bi ukupno trebalo iznositi najmanje dvije godine.
Minimalna otpremnina prema Zakonu o radu
Prema odredbama Zakona o radu, poslodavac ne smije radniku isplatiti otpremninu u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne bruto plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu i to za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, osim ako je riječ o radnicima koji imaju pravo na dvostruku otpremninu. Zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može biti drukčije određeno, odnosno da ukupan iznos otpremnine iznosi više od šest prosječnih mjesečnih plaća.
Pravilnik o porezu na dohodak i oporezivanje otpremnine
Sukladno Pravilniku o porezu na dohodak, ako poslodavac isplaćuje otpremninu zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza, ona je neoporeziva do visine od 6.500,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Otpremnina zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti neoporeziva je do visine od 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Isto tako, iznos od 8.000,00 kuna je neoporeziv ako se otpremnina isplaćuje prilikom odlaska u mirovinu, a na razliku preko tog iznosa poslodavac mora platiti poreze i doprinose.
Isplata i obračun otpremnine
Isplata otpremnine mora se obaviti (dospijeva) danom prestanka radnog odnosa, odnosno istekom otkaznog roka, ako stranke ne ugovore kasniji datum dospijeća obveze.
Poslodavac je dužan, najkasnije petnaestog dana od dana isplate otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo da je taj iznos utvrđen. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati otpremninu ili je ne isplati u cijelosti dužan je, pod prijetnjom počinjenja najtežeg prekršaja, do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata otpremnine, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. Takav obračun predstavlja ovršnu ispravu i omogućuje radniku brzu prisilnu naplatu svoje tražbine.
Treba li Vam odvjetnik za radno pravo, obratite nam se s povjerenjem.
